Foto Marko Gracin
Za paviljon na Trsatu već postoji građevinska dozvola
povezane vijesti
RIJEKA – Ministarstvo znanosti i obrazovanja otvorilo je savjetovanje s javnošću o nacrtu prijedloga ključni elementi poziva na dodjelu bespovratnih sredstava »Modernizacija, unaprjeđenje i proširenje infrastrukture studentskog smještaja« kojima će se studentskim domovima dodijeliti 56 milijuna eura, od čega je 85 posto osigurano kroz sredstva Europske unije i Europskog fonda za regionalni razvoj, a ostatak iz državnog proračuna. Riječ je o sredstvima kojima bi se trebali povećati studentski smještajni kapaciteti, jer Hrvatska ne samo da ima nisku stopu stjecanja visokog obrazovanja, već je i na dnu ljestvice EU zemalja prema udjelu studenata smještenih u studentskim domovima.
Nepovoljan omjer
Nacionalni plan za unaprjeđenje socijalne dimenzije ističe važnost povećanja dostupnosti smještaja s ciljem više od 20 posto studenata smještenih u domovima i to kroz proširivanje smještajnih kapaciteta izgradnjom novih i obnovom postojećih domova. U Hrvatskoj postoji 13.021 mjesto u studentskim domovima, a upisano je 155.627 studenata, što rezultira omjerom od 8,37 posto raspoloživosti kapaciteta smještaja i broja studenata. Planiranim ulaganjem će se smještajni kapaciteti povećati na 14.706 smještajnih mjesta što uz pretpostavku jednakog broja upisanih studenata iznosi 9,45 posto od ukupnog broja studenata.
Nepovoljan omjer broja studentskih kreveta i studenata najizraženiji je, kaže ravnatelj Studentskog centra Rijeka Goran Manestar, u velikim sveučilišnim centrima kao što su Zagreb, Rijeka, Split i Osijek.
– To su centri koji imaju problem s manjkom smještajnih kapaciteta za studente, a jasno je da su zagrebačke potrebe najveće. Međutim, svi ti centri očekuju nešto od predstojećeg javnog poziva pa tako i riječki centar. Plan je da Sveučilište u Rijeci prijavi projekt izgradnje Paviljona 3 za koji imamo spremnu građevinsku dozvolu i projektnu dokumentaciju. Riječ je o paviljonu s 286 ležajeva koji bi bio isti kao i postojeći paviljoni, a plan je da se gradi iza njih, objašnjava Manestar.
Abnormalni iznosi
Vrijednost projekta, dodaje, je 13 milijuna eura, a kako je rok isteka postojeće građevinske dozvole studeni iduće godine, gradnja novog objekta započela bi odmah po odobrenju i provedbi javne nabave za izvođača radova. Postojeći riječki domski kapaciteti su 1.250 mjesta, a za te se krevete, kaže Manestar, prijavi svega 25 posto studenata koji ostvaruju pravo na studentski smještaj.
– Kada bismo imali više smještajnih kapaciteta, sigurno bi i broj prijava za domove bio veći. Sveučilište u Rijeci ima oko 16 tisuća studenata, a njih više od 50 posto dolazi izvan Rijeke te ostvaruju pravo na smještaj u domu. Međutim, svake se godine na natječaj za dom prijavi svega nešto više od dvije tisuće studenata. Ove godine njih više od 800 nije uspjelo dobiti domski smještaj. Svi su oni, kao i studenti koji se uopće ne pokušavaju prijaviti za dom, primorani plaćati abnomarlno visoke iznose privatnog smještaja, iznosi Manestar.
Tercijarno obrazovanje
Ulaganja u studentski smještaj odnosit će se isključivo na studente tercijarnog obrazovanja, a pozivom će se financirati dvije vrste ulaganja: ulaganja u izgradnju nove infrastrukture studentskih domova i ulaganja u rekonstrukciju i modernizaciju postojeće infrastrukture onih studentskih domova koji su stariji od 10 godina. Plan riječkog Studentskog centra je ulaganje u izgradnju nove infrastrukture za što je maksimalni iznos bespovratnih sredstava po projektu 36.021.000 eura, odnosno 50 tisuća eura troška po krevetu.
Visoki troškovi smještaja prepreka u studiranju
Izvješća Eurostudenta pokazuju i blagi porast vrlo visokog udjela studenata koji žive s roditeljima stavljajući Hrvatsku u skupinu zemalja s najvećim udjelom istih. Iako smanjuje trošak studiranja, to ograničava mogućnost izbora studijskog programa. Jedan od temeljnih razloga neuspjeha u studiranju je nedostatak financijskih sredstava, a polovica ukupnih troškova povezana je upravo sa smještajem i troškovima života. Visoki troškovi života predstavljaju prepreku u studiranju, posebno studentima iz ruralnih dijelova Hrvatske. Kako bi velik broj studenata slabijeg socioekonomskog statusa imao smještaj, što je bitan preduvjet povećanja stope završnosti, resorno ministarstvo planira povećati i unaprijediti infrastrukturni kapacitet studentskog smještaja. Istraživanja pokazuju kako je studentski smještaj osobito povoljan za socio-akademsku integraciju studenata, te može pomoći u smanjenju odustajanja od studija i utjecati na završnost.