Obilježen Nacionalni dan udomiteljstva

U PGŽ-u djeluje 37 tradicionalnih udomitelja i još 64 srodne udomiteljske obitelji. To je još uvijek nedovoljno

Sanja Gašpert

Iako je prisutan uzlazan trend, udomitelja kronično nedostaje u cijeloj Hrvatskoj, pa tako i u Primorsko-goranskoj županiji



RIJEKA – Na području Primorsko-goranske županije je 37 tradicionalnih udomitelja, onih koji djecu koju udomljavaju nisu poznavali prije i nisu s njima u srodstvu, a 64 su srodničke udomiteljske obitelji, odnosno obitelji koje su s udomljenim djetetom u srodstvu. Uglavnom su to bake i djedovi i druga rodbina djece, rekla je predsjednica Udruge udomitelja djece Primorsko-goranske županije DamDom Claudia Juranić Klarić, koja je i sama punih sedamnaest godina u udomiteljstvu te je udomila dva dječaka, od kojih se jedan već osamostalio, a drugi je student.


Birokratski problemi


– Suprug i ja imamo troje biološke djece, a kada smo udomljavali dječake, jedan je imao četiri, a drugi jedanaest godina, učili smo ih ravnopravnom odrastanju. Poručila bih ljudima koji se dvoje oko udomljavanja, neka se ne boje davanja, neka daju sebe i svoju obitelj tim malim bićima jer ništa neće izgubiti, a trostruko će dobiti, rekla je Juranić Klarić koja se svojim izlaganjem obratila u povodu završetka trogodišnjeg projekta »Ured za udomiteljstvo PGŽ-a«.


Ujedno je prvi put službeno obilježen Nacionalni dan udomiteljstva. Vlada je odredila da to bude 31. svibnja te da se na taj način oda priznanje oko 2.500 udomitelja koji pružaju ljubav i brigu djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Juranić Klarić podsjetila je kako je na Viškovu otvoren Ured za udomiteljstvo, čija je svrha pružanje osnovnih informacija o udomiteljstvu, a jedan od glavnih ciljeva je promocija udomiteljstva s ciljem povećanja broja udomitelja.




– Nažalost, kronično nedostaje udomitelja u cijeloj Hrvatskoj, pa tako i u našoj županiji, a veći broj udomitelja svakako bi značio i bolju kvalitetu udomiteljstva. Kao i drugi roditelji, i mi se susrećemo s problemima upisa djece u dječje vrtiće, ali najčešće s birokratskim problemima, sudski postupci su dugi, što otežava mogućnost posvojenja udomljene djece. Na području PGŽ-a velika je fluktuacija djece kroz udomljene obitelji, ali se udomljava najčešće do troje djece po obitelji, rekla je Juranić Klarić.


Krasni ljudi


Pročelnica Upravnog odjela za socijalnu politiku i mlade PGŽ-a Dragica Marač istaknula je kako je u PGŽ-u situacija po pitanju udomiteljstva jako dobra.


– Prije desetak godina počeli smo senzibilizirati javnost da nam trebaju udomitelji, da svako dijete treba dom. Bili smo prva županija u Hrvatskoj s proračunskom stavkom »promoviranje i razvoj udomiteljstva«, i ubrzo su se počeli javljati krasni ljudi koji znaju što znači obitelj. Krenuli smo s dvije obitelji, danas ih je četrdesetak, ima ih dosta, ali ne dovoljno. Društvo mora poticati i razvijati udomiteljstvo jer nijedno dijete ne bi trebalo doći u instituciju, nijedno dijete ne bi trebalo odrastati bez obitelji, rekla je Marač.


Nedostaje stotinu udomiteljskih obitelji


Ravnatelj Centra za pružanje usluga u zajednici Izvor Selce, Nikica Sečen, rekao je da su kroz Centar, koji je do 2015. godine radio kao Dom, od 1918. godine prošle tisuće djece.


– Što se tiče udomiteljstva, imamo uzlazni trend, jer smo nakon pet obitelji »narasli« na njih četrdesetak, iako nam nedostaje barem još stotinu udomiteljskih obitelji. Evo, upravo danas je u naš Centar stiglo petogodišnje dijete s otoka koje je izdvojeno iz obitelji, a koje će biti u našoj ustanovi dok mu se ne nađe obitelj. Dječji domovi su prepuni i zbog toga je također važno stalno govoriti i promovirati udomiteljstvo, zaključio je Sečen.