Vrijedno otkriće Konzervatorskog odjela u Rijeci, kamen iz antičkog razdoblja, pronađeno tijekom sanacije krova crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije (Vela crikva/Assunta), predstavljeno je javnosti na konferenciji za novinare.

Naime, tijekom sanacije krova crkve, nužne zbog prokišnjavanja i unutarnjeg oštećenja nastalog zbog vlage, kao i pregledavanja krovišta na ulazu u tavan glavnog broda, uočen je kamen iz antičkog razdoblja koji je sigurno bio podnožje križa na krovu svetišta.

Obnova župne crkve

Pronađeni kamen zamijenjen je drugim odgovarajućim kamenom, a ovaj vrijedan eksponat na konferenciji su predstavili konzervator dr. Željko Bistrović, koji je u ime Konzervatorskog odjela kontinuirano pratio tijek radova, i župnik mons. Sanjin Francetić.

Uvodno je mons. Francetić kazao kako obnova župne crkve traje već tridesetak godina, a riječ je o statičkim konzervatorskim radovima koji su vrlo zahtjevni.

– Ove godine obnovili smo krov svetišta jer je to bilo najnužnije zbog prokišnjavanja i vlage koja je prijetila oštetiti i ono što je obnovljeno. Tijekom radova pronašli smo ovaj kamen.

Kako je on završio na krovu, ne znamo, ali možemo pretpostaviti da je tijekom postavljanja križa na svetište, on trebao imati neko postolje. Kako je riječ o vremenima kada nije bilo električne struje i drugih pomagala, pretpostavljamo da su za postolje križa koristili ostatke starih građevina.

Tako je, pretpostavljamo, na krovu završio i ovaj kamen iz antičkog vremena, koji je puno stariji nego što smo mislili u početku, kazao je mons. Francetić.

Neptun i Bogorodica

Konzervator Željko Bistrović istaknuo je kako je ovaj antički spomenik pronađen “in situ”, odnosno bio je ugrađen u krovište iznad apside. Jedan je od rijetkih “in situ” antičkih spomenika koji je pronađen u Rijeci, a vrijedan je i zbog svoje simbolike, ikonografije i namjene.

– Na njemu se nalaze dva dupina prepletenih repova i između njih trozubac, koji su simboli Neptuna, vladara mora. Taj motiv iz antike pojavljuje se i u ranom kršćanstvu te kasnije ponovo u renesansi i baroku.

Najvjerojatnije je kao piramidalni završetak stajao na nekom nadgrobnom spomeniku. Ovaj vrijedan spomenik pripada akvilejskom kulturnom krugu, jer paralele koje smo pronašli vežu se za Akvileju i Manfalcone.

Naime, uspoređujući ovaj kamen i reljef na njemu sa sličnim nalazima na području sjevernog Jadrana, posebno u antičkoj Akvileji, utvrđeno je da je izvorno bio gornji dio nadgrobnog spomenika iz rimskog doba.

Pretpostavlja se da je postavljen kao nosač križa u razdoblju renesanse, tijekom obnove crkve nakon venecijanskog razaranja tadašnje Rijeke, rekao je Bistrović.

Dodao je kako to nije jedini antički spomenik ugrađen u crkvu, jer je i u pročelju dio nadgrobnog spomenika s neke od antičkih nekropola. Poveznica boga mora Neptuna i Bogorodice je u tome što je ona i zaštitnica pomoraca, štuje se kao Stella Maris, i posvećene su joj brojne župne crkve obalnih i otočnih župnih crkvi.

Osim toga, ovaj antički spomenik zanimljiv je i zbog činjenice da je najvjerojatnije u crkvu Uznesenja BDM ugrađen u renesansnom razdoblju i svojevrsna je aktivna negacija antike, zaključio je Bistrović.

Sjećanje na Bogovića

Na kraju konferencije mons. Francetić prisjetio se i pokojnog gospićko-senjskog biskupa mons. dr. Mile Bogovića rekavši da je kao profesor povijesti često naglašavao da kad se nešto radi u crkvama i župnim uredima, potrebno je biti pažljiv s materijalom koji je predviđen za otpad.

Kao primjer naveo je slučajno otkriće Senjske ploče, jednog od najstarijih hrvatskih glagoljskih spomenika s početka 12. stoljeća. To se dogodilo 1964. godine tijekom obnove senjske kule Nehaj. Kada je pogledao materijal koji je trebao biti bačen, tamo je uočio glagoljska slova. Biskup Bogović, iako je pokojni i sada nas uči!, kazao je mons. Francetić.

Vrijednost radova 400 tisuća kuna

Župnik crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije Sanjin Francetić istaknuo je da se ta crkva obnavlja desetljećima, a intenzivnije proteklih tridesetak godina. Ovi posljednji radovi započeli su prije dva mjeseca i trebali bi biti završeni tijekom sljedećih nekoliko dana.

Njihova je vrijednost oko 400 tisuća kuna, u čemu sudjeluje Ministarstvo kutlure sa 150 tisuća kuna, a ostalo osiguravaju Župa i Riječka nadbiskupija te donatori, a u Župi se nadaju i financijskoj pomoći Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke.