Dugogodišnja agonija s pokušajima oživljavanja riječke tržnice Brajda mogla bi se konačno, 2024. godine riješiti i to na jedan neočekivani način.

Svakako, koliko je to u Rijeci i mentalitetu dijela njezinih stanovnika moguće – na opće zadovoljstvo. Secesijska zgrada tržnice Brajda trebala bi naime postati – Muzej torpeda!

Ostvare li se premise izrečene na sastanku inicijalne skupine za realizaciju Muzeja torpedo Brajda koju čine Damir Komnenović, ugledni gospodarstvenik i glazbenik kao i pridruženi član obitelji Whitehead zadužen za refleksije njihove imovine u Hrvatskoj, potom Ervin Dubrović, dugogodišnji ravnatelj Muzeja grada Rijeke, danas u mirovini kao i Goran Pernjek, ponajbolji svjetski stručnjak za torpeda, čovjek koji je u velikoj mjeri zaslužan za postavljanje izložbe o torpedu na Žabici s gradonačelnikom Rijeke Markom Filipovićem održanom u salonu Grada.

S kolikom je ozbiljnošću pripremljen taj pomalo iznenadni sastanak ukazuje i činjenica da su na sastanak s gradonačelnikom došle i pročelnica UO za gradsku imovinu Denis Šulina kao i nova čelnica UO za odgoj i obrazovanje, kulturu, sport i mlade Iva Erceg te Mladen Urem koji je prije nešto više od mjesec dana preuzeo funkciju ravnatelja Muzeja grada Rijeke u v. d. formatu.

Novi razvoj

– Izrazito sam zahvalan gradonačelniku Filipoviću na ovako brzom prijemu te spremnosti da se na najozbiljniji način riješi dva problema – onaj prazne tržnice Brajda kao i definiranja Muzeja torpeda koji je nakon prodaje i prenamjene Žabice postao tužnim, zabačenim podstanarom Kompleksa Metropolis.

Ujedno prenosim i žaljenje Petera Whiteheada koji je krajnje zabrinut zbog tretmana ostavštine njihove obitelji u Rijeci.

Ono što je u velikoj mjeri kod nas potaknulo želju za razgovorom i definiranjem Brajde kao mjesta smještaja navedenog muzeja je događaj od 5. prosinca kad je najavljena realizacija projekta novog stadiona Kantrida.

Ne ulazeći ovom prigodom u razloge za i protiv izgradnje tog kompleksa, prepoznali smo u stavu gradonačelnika kao i Gradskog vijeća stav koji konačno kida okove statičnosti po pitanju redefiniranja, novog razvoja Rijeke.

I ne samo da smo to tako doživjeli mi u Rijeci, ta je po nama povijesna prezentacija odjeknula širom svijeta, pa tako na vrlo pozitivan način i kod obitelji Whitehead, naglasio je u uvodnom obraćanju Damir Komnenović.

Gradonačelnik Filipović je pak izrazio zadovoljstvo konkretnim i konstruktivnim prijedlogom koji dolazi direktno od strane zainteresiranih, k tome i vrlo stručnih građana, ali je iznio i stav kako je i Kompleks Metropolis moguće dobro rješenje za muzej torpeda.

– Kad se uskoro izgradi nova prometnica koja će povezivati središte Rijeke i Metropolis, te ako se na tom prostoru pristupi organizaciji muzeja torpeda, i to bi bilo zadovoljavajuće rješenje.

S druge strane Brajda je trenutno u sustavu Tržnica Rijeka, moralo bi dakle doći do njezinog »preseljenja« u vlasnički portfelj Muzeja grada Rijeke, značilo bi to i nemala financijska ulaganja, a tu je dakako i pitanje samog koncepta muzeja u jednom takvom prostoru, pojasnio je Filipović.

Na njegove se riječi poveo razgovor kako je Metropolis udaljen od samog centra te kako je Brajda savršeno pozicionirana u odnosu na Art-kvart s kojim bi mogla činiti jedinstvenu cjelinu.

S druge strane, teško da više postoji itko tko misli da bi taj prostor ikad više mogao postati tržnicom. Učinio je po pitanju pokušaja oživljavanja tržnice Brajda jako mnogo i bivši gradonačelnik Vojko Obersnel, čak je ponudio i njezino skoro besplatno ustupanje alternativnim poljoprivrednim proizvođačima i lokalnim OPG-ovima, ali su ga oni odbili s obrazloženjem kako ne bi na tom mjestu postigli komercijalnu isplativost.

– Istina je da se u velikim problemima nalazi ne samo tržna djelatnost na Brajdi jer nije mnogo bolje u paviljonima glavne tržnice, tako da s te strane stavljanje tog prostora u funkciju muzeja itekako ima smisla.

Ipak, u ovom je trenutku nejasno bi li taj prostor po nizu kriterija mogao podnijeti željeni muzejski postav. K tome, dođe li uistinu do useljenja Torpeda u Brajdu, moj je stav da to mora biti što je moguće više održivi posao, dodao je Filipović.

Inicijalni trojac

No da inicijalni trojac Komnenović-Dubrović-Pernjek nije tek skupina koja ima samo lijepe ideje i želje nego da je riječ o maksimalno pripremljenom i apsolutno beskompromisnom udruženju dodatno je pojasnio Komnenović.

– Dolazimo kao predstavnici buduće udruge koja ima u cijelosti razrađen plan pretvaranja Brajde u Muzej torpeda. Ovisno o ishodu ovog sastanka i želji Grada da do toga dođe, spremni smo ponuditi i nemala financijska sredstva potrebna za uređenje prostora, kao i plan praktično samoodrživog poslovanja.

