RIJEKA – Sveučilište u Rijeci privodi kraju predizborni postupak za novog rektora u idućem četverogodišnjem mandatu, a tko će to biti, znat će se 11. veljače, kada će članovi Senata između dvoje kandidata odabrati novog obnašatelja te dužnosti. Već će se u ponedjeljak znati tko od kandidata ide u završnicu izbora jer sva će fakultetska vijeća istovremeno održati glasanje, a svaki član vijeća ima priliku odabrati između prof. dr. Marte Žuvić, prorektorice za studije, studente i osiguravanje kvalitete, prof. dr. Senke Maćešić, prorektorice za digitalizaciju i razvoj te prof. dr. Gorana Hausera, dekana Medicinskog fakulteta. Dvoje kandidata s najvećim brojem glasova ide u završnicu, a njihova predstavljanja ovaj tjedan završavaju.

Interdisciplinarna suradnja

Jedno od predstavljanja upriličila je i studentska medijska platforma Kišobran preko YouTube kanala Kišobran UNIRI koja je ujedno pružila priliku i studentima da postavljaju pitanja putem chata, dok je predstavljanje kandidata vodio student Marko Mrvoš.

Uz pitanja oko tekućih studentskih problema, kandidati za rektora odgovarali su i na pitanja o tome što ih je motiviralo na odluku da se kandidiraju, kako vide interdisciplinarnost, pitanja vezana uz rodnu ideologiju, umjetnu inteligenciju, povezivanje sa zajednicom, ali i na pitanje suradnje sveučilišta s Lürssen grupom. Tako je prof. dr. Maćešić priznala da ju je trebalo puno nagovarati na kandidaturu, prof. dr. Žuvić je pak istaknula da na početku nije zamišljala takav akademski put, dok je prof. dr. Hauser kazao kako se da na svašta nagovoriti.

– Nakon što sam postao dekan, nisam bio zadovoljan s nekim stvarima na sveučilištu i htio sam to promijeniti. Mislim da nikada u životu nisam htio biti puki promatrač, nego sam htio biti na terenu gdje se igra, istaknuo je prof. dr. Hauser.

Na pitanje o stanju interdisciplinarne suradnje odgovorio je da je to važno pitanje te da je potrebno bolje povezivanje na sveučilišnoj razini, dok je prof. dr. Žuvić ustvrdila da je danas interdisciplinarna suradnja na daleko većoj razini nego prije. O suradnji s Lürssen grupom prof. dr. Maćešić je kazala kako se radi o sveučilišnom partneru u nizu europskih projekata, dok je prof. dr. Hauser kazao da s obzirom na to da nije trenutno član sveučilišne uprave, ne zna puno o toj suradnji.

Pritisci na studente

Studenti su kandidate pitali i podržavaju li studentske prosvjede u Srbiji, a svi su se složili da ih osobno podržavaju. Usuglašeno mišljenje kandidati za rektora imali su i oko studentskog pitanja zbog čega se inzistira na dovođenju inozemnih studenata kada za domaće studente nema dovoljno smještajnih kapaciteta. Pojašnjavajući da broj studenata u kontinuitetu pada, prof. dr. Maćešić je kao problem apostrofirala pad nataliteta i odlaženje studenata u inozemstvo ustvrdivši da će smještajne kapacitete trebati graditi, dok je prof. dr. Hauser strane studente ocijenio kao dodatni kvalitativni odmak za nastavnike i studente.

Bivša predsjednica Studentskog zbora Lana Par pitala je kandidate što misle o pritisku na predstavnike studenata koji čine pojedinci iz akademske zajednice, na što je prof. dr. Maćešić komentirala da bi manipulacija bila teža kada bi studenti u većem broju bili u pojedinim tijelima, što im zakonski okviri onemogućuju, dok je prof. dr. Žuvić istaknula da bilo koja vrsta manipulacije dolazi s pozicije moći, a moć proizlazi iz suradnje velikog broja pojedinaca. Dodala je i da želi stvoriti mjesto nulte tolerancije na manipulaciju, a prof. dr. Hauser je ustvrdio da manipulacija nije dobra akademska praksa, dok je govoreći o suradnji i povezivanju sa zajednicom istaknuo da sveučilište mora imati svoj stav o svemu što se događa u gradu i u svim sektorima.