Rijeka bi iduće godine mogla ostvariti oko 730.000 turističkih noćenja što je za 10 posto više nego ove godine. A i turistička 2023. pokazala se rekordnom obzirom da bi do kraja godine u riječkim smještajnim kapacitetima trebalo biti dostignuto nekih 660.000 noćenja, odnosno oko 100.000 noćenja više nego lani.

Podaci su to koji su istaknuti na današnjoj sjednici Skupštine Turističke zajednice grada (TZG) Rijeke na kojoj su, uz ostalo, usvojeni Prijedlog Izmjena dopuna Godišnjeg programa rada TZG Rijeke za 2023., te Godišnji program rada TZG Rijeke za 2024.

Iduća godina trebala bi biti svojevrsna prekretnica, s obzirom na to da je i planu donošenje nekoliko strateških dokumenata i definiranje daljnjeg smjera razvoja riječkog turizma.

Naime, kako je pojasnio Petar Škarpa, direktor TZG-a Rijeke, s početkom godine na snagu stupa novi Zakon o turizmu te se očekuje donošenje pravilnika temeljem kojih će Turistička zajednica izraditi Plan razvoja turizma Rijeke za naredno petogodišnje razdoblje, a čija je izrada počela ove godine, potom odraditi Izračun prihvatnih kapaciteta na području grada, izraditi Plan upravljanja destinacijom, a nakon toga se kreće i u izradu novog vizualnog identiteta riječke turističke destinacije.

Temelj za razvoj turizma

– Kroz sve ove dokumente koje donosimo iduće godine, stvorit ćemo dobar temelj za daljnji razvoj turizma grada. Dakle, konkretno ćemo definirati što i koliko želimo i kako to provesti, kazao je Škarpa.

Što se tiče same iduće godine, tako se ponovo najveći dio proračuna riječkog TZ-a ulaže u razvoj turističkih proizvoda i to oko milijun eura. Naglasak je na outdoor ponudi koju već razvijaju u suradnji s TZ-ima riječkog prstena i TZ-a Kvarnera.

U idućoj godini će se ova ponuda dopuniti penjačkim stazama, ronjenjem i kajakingom. Jedan od bitnih elemenata ostaje i gastroponuda, uz ostalo, i kroz projekt Riječke gastroluke, kako bi 2026. kada Kvarner postaje Europska prijestolnica gastronomije, Rijeka gastronomade dočekala s još višom razinom gastronomske ponude.

Tu su i kongresni, nautički i sakralni turizam, EU projekti, ali i manifestacije od kojih je najveća Riječki karneval. TZG Rijeke u 2024. očekuje gotovo 2 milijuna eura prihoda, dok je ove godine rebalansom proračun nešto smanjen.

Naime, uslijed toga što je Grad preuzeo organizaciju adventa, riječkom TZ-u je budžet manji za 4 posto od plana pa i uz rast ostalih prihoda poput boravišne pristojbe i članarine. Točnije, prelaskom adventa u organizaciju Grada, budžet TZ-a je ostao »kratak« za 265.000 eura.

Najviše rasprave među članovima Skupštine danas je izazvala tema avioprometa. Naime, mnogi su istakli kako je za Zračnu luku Rijeka premalo aviolinija, pa je Kvarner po pitanju avioprometa svojevrsno »slijepo crijevo«.

Dalo se čuti kako bez obzira na znatno manje hotelske kapacitete u odnosu na Istru, Kvarner treba jačati aviopromet. Kao i kako je bitno potaknuti kompanije kroz udruženo oglašavanje da više lete u pred i posezoni, umjesto samo u srpnju i kolovozu, ali i kako ima smisla pomagati dolazak aviokompanija u špici sezone ako otvaraju nova tržišta, primjerice skandinavsko.

Ulagati u nova tržišta treba i jer je, kako je rečeno, ovog ljeta njemačko tržište bilo u velikim problemima pa valja osigurati alternative za minuse s najjačeg kvarnerskog emitivnog tržišta.

Naplatiti ili ne

Na današnjoj je sjednici najavljeno kako bi se u idućoj godini moglo krenuti s naplatom ulaznica za Trsatsku gradinu i Riječke tunele. Ovim atrakcijama upravlja Turistička zajednica kojoj nagodinu istječu ugovori, međutim nadaju se da će s Gradom postići dogovor da nastave upravljati ovim atrakcijama.

Ideja je, kaže Škarpa, da se tijekom ljeta počnu naplaćivati ulaznice kako bi se Gradinu i Tunele rasteretilo od gužvi i riješilo neke druge probleme, no po minimalnoj cijeni. Ali i kako se traži model, moguće preko Rijeka City Carda da lokalno stanovništvo ima slobodan ulaz. Hoće li, i na koji način krenuti naplata, ostaje, dakle, za vidjeti…

Radovi u špici sezone

Na pitanje oko zabrane radova tijekom špice sezone, a što traže riječki iznajmljivači, gradonačelnik Marko Filipović kazao je kako će se nastojati izaći ususret, međutim, kako je pitanje zabrane radova pitanje ustavnih odredbi navodeći primjer da su, primjerice, istarski građevinari digli tužbu na ustavnom sudu kojom žele poništiti zabranu radova u špici sezone.

Kazao je, kako će se, međutim, pokušati iznaći model i definirati koji se radovi u špici mogu, a koji ne mogu izvoditi.