U hrvatskim školama prošle je školske godine prvi put uveden »Tjedan školskog doručka«, a riječ je o aktivnosti koju provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo u sklopu projekta »Živjeti zdravo« s ciljem podizanja svijesti o važnosti nutritivno bogatog doručka za učenike.

Doručak je za školarce najvažniji obrok u danu, a škole su mjesto gdje se svaki dan poslužuje tisuće doručaka. Iz tog razloga plan je svakog listopada, uoči Svjetskog dana hrane, obilježavati nacionalni »Tjedan školskog doručka«, čija je stručna voditeljica prof. dr. Sanja Musić Milanović.

Vrijeme posvećeno doručku prilika je da učenici dan započnu zdravim obrokom, ali i da steknu zdrave navike i pravilan odnos prema prehrani, čime mogu aktivno utjecati na vlastito zdravlje u budućnosti, a uz zdravstvene dobrobiti, dokazano je da školski doručak ima mnogobrojne pozitivne učinke na razvoj djece.

Školski doručak prilika je i za vježbanje i razvoj socijalnih vještina, kako s vršnjacima, tako i sa školskim osobljem, a jedna od riječkih škola koja se lani uključila u projekt bila je OŠ Pećine, čija ravnateljica Jasna Vukonić Žunič, najavljuje da će pećinski učenici i ovu školsku godinu sudjelovati u »Tjednu školskog doručka«.

Promjene na bolje

Međutim, dio riječkih škola već je davno zauzeo stav da je školski doručak iznimno bitan dio rada s učenicima te su unijete revolucionarne promjene u školskim kuhinjama. Jedna od prvih takvih škola bila je OŠ Trsat u kojoj se zvono za uzbunu oglasilo kada je postotak učenika koji konzumiraju školsku marendu pao na 25 posto.

U toj se školi doručak već godinama konzumira u blagovaonici, učenicima se svakodnevno nude dva različita zdrava doručka, a prate ih svježe, suho i orašasto voće, crna čokolada te nekoliko različitih napitaka.

Napominjući da promjene nije bilo lako provesti, jer su zahtijevale puno organizacijskih vještina, ravnateljica Sonja Lefter kaže da se trud isplatio, jer danas čak 70 posto učenika te škole konzumira školsku marendu.

– Rezultati su jako dobri, a sve je provedeno kao cjelovit i sveobuhvatan projekt u koji je bila uključena i nastava u okviru koje su učenici izrađivali različite plakate, a istovremeno, zajedničkim konzumiranjem doručka, učenici savladavaju i bonton za stolom.

Ključno je da školska marenda uvijek ima dodatke te da učenici svaki dan imaju izbor što će jesti. Princip je da se jede sve, ali umjereno. Tako se i kod nas nudi pizza, ali jednom u 15 dana, a ako je u ponudi kolač, onda je to kolač s voćem.

Ono što je bitno afirmacija je učitelja razredne nastave, jer kada djeca od 1. do 4. razreda usvoje navike zdrave prehrane, to im ostaje za cijeli život. I roditelji su zadovoljni što djeca konzumiraju marendu u školi, objašnjava Lefter.

Peciva po izboru

Provedba doručka u blagovaonici, dodaje, prošle je školske godine bila otežana zbog epidemioloških mjera, ali ponuda zdravih obroka i dalje je bila prisutna.

– Funkcionirali smo na način da su djeca dan ranije morala najaviti što žele jesti od onoga što je planirano. Primjerice, mogli su birati hoće li jesti palentu s vrhnjem i pancetom ili kornfleks i mlijeko, kaže ravnateljica.

Kad je na meniju sendvič, učenici sami odabiru vrstu peciva ili kruha, od njih nekoliko, salamu, sir, priloge, a od napitaka biraju čaj, cedevitu, jogurt ili kakao te uvijek mogu uzeti svježe voće ili pak suho voće i crnu čokoladu.

Čak 639,5 tona voća za gotovo 300 tisuća učenika

Tijekom prošle školske godine u 803 hrvatske škole pojelo se 639,5 tona voća i povrća te se popilo 312.411 litara mlijeka i mliječnih proizvoda, a sve je to kroz projekt »Školske sheme« Ministarstva poljoprivrede konzumiralo 289.686 učenika.

Ministarstvo je uoči nove školske godine ponovno objavilo javni poziv za iskaz interesa osnivača školskih ustanova za sudjelovanje u »Školskoj shemi«, koji ostaje otvoren do 25. rujna, kao i Javni poziv za iskaz interesa dobavljača za sudjelovanje u »Školskoj shemi« koji ostaje otvoren tijekom cijele školske godine 2021./2022.

U okviru »Školske sheme«, voće i povrće će se ponuditi učenicima u osnovnim i srednjim školama, a mlijeko i mliječni proizvodi učenicima osam razreda osnovnih škola, kao zaseban obrok neovisno od obroka u okviru školske prehrane, kontinuirano u nastavne dane tijekom školske godine.

Cilj projekta povećanje je unosa svježeg voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda, smanjenje unosa hrane s visokim sadržajem masti, šećera i soli u svakodnevnoj prehrani učenika, kao i podizanje razine znanja o važnosti zdrave prehrane.