RIJEKA – U povodu Svjetskog dana Alzheimerove bolesti (21. rujna) i Mjeseca svjesnosti o distoniji, Klinika za neurologiju KBC-a Rijeka organizirala je Dan otvorenih vrata, pa su svi zainteresirani građani u prostorima Klinike imali priliku dobiti savjete multidisciplinarnog tima stručnjaka i edukativne materijale s ciljem podizanja razine javne svijesti o Alzheimerovoj bolesti i distoniji koje postaju sve veći javnozdravstveni problem.

Također, istoga dana u biblioteci Klinike za neurologiju održana su predavanja o Alzheimerovoj bolesti, njezinom liječenju, demenciji i kako se s njom nositi te distoniji.

Upravo su distonija i Alzheimerova bolest kronične i progresivne neurološke bolesti koje znatno smanjuju kvalitetu života pacijenata i članova njihovih obitelji, pa onda i šire zajednice.

Rizični faktori

Mjesec rujan posvećen je podizanju svijesti o Alzheimerovoj bolesti, a središnja tema ovogodišnje kampanje »Nikad prerano, nikad prekasno«, usredotočena je na važnost prepoznavanja čimbenika rizika i usvajanja proaktivnih mjera za smanjenje rizika u kontekstu odgađanja i potencijalnog sprječavanja nastanka demencije.

Doc. dr. sc. Vladimira Vuletić / Foto: S. DRECHSLER

– Ovim događanjem želimo osvijestiti javnost kakva je to bolest, koliko i kako je teško s njom živjeti ne samo oboljelom, nego i članovima njegove obitelji, koji s godinama borbe s bolešću doslovno »sagorijevaju«.

U riječkom KBC-u danas po pitanju ovih bolesti radimo suvremenu dijagnostiku i možemo reći da smo spremni za novi lijek koji se u Americi već daje oboljelima, a koji, ako se daje u ranoj fazi bolesti, usporava samu bolest.

Rizični faktori za demenciju su debljina, šećerna bolest, fizička neaktivnost, izoliranost, a faktori rizika uzrok su u 40 posto slučajeva demencije.

Demencija se stoga može prevenirati ponajprije edukacijom. Nažalost, nemamo registar oboljelih i većina njih nije zabilježena kao pacijent koji boluje od take bolesti, rekla je doc. dr. sc. Vladimira Vuletić, predstojnica riječke Klinike za neurologiju.

Alzheimerova bolest je najčešća demencija te predstavlja pandemiju današnjice. Unatoč brojnim novim spoznajama još uvijek nije rasvijetljen uzrok nastanka ove bolesti.

Glavni su simptomi gubitak pamćenja, poremećaj mišljenja te promjena u ponašanju i osobnosti bolesnika i onemogućavaju izvršavanje svakodnevnih aktivnosti. Ranije prepoznavanje i liječenje Alzheimerove demencije usporava tijek bolesti te poboljšava kvalitetu života.

Utjecaj na psihu

Mjesec svjesnosti o distoniji podiže javnu svijest i razumijevanje distonije, poremećaja s brojnim manifestacijama koji pogađa ljude svih dobi, rasa, spolova i podrijetla.

Distonija je neurološki poremećaj kretanja koji otežava kontrolu mišića, no osim na tjelesno, utječe i na emocionalno te psihičko zdravlje.

Za dijagnosticiranje i liječenje potreban je tim stručnjaka koji uključuje neurologa, fizioterapeuta/radnog terapeuta, psihijatra, psihoterapeuta/savjetnika, stručnjaka za ublažavanje boli i druge pružatelje zdravstvene zaštite.

Sve je veća svijest da Alzheimerova i druge demencije mogu započeti mnogo godina prije simptoma, kao i spoznaja o potrebi za cjeloživotnim intervencijama na zdravlje mozga.

Budući da se očekuje kako će se broj ljudi koji žive s demencijom utrostručiti do 2050. godine, još mnogo toga treba učiniti na globalnoj razini u smislu poboljšanja pristupa informacijama, obrazovanju i resursima kako bi se osigurao pravičan pristup skrbi, gdje god ljudi s demencijom žive.