U Gradskoj vijećnici u Kastvu održano je dvanaesto tradicionalno nacionalno okupljanje proizvođačke, stručne i znanstvene zajednice na temu sigurnosti i kakvoće pčelinjih proizvoda, ovaj puta na specifičnu temu “Propolis i zdravlje”.

Po riječima Dražena Lušića, profesora s Medicinskog fakulteta i uvodničara ove konferencije, radilo se o prvoj specijaliziranoj konferenciji koja je za glavnu temu imala – propolis.

Nacionalna konferencija o sigurnosti pčelinjih proizvoda postala je tradicionalni skup, jedinstven po tome što se na jednom mjestu sastaju predstavnici primarne pčelarske proizvodnje i pčelarske znanosti.

Naglasak na propolis

Organizatori konferencije odlučili su da se ove godine program odvija i u tzv. hibridnom formatu putem Zoom platforme, tako su da osim popunjene vijećnice u Kastvu, konferenciju pratili i brojni stručnjaci koji fizički nisu bili u vijećnici grada Kastva.

U skladu sa svojim nazivom, ovaj je skup namijenjen sagledavanju odrednica sigurnosti, zdravstvene ispravnosti, kakvoće i podrijetla pčelinjih proizvoda.

No isto tako, veže se i uz institucionalne i vaninstitucionalne oblike pčelarske proizvodnje. Na konferenciji su se i ove godine tematski obradile brojne aktualnosti vezane uz upravljanje kakvoćom pčelinjih proizvoda, s naglaskom na propolis i vrednovanje sigurnosnih značajki njihove uporabe.

Rasprave na konferenciji koje su se vodile između brojnih stručnjaka iz akademske zajednice i pčelara predstavljaju veliki poticaj za dijeljenje iskustava, unutar i izvan okvira proizvodnog procesa.

Po brojnosti učesnika i kvaliteti sadržaja konferencija dobila status najvažnijeg godišnjeg okupljanja proizvođačke, stručne i znanstvene zajednice na nacionalnoj razini, uz sudjelovanje uglednih gostiju iz Hrvatske i inozemstva.

Ove godine naglasak je dan na sve veću zainteresiranost tržišta za propolis i propolisne derivate, što se posebno ogleda u potencijalnim učincima koje propolis ima na zdravlje.

Sve popularniji proizvod

Naime, uz med, cvjetni pelud i matičnu mliječ, i propolis je još jedan sve poularniji pčelinji proizvod. Propolis je poznat i pod imenom pčelinje ljepilo, a sama riječ propolis dolazi iz starogrčkog jezika od riječi “pro” (ispred) i “polis” (grad).

Grčki pčelari shvatili da pčele ljepilo koriste za izgradnju zida ispred svoje košnice, pa je ovoj ljepljivoj masi dali ovakvo ime. Pčele propolisom zatvaraju i male pukotine u košnicama, no najvažnija uloga propolisa je dezinfekcija saća prije nego što se mlade pčele izlegnu.

Na konferenciji se moglo saznati da propolis sadrži 50 posto smole, do 35 posto pčelinjeg voska, 10 posto eteričnih ulja, 5 posto cvjetnog peluda te brojne vitamine, minerale, organske kiseline, polifenole i najvažnije – flavonoide.

Flavonoidi su zapravo pigmenti prisutni u voću, povrću, cvijeću i kori drveća. Bogati su antioksidansima te djeluju antibakterijski, antivirusno i protuupalno pa su stoga oni u najvećoj mjeri zaslužni za ljekovito djelovanje propolisa.

Problemi s kojima se susreću

Lušić je napomenuo da se ne može uopće ni približno saznati koliko se godišnje službeno propolisa proizvede u svijetu, a taj podatak nije poznat ni za Hrvatsku.

Po nekim neslužbenim podacima radi se između 100 i 200 tona ukupno proizvedenog propolisa u svijetu, ali to su samo nagađanja.

Problemi s kojima se susreću pčelari koje rade propolis je u prvom redu vezan za trošarine jer u procesu proizvodnje propolisa koristi se alkohol što povećava njegovu cijenu.

Ipak kada je riječ o proizvodnji propolisa za razliku od meda kod njega nema krivotvorina. Naime kako je rečeno na konferenciji, nema “fake” propolisa.

Značaj pčelarske djelatnosti od 13. stoljeća

Svoju povezanost s pčelarstvom Kastav baštini kroz odredbe svojeg osnivačkog statuta, poznatog “Zakona kastafskega” koji datira još iz 1400. godine.

Njime su još tada, bili jasno regulirani odnosi u pčelarstvu ali i njegovo tržišno pozicioniranje u društvenoj zajednici. Na taj je način još u 13. stoljeću bila dana javna forma značaju pčelarske djelatnosti za gospodarstvo ove gradske zajednice.