Lovačko društvo “Lisjak” u Gradskoj loži u Kastvu otvorilo je 6. lovačku izložbu trofeja. Izložba je otvorena na mjestu koje je namijenjena javnim okupljanjima, a sagrađena je 1571. godine.

U Loži je zasjedalo vijeće, a po potrebi je to bila i sudnica u kojoj se sudilo onima koji su se ogriješili o odredbe Zakona grada Kastva od godine 1400. No ovog puta zbog lovačke izložbe lovačkog društva Lisjak, može se reći da je po srijedi još jedna zanimljivost.

Naime zajedničko otvoreno lovište: VIII/127 – “Kastav” ima površina lovišta ukupno od 11.433 ha, od toga je lovno područje 7.600 ha. Naime, lovačko društvo “Lisjak” zauzima prostor sjeverno od grada Rijeke do granice s Republikom Slovenijom (Rupa). Zapadnu granicu lovišta čini prometnica Matulji – Rupa, a istočnu najvećim dijelom vodotok Rječine i to od izvora do ušća.

Lovište je pretežito obraslo šumskom vegetacijom primorskih šumskih zajednica, dok na sjeveru biljne zajednice poprimaju kontinentalni karakter.

Pod lovištem tog lovačkog društva, ali ne i lovnim područjem spada čak i sam centar grada Rijeke odnosno, desna obala Rječine.

– Naravno to područje nije lovno područje, već samo područje lovišta, objašnjav nam predsjednik društva Mirko Zlatar, koji u šali kaže da pod kovnim područjem spada i Kazalište Ivan Zajc.

Na otvorenju izložbe okupio se veliki broj lovaca, koji su nekoliko dana postavljali svoje lovačke trofeje u Kastavskoj loži koja, a izložbu će se moći posjetiti do 15 rujna u vremenu do 8 do 20 sati, a u petak 15. rujna zadnjeg dana izložbe do 16. sati.

– Čovjek je neodvojivi dio prirode, što je i osnovna ideja ove lovačke izložbe, da se ukaže ma vezu čovjeka i prirode.

Trofeji divljači su sastavni dio prirode koja nas okružuje, te su ujedno dokaz čovjekovog utjecaja na gospodarenjem staništima divljači i njegovom doprinosu u razvoju.

Utjecaj čovjeka  je presudan kao i pravilno gospodarenje staništima divljači koja uključuje brojnost držanja optimalnog broja kako bi se izbjegle štete na poljoprivrednim usjevima, rekao je na otvaranju izložbe Zlatar.

Zlatar je naglasio da ljudi moraju znati da lovci nisu tek predatori, već da aktivno brinu o očuvanju prirode i osjetljivoj ravnoteži između civilizacije i divljine.

Organiziranim lovom na području Kastavštine počelo se još u 19. stoljeću, no 1911. godine u Svetom Mateju osnovano je Kastavsko lovačko društvo, koje je tada društvo brojalo također više od stotinu lovaca iz Kastavštine, ali je u društvu bilo i 13 lovaca iz Rijeke, a među njima i poznati industrijalac tog vremena – Milutin Barač.

Danas društvo broji 144 člana i tri lovna pripravnika. Formiranjem sedam lovnih grupa unutar samog društva, organizacija je postala učinkovitija, naročito u izvršavanju zadaća u lovištu VIII/127 – “Kastav”, kojim i dan danas uspješno gospodare.

Najstarijom lovačkom kućicom “gradina” gospodari lovna grupa Lipa-Rupa, no nakon toga ostale lovačke grupe krenule su u izgradnju objekata, te ih danas društvo ima 7.

Uz gradnju lovačkih kuća, podizale su se i lovačke čeke, automatske hranilice, jasle, hranilišta, solišta, kaljužišta, pojilišta, lovačkih skloništa i staza, te su time vrijedne lovkinje i lovci obogaćivali svoje lovište.

Lovačko društvo Lisjak ima velik značaj za područje cijele Kastavštine, ali i zaleđa Opatije, kako zbog brige o prirodi, tako i zbog razvoja lovišta i rasta broja divljači.

Ne treba zaboraviti i turistički aspekt lova koji je na ovom području prisutan od ranih začetaka. U prvim godinama u lov su dolazile dvije grupe, a kako je vrijeme odmicalo, zainteresiranost je bila sve veća, tako da u lovištu lovi sve veći broj lovaca iz Italije, a najčešće dolaze iz okolice Vicenze, Modene, Brescije i Palmanove, a ima lovaca i iz Mađarske koji su najviše zainteresirani za lov na medvjede.

Ovo lovačko društvo prvu je izložbu imalo 1977. godine, a zadnja 5. bila je 2011. Ova 6. izložba trebala je biti organizirana na 110. godišnjicu društva 2021. godine, ali je zbog epidemije otkazana pa se održava ovih dana.

Posjetitelji će na izložbi moći vidjeti trofeje ulovljene na ovom lovnom području a to su, srnjak, jelen, smeđi medvjed, vepar, jazavac, lisica, čagalj, muflon divlja mačka i ris.

Posjetitelji će moći vidjeti prepariranog srnjaka, vepra, muflona, jazavca, divlju mačku, lisicu, šljuku, šojku, puha, vjevericu, sovu, smeđeg medvjeda, kunu bijelicu i zlaticu, kamenjarku, velikog djetlića, sivu vranu, čaglja, fazane i divljeg goluba.

Posjet izložbi je besplatan.

– Nadam se da će izložba svima, a pogotovo mladima koji nemaju prigode vidjeti uživo već samo na ekranima, pokazati kako brojne životinje izgledaju u izvornoj veličini i ljepoti, te pokazati da je priroda veličanstvena i puna predivnih darova, ali i vrlo okrutna, zaključio je Zlatar.