U Primorsko-goranskoj županiji u protekloj je godini prikupljeno 5,5 tisuća tona manje miješanog komunalnog otpada u odnosu na 2022. godinu.

Prema riječima Sanjina Vrankovića, pročelnika županijskog Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, rezultat je to uvođenja sustava prikupljanja otpada od vrata do vrata, ali i poboljšanja cjelokupnog sustava gospodarenja otpadom.

Kako je dodao na današnjem redovitom susretu s novinarima, Županija je usvojila izvješće o provođenju plana gospodarenja otpadom u PGŽ-u i svim jedinicama lokalne samouprave za 2023. godinu, a zbog zakonskih izmjena to je i zadnje izvješće u takvom formatu koje je napravljeno u suradnji s komunalnim društvima jedinica lokalnih samouprava.

Od vrata do vrata

– Komunalni otpad prikuplja 12 komunalnih društava čiji su osnivači jedinice lokalne samouprave, a tu je i 11 trgovačkih društava koje imaju dozvolu za privremeno skladištenje, prikupljanje i oporabu otpada.

Pokrivenost uslugom sakupljanja otpada iznosi 100 posto, a PGŽ je prva u Hrvatskoj koja je izgradila centar i sve planirane pretovarne stanice.

Izgrađene su i dodatne stanice, u Malom Lošinju i u Vrbovskom. Glavni trendovi su nastavak sustava odvojenog prikupljanja otpada, najčešće sustavom od vrata do vrata, a tu je i smanjenje ukupne količine prikupljenog komunalnog otada i povećanje količine odvojeno prikupljenog korisnog otpada te značajno povećanje kućnog kompostiranja.

Prošlu godinu karakterizira daljnji razvoj sustava obrade odvojeno prikupljenog otpada, a tu primarno govorimo o sortiranju i plasmanu tog otpada na tržite.

Važno je reći da su sve jedinice lokalne samouprave prilagodile svoje cjenike pa svi građani plaćaju cijenu prema broju pražnjenja spremnika.

Miješani komunalni otpad u protekloj je godini prikupljen za 5,5 tisuća tona manje u odnosu na 2022. godinu, što je smanjenje od 6,5 posto. To je rezultat uvođenja sustava od vrata do vrata, ali i poboljšanje cjelokupnog sustava.

Odvaja se 48% otpada

Trenutna ukupna vrijednost odvojenog prikupljenog otpada iznosi 48 posto, a cilj iz plana gospodarenja je 60 posto. Najbolje rezultate po tom pitanju postižu otočani s 53,44 posto, slijedi priobalje s 34 posto, a najslabije razvijen sustav imaju Gorani s oko 24 posto, no oni stvaraju i najmanje otpada te je njihova količina oko 2.700 tona godišnje, izvijestio je Vranković.

Općine Klana i Omišalj ostvarile su ciljeve od 60 posto, a najmanje su otpad odvajali u Fužinama, Lokvama i Mrkoplju.

Riječki prsten ostvario je značajno povećanje, pa je Kostrena taj postotak podigla za 19 posto, Viškovo čak za 23 posto i Kastav za 17 posto. Vranković je istaknuo kako se bilježi i dobar trend kod odaziva na poticanje kućnog kompostiranja.

Inače, na području PGŽ-a nalazi se deset odlagališta otpada od kojih je devet zatvoreno dok je Treskavac otvoren samo u jednom dijelu. Što se tiče sanacija, šest ih je potpuno sanirano, a sanacija ostalih očekuje se sljedećih par godina.

Tu je projekt sanacije jame Sovjak koji je u tijeku. Prošle su godine ishođene sve građevinske dozvole i radovi su ugovoreni te je započela prva faza sanacije koja uključuje izgradnju platoa i privremenih objekata te uspostavu mjernih stanica. Po završetku te faze očekuje se i početak druge faze sanacije koju inače provodi Fond za zaštitu okoliša.

