Foto Milan Đekić
povezane vijesti
Kraljevici danas je održan prvi zaron u sklopu sedmodnevne Ljetne škole medicine ronjenja koja spaja ronjenje i medicinu, a sedmu godinu zaredom organiziraju ga članovi Međunarodne udruge studenata medicine Hrvatska – CroMSIC.
Ljetna škola medicine ronjenja svake godine privuče studente iz cijelog svijeta pa je tako ovaj put u Hrvatsku stiglo 13 iz Kanade, SAD-a, Singapura, Švedske, Češke, Francuske, Švicarske, Belgije i Slovenije, a pridružilo ima se desetero studenata iz Hrvatske.
– Prošao sam pola svijeta da bih došao ovdje, i da ovo mi je prvi put da sam u Hrvatskoj, ali i prvi put u Europi. Sve ovo mi je zaista novi svijet, kao uostalom i samo ronjenje jer nikad nisam ronio, čak ni s dihalicom. Dakle, ronjenje je za mene prilično izazovno, ali i jako uzbudljivo.
Mislim da će mi ronjenje u mojoj budućoj profesiji pomoći na više načina. Kao prvo ronjenje je zabavno i vjerujem da će mi olakšavati stres. No, u sklopu ove škole neposredno učimo medicinske razloge koji su u podlozi ronilačkih protokola pa mislim da ću u sklopu ove škole bolje razumjeti ljudsko tijelo i medicinu, kaže Pierre Yeap iz Singapura.
Voli medicinu, uživa u ronjenju
Za razliku od njega, Kanađanin Austen Taylor ronio je i prije i također je uvjeren da će mu kao budućem liječniku dobro doći znanja iz medicine ronjenja.
– Kao student medicine volim medicinu, ali i uživam u ronjenju. Zbog toga mi Ljetna škola medicine ronjenja bila odlična prilika da se posvetim nečemu što volim i naučim kako ću to spojiti sa svojom budućom profesijom, smatra Taylor.
Kao ronilac s iskustvom kaže da je kod ronjenja najvažnije poštivati morsko okruženje u kojem ronioci zapravo gosti.
– More predstavlja velik dio našeg planeta i jako važno da smo u moru sigurni i poštujemo more, dodaje.
Kanada, kako kaže, ima obalu i more, ali puno ljudi koji putuju kako bi ronili negdje drugdje.
– Pritom mnogi ronioci imaju i neka druga medicinska stanja s kojima se moraju nositi te mislim da kao liječnici moramo znati kako im pomoći savjetom i kako će ronjenje utjecati na njihovo fizičko stanje, naglašava Taylor.
U Ljetnoj školi medicine ronjenja studenti uče kako roniti te kako hitno zbrinuti utopljenog ronioca, a stručnjaci Kliničkog bolničkog centra Rijeka podučavaju ih o podvodnoj i hiperbaričnoj medicini, koja nalazi sve više primjena u liječenju.
Centar za hiperbaričnu medicinu
Naime, ova grana medicine ne liječi samo stanja izazvana boravkom na velikim dubinama, već pomaže i kod opeklina, smrzotina, Chronove bolesti, dijabetesa i ulceroznog kolitisa.
– Riječki Centar za hiperbaričnu medicinu ima puno posla, no srećom naš glavni posao nisu ronioci. Ipak, s druge strane, ronioci moraju imati hiperbarični centar u blizini jer im je to jedini lijek pa tako godišnje u Rijeci zbrinemo između 15 i 20 ronilaca.
Ali zato imamo liste čekanja za bolesti kao što su kronične rane, iznenadne gluhoće i iznenadne sljepoće koje također liječimo u našoj barokomori. Dnevno u našu barokomoru pacijenti ulaze četiri do pet puta što je oko 40 pacijenata svaki dan, pročelnika Zavoda za pulmologiju u KBC-u Rijeka doc. dr. Igor Barković.
Prema njegovim riječima, studentima je ovo mali segment medicine, ako se neće raditi u turističkoj regiji.
– Ako se u budućnosti planiraju baviti kirurgijom u Švedskoj, to možda predstavlja malen segment medicine, no za turističke regije poput nas, ovo je vrlo bitno jer nam dolaze ronioci, a oni nemaju drugog lijeka nego hiperbarični medicinu.
Mi smo u ovom uskom segmentu medicine prepoznati u svijetu jer imamo uvjete, a to je puno ronilačkih destinacija u blizini medicinskog fakulteta i hiperbaričnog centra. Mislim da ovu školu možemo brendirati jer interes postoji.
Studenti nam se vraćaju na ove radionice, a sudjeluju i naši studenti medicine na engleskom jeziku. Mislim da ovu školu možemo brendirati jer interes postoji, zaključio je Barković.
