U Nadbiskupskom domu u Rijeci održana je tribina prvih Mediteranskih teoloških susreta, koji se u organizaciji Riječke nadbiskupije održavaju u Lovranu.

Tema tribine bila je tema cijeloga lovranskog skupa: Sloboda i odgovornost za izgovorenu riječ.

Panel je vodila dr. Bruna Velčić, voditeljica ureda riječkog nadbiskupa koadjutora mons. Mate Uzinića, a govoreno je o slobodi i odgovornosti vjernika u odnosu na društvo, posebno teologa i o njihovoj odgovornosti u crkvama i društvu.

Polariziranje društva

Predavači na ovim ekumenskim susretima teologa su kršćanski teolozi sveučilišni profesori, a na tribini u Rijeci sudjelovali su: katolička teologinja Marianne Heimbach-Steins, pravoslavni teolog Cyril Hovorun iz Švedske, protestantski teolog Luke Bretherton iz SAD-a te katolički teolog iz Hrvatske Branko Murić.

Uz druge zainteresirane, dvoranu ordinarijata ispunili su polaznici susreta u Lovranu, studenti viših godina te poslijediplomskih studija teologije na katoličkim, protestantskim i pravoslavnim teološkim fakultetima iz Hrvatske i okolnih zemalja, njih četrdesetak.

– Ideja programa Mediteranskih teoloških susreta je okupiti studente teologije da zajedno promišljaju različite teme koje brinu sve nas bilo da smo katolici, protestanti ili pravoslavni, objasnila je dr. Velčić te tribinu otvorila pitanjem prof. Bretertonu o polariziranju društva, koje ponekad, o nekim temama izazivaju stavovi vjernika, koji katkada snažnim riječima nameću svoje vrijednosti drugima.

Breterton je poručio da ne smatra da je to problem samo kršćana ili pripadnika drugih vjera, već da je to pojava koja postoji u svim političkim ideologijama, da je to je opći fenomen.

»Naš problem je da smo pobrkali traženje općeg dobra s traženjem Božjeg kraljevstva… Ne smijemo od političkih pitanja raditi spasenjska pitanja«, rekao je među ostalim.

Izlažući o odnosu Crkve, teologije i teologa te društva, prof. Murić je izdvojio da današnje društvo ne vidi teologe kao važne osobe, intelektualce i da je to problem i za Crkvu. Rekao je teologija danas trpi isto kao i filozofija.

Poručio je: »Moramo biti teološki otvoreni za odgovore na aktualna pitanja koja muče ljude, npr. u hrvatskom društvu, i pokušati naći teološke odgovore. Teologija počinje od divljenja i pitanja zašto.«

Rat kao sudnji dan

Prof. Hovorunu, koji je došao iz ratom pogođene Ukrajine, upućeno je pitanje što je odgovornost Crkva za tu političku situaciju?

»Ovaj rat kao i svaki rat je vrijeme krize, a kriza se mora shvatiti u originalnom grčkom smislu riječi – sud. Svaki rat je kao sudnji dan, prvenstveno za nas kršćane«, rekao je poručujući da je ta kriza šansa i odgovornost da crkve dignu svoje proročke glasove ili da odaberu ne dignuti glas.

Govoreći o reakcijama Ruske pravoslavne crkve izdvojio je: »Čini se da golema većina u toj Crkvi šuti, a među tom šutljivom većinom postoji još jedna šutljiva većina koja podržava rat.

Postoji i šutljiva manjina koja se ne slaže s ratom, ali ne diže proročki glas, i postoji manjina koja osuđuje rat i manjina koja svesrdno ovaj rat podržava.«

Rekao je da su kršćani i crkve pozvani poslušati Božju zapovijed, i objasnio: »Imenovati stvari, a riječ je i o govorenju istine o ratu…

Postupajući tako mi odgovaramo na krizu, vičemo, izlazimo s deklaracijama, s osudama rata – čak i sada i ovdje smo na to pozvani.«

Različita iskustva u odnosu na rod

Prof. Marianne Heimbach-Steins je odgovarajući i na pitanje o ugrozama koje Crkva danas vidi, poput rodne ideologije, o tome je konkretnom rekla da se to vrlo često smatra vrstom ideologije, da ostavlja dojam da je nešto opasno za vjeru ili istiniti pojam o tome što je ljudsko biće, ljudsko dostojanstvo.

»Moramo tome pokušati pristupiti na nov način, slušajući ljude i njihova iskustva… Treba priznati da postoje različite stvarnosti, različita iskustva u odnosu na rod, a onda razmisliti kako pristupiti tim izazovima, i što takva iskustva znače za našu tradicionalnu kršćansku antropologiju«, rekla je dodajući da etiketom o ideologiji ne bi bilo dobro zaustaviti razmišljanje o tome.