Postolar Oliver Marušić još se drži, ali ima sve manje posla / Snimio Marko GRACIN
U proteklih deset godina broj urara u Rijeci pao je sa 17 na 5, postolara sa 28 na 21, a fotografa sa 21 na 14, kaže nam predsjednik Udruženja obrtnika Rijeka Darko Sertić
RIJEKA Pojedine grane obrtništva neminovno propadaju, a živi i svježi primjeri su legendarni urar Vlado Sorola i obućar Dimče Jovanovski, koji su pretprošlog tjedna zatvorili svoje butige. Obojica će sigurno biti upisana u riječku povijest kao majstori svojih zanata koji su, primjerice obrt Sorola, više od pola stoljeća bili na usluzi građanima.
Kao što je rekao Vlado Sorola, tržište su preplavili jeftini kineski satovi koje se ne isplati popravljati, a tu su i nove tehnologije poput pametnih telefona, zbog kojih ručni satovi počinju biti više nakit, a sve manje potreba. Ne samo da su prije tridesetak godina urari imali »počasna« mjesta na Korzu, nego, kako nam pripovijeda Sorola, svaki je urar imao i šegrta i još jednog radnika i svi su imali pune ruke posla.
To je bilo nekad, a promjena životnog stila i napredak tehnologije doveli su do velikog pada u broju obrtnika koji se bave tradicionalnim zanatskim zanimanjima.
– Tako je u proteklih deset godina broj urara u Rijeci pao sa 17 na 5, postolara sa 28 na 21, a fotografa sa 21 na 14, kaže nam predsjednik Udruženja obrtnika Rijeka Darko Sertić.
Sve manje foto radnji
– U blagom su padu gotovo sve djelatnosti, odnosno ugostitelji, trgovci, građevinari, prijevoznici, autotaksi i proizvodni obrti, dok rastu pojedine uslužne djelatnosti, primjerice, povećao se i broj frizera i kozmetičara, dodaje Sertić.
Muku muče svi riječki postolari, samo što je Jovanovski podvukao crtu. I njima su krivi Kinezi.
– Ljudi kupe cipele »kod Kineza« za 50 kuna, pa im se ne isplati popravljati. Oni koji kupe skupe cipele, čuvaju ih i opet ne dolaze. Pogledajte ove tri gornje police, to su cipele koje stoje kod mene godinu i dvije, po njih se nikad nitko nije vratio, žali nam se obućar u Robnoj kući Ri Oliver Marušić.
– Još donekle razumijem za stare cipele, ali ima i novih, dame ostave nove štikle ili sandale, traže da im stavim gumu na đon da se ne kliže i onda više nikad ne dođu po njih, nije mi jasno jesu li mogle zaboraviti na cipele, a vidim da nisu jeftine; ili više nemaju novca za platiti postolarsku uslugu koju su zatražili, čudi se Oliver.
Radi se, ali slabo, zaključak je svih riječkih obućara, kojih je sve manje i manje. Sve je manje i fotoradnji, ljudi se još očito dolaze fotografirati samo za dokumente i razvijaju fotografije s vjenčanja i krštenja. E, ovaj put nisu krivi Kinezi. Fotografe je na neki način dokrajčio mobitel, sa i bez selfie štapova. Što reći? Zato sad imamo u gradu nekoliko servisa za mobitele umjesto urara.
Kult tijela i ljepote
No, kult tijela i ljepote raste, pa su obrti frizera i kozmetičara u porastu, kao i fitness centara.
– Članovi Udruženja obrtnika Rijeka su svi obrtnici s područja Rijeke, Bakra i Kraljevice, te općine Čavle i Kostrena i na ovom je području registrirano 2.726 obrtnika, od čega 2.262 u Rijeci. Po djelatnostima prednjači uslužna djelatnost koja obuhvaća čitav spektar djelatnosti. Protekle godine broj obrta nije puno pao, no u proteklih desetak godina se na našem području broj obrta smanjio ukupno čak za više od tisuću. Sad se ustalio na ovoj brojci, no ne smije se zanemariti činjenicu da je dio registriranih obrta u blokadi, što je također jedna od negativnih posljedica krize, kaže Sertić.
Obrtnicima su, kao mikro gospodarskim subjektima, minimalni iznosi ulaganja kod EU fondova, nažalost, gotovo u pravilu previsoki, no posljednjih godina sve se više prijavljuju za bespovratna sredstva Ministarstva poduzetništva i obrta, kao i Odjela gradske uprave za poduzetništvo Grada Rijeka, a od ove godine subvencije poduzetnicima dodjeljuje i Općina Kostrena, što pohvaljujemo i pozdravljamo, kaže Sertić i ističe da se građevinska struka, koja je bila jako pogođena krizom, blago počela oporavljati, između ostalog zahvaljujući i energetskoj obnovi stambenih zgrada i obiteljskih kuća te zgrada javne namjene koju diktira EU.