Vranković je istaknuo i važnost reciklažnih dvorišta koja imaju direktan utjecaj na smanjenje divljih deponija. U PGŽ-u djeluje 26 reciklažnih dvorišta, a u 2023. izgrađena su reciklažna dvorišta u Mošćeničkoj Dragi i Novom Vinodolskom dok su gradovi Bakar i Kastav predali zahtjeve za građevinsku dozvolu. U prošloj godini zabilježeno preko 100 divljih deponija, a većina ih je tijekom prošle godine sanirana.

– Sustav se i dalje razvija i želimo ostvariti sve ciljeve. Mislim da se svi ciljevi mogu i realizirati, poručio je Vranković.

Novi uređaj Thalassotherapiji Opatija

Na današnjem press kolegiju dožupanica Marina Medarić kazala kako je Thalassotherapia Opatija od PGŽ-a dobila suglasnost za nabavu novog uređaja za magnetsku rezonanciju snage 3T koji je vrijedan 2,55 milijuna eura. Budući da ova ustanova trenutno raspolaže s uređajem snage 1,5 T, novi uređaj osim podizanja kvalitete trebao bi i ubrzati preglede.

– PGŽ je Thalassotherapiji garancija sa svojim proračunom i vjerujem da će se otplata provoditi dijelom iz decentraliziranih sredstava, rekla je Medarić dodajući kako je Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja dobio suglasnost za sklapanje ugovora o nabavi izvedbenih projekata za velik projekt vrijedan 3,5 milijuna eura koji su dobiveni za obnovu Guverenerove palače.

– Pokazalo se da je cijena obnove puno veća i iznosi 5,5 milijuna eura. Izvedbeni projekt pokazat će detaljno kolika je vrijednost radova na tržištu. Vrijednost ove nabave je 45.600 eura i vjerujem da će se na taj način pobliže odrediti vrijednosti obnove Guvernerove palače, smatra Medarić.

Akcija čišćenja mora

Pročelnica Upravnog odjela za pomorsko dobro, promet i veze Izabela Linčić Mužić najavila je akciju čišćenja mora koja će se održati u srijedu kada će Županijski operativni centra za provedbu plana intervencije kod iznenadnog onečišćenja mora krenuti iz Lučke kapetanije Rijeka, a prvo pristajanje planirano je u Kraljevici gdje će se akciji pridružiti Dezinsekcija i učenici Pomorske škole Bakar.

– Ove godine sudjelovat će i učenici četvrtog razreda Osnovne škole Kraljevica. Za njih će biti održano i edukativno predavanje, a njihovi najbolji likovni radovi na tu temu bit će nagrađeni, najavila je Linčić Mužić.

Sanjin Sirotnjak ravnatelj Ljekarni jadran

Novinarima se predstavio novi ravnatelj Ljekarni Jadran Sanjin Sirotnjak rekavši kako je u 2023. godini Ljekara Jadran pozitivno poslovala.

Prema financijskom izvješću za prošlu godinu ostvareni su ukupni prihodi od 23,8 milijuna što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje od 11,83 posto. Povećanje rezultata pripisuje se povećanju prihoda od HZZO-a i prihoda od prodaje.

Ukupni rashodi iznosili su 23,6 milijuna eura te su povećani za 11,7 posto u odnosu na prošlu godinu. Bruto dobit ustanove iznosila je u prošloj godini 183 tisuće eura, a zadržana dobit iz prethodnih godina iznosi 1,6 milijuna te sad ukupno iznosi 1,8 milijuna eura. Sirotnjak je poručio da se ovaj pozitivan trend nastavlja i u ovoj godini.

– Ljekarna Jadran nastavlja s ulaganjem u svoje prostore. Tu je uređenje Ljekarne Brajda gdje se izrađuju Jadran proizvodi i galenski proizvodi po kojima smo poznati, uređena je i Ljekarna Cres, u potpunosti je uređena Ljekarna na Vežici te je je obnovljena fasada Ljekarne Baška.

Jedan od ciljeva na početku mandata je vratiti ustanovi njezinu lidersku poziciju, raditi na edukaciji zaposlenika i postati poželjan poslodavac, poručio je novi ravnatelj Ljekarni Jadran.