Tu dakako mislim i na buduće zaposlenike. Naš je stav da je Rijeka fantastično potentna sredina, a u krugu do 500 kilometara oko nje, do oboda na kojem se nalaze megalopolisi poput Milana, Münchena, Beča ili Budimpešte vidimo na milijune potencijalnih posjetitelja.

Naša želja naime nije stvaranje muzeja radi muzeja, nekakvog alibija za spremanje tog dijela riječke ostavštine, nego moderan, interaktivan prostor koji ne da bi pokrivao sebe nego bi donosio i – dobit, pojasnio je Komnenović.

A upravo o komercijalnoj pojavnosti budućeg Muzeja torpeda Brajda lijepi je primjer iznio Goran Pernjek.

– Iako je Žabica blizu središta grada, i tamo je muzej bio nekako – neprimjetan. Radio je samo u ljetnim mjesecima, bez nekih većih ambicija biti jako posjećenim.

Ono što je svima nama ukazalo koliki je njegov istinski potencijal, pokazao je mini postav posvećen Torpedu koji smo svojedobno organizirali u Rostocku.

Znate li koliko je bilo posjetitelja u tri dana? Nećete vjerovati, ali – 25 tisuća! Znate li zašto? Da, dakako zbog zanimljivosti priče o riječkom torpedu, ali i zahvaljujući sjajnoj marketinškoj priči koju su odradili naši domaćini.

Ako smo s jednim kombijem artefakata o torpedu uspjeli privući toliki broj posjetitelja, zamislite što bi tek bilo u jednom modernom, interaktivnom muzeju koji bi koristio sve moguće komunikacijske kanale i marketinške puteve do potencijalnih gostiju, koji bi imao i suvenirnicu, kafić, posebne prostorije posvećene najrazličitijim refleksijama koje su stvarale priče o torpedu, poentirao je Pernjek.

K tome, ono što se također može definirati u budućem MTB-u je i komunikacija s učenicima, uvrštenje muzeja u dio aktivnosti koje u tom smislu imaju primjerice županije i jedinice lokalne samouprave.

Iako je dakako poznato kako je riječ o oružju, muzej bi se koncepcijski moglo postaviti kao – antiratni, kao mjesto s kojeg će se odašiljati poruke o opasnosti oružja, poruke o potrebi širenja misije mira i civilnog društva.

Koliko je upravo ta komponenta budućeg muzeja danas potrebna, ukazuje nam, nažalost, skoro svakodnevna tragična slika koju našoj civilizaciji čini sumanuta – upotreba oružja.

O tehničkim i sadržajnim mogućnostima Brajde kao muzeja torpeda govorili su i Pernjek i Dubrović kao što su se, nakon inicijalne podrške koju je njihova inicijativa dobila od strane pročelnica i gradonačelnika, ravnatelj Urem je idejom bio i više nego zadovoljan, zadužili i za donošenje nacrta budućeg postava.

Komnenović će pak čitavu priču kao »pismo namjere« sa svim, pa tako i financijskim pojedinostima, Gradu isporučiti u siječnju nakon čega dakako kreću rasprave na potrebnim razinama kako bi sve zajedno u visokoj fazi kvalitetnog prijedloga stiglo i do gradskih vijećnika.

Kako se čini, Rijeka i Riječani bi vrlo lako 5. prosinca ili 7. prosinca kad je Gradsko vijeće prihvatilo inicijativu nove Kantride moglo zabilježiti i kao razbijanje okova nečinjenja, stvaranje podloge za novi uzlet i novi entuzijazam, sličan onom koji je primjerice bio zavladao prigodom dobivanja domaćinstva EPK, i transformacije u grad – velikih mogućnosti.

Vraćanje uzleta iz sredine 19. i početka 20. stoljeća kad je do tada, s izuzetkom Trsata, neveliki gradić krenuo prerastati u jedan od najvažnijih gradova kako Carstva, tako i Mediterana.

Teatro Fenice

Damir Komnenović je istaknuo i želju za participiranjem iste grupacije u još nekoIiko projekata od kojih je najvažniji – Teatro Fenice.

– Podržavam najnoviju inicijativu koju su po pitanju te silno potentne zgrade pokazali Grad i Županija, a baš kao što to činim i s Muzejom torpeda Brajda, i u slučaju Fenicea imam razrađenu priču koja prati sve – od financiranja obnove do sadržaja koji bi bili zanimljivi ne samo Rijeci i Hrvatskoj nego i velikom dijelu Europe.

I tu je stav isti: Rijeka je grad fantastične povijesti, grad koji svoju priču mora ponuditi maksimalno ambiciozno, na najvišoj razini.

U prostorima i sa sadržajima koji će privlačiti tisuće i tisuće posjetitelja. No, idemo korak po korak, postavimo najprije muzej torpeda pa krenimo prema Teatru Fenice.

Stradalnici “Dunava”

Budući da se sastanak održao 28. prosinca, Komnenović je podsjetio na jedan tragični događaj iz novije povijesti, ni na koji javni način u Rijeci zabilježen.

Na današnji dan prije 43 godine dogodila se jedna od najtužnijih havarija hrvatskog pomorstva: na brodu “Dunav” koji je netragom nestao zauvijek su život izgubila i 32 hrvatska pomorca.

Mnogo sam napora ulagao da se ta pomorska tragedija na adekvatan način obilježi u Rijeci, gradu iz kojeg dolazi većina stradalnika.

Uzalud, nikad nije prihvaćena čak ni inicijativa da se spomen-pločom na adekvatnom mjestu obilježi događaj koji šalje poruku o poslu čiji rad istinski karakterizira – sedam kora.

Iskreno se nadam da će se steći uvjeti da se to uskoro konačno promijeni, naglasio je Komnenović.