Očekivanja su da će se u budućnosti docjepljivanje protiv virusa COVID-19 vršiti sezonski svake godine, kao što je slučaj s gripom. Međutim ipak treba još malo praćenja da bi se to zaključilo – istaknula je ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “dr. Fran Mihaljević”, prof. dr. Alemka Markotić na tribini Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci “Znanost, struka i mediji o bolesti COVID-19 i za vrijeme bolesti COVID-19”.

Dodajući kako će se u budućnosti pratiti koje će se varijante pojaviti preporučila je da se četvrtom dozom cijepe stariji od 65 godina, kronični bolesnici te zdravstveni djelatnici koji si ne mogu priuštiti bolest.

Ocjenjujući kako zdravstveni sustav trenutno stoji dobro po pitanju hospitalizacije oboljelih predstojnik Klinike za anesteziologiju, intenzivnu medicinu i liječenje boli KBC-a Rijeka prof.dr. Alen Protić kazao je da je virus danas integriran u zdravstveni sustav kao zarazna bolest.

Prvi val je dobro prošao, ali onda kolaps

– Prvi val zaraze dobro je prošao, ali u drugom i trećem valu došlo do kolapsa zdravstvenog sustava. Bio je to zdravstveni rat za djelatnike zdravstvenih ustanova koji su radili u ratnim uvjetima.

Vidjele su se određene boljke zdravstvenog sustava u smislu nedostatka kadra. Međutim, to je potaknulo neka nova rješenja, a ta su rješenja barem u riječkom sustavu bila ubacivanje nekih novih struka.

Tu su pomogli i studenti kao volonteri. Sada je virus integriran u zdravstveni sustav kao zarazna bolest koja ima potrebu za izolacijom.

Na neki način više nemamo bauk od te bolesti u odnosu na druge bolesti i zdravstveni sustav u ovom trenutku stoji relativno dobro pogotovo u odnosu na ono što je bilo, kazao je prof. dr. Protić.

Kad će epidemija završiti?

Na pitanje kad će epidemija završiti imunolog prof.dr. Zlatko Trobonjača istaknuo je da je teško dati jednostavan odgovor.

– U knjigama piše da sve epidemije završavaju postizanjem kolektivne imunosti. Za ovaj virus teško je reći kada će se i hoće li se uopće nekakva kolektivna imunost postići.

Sada možemo pretpostaviti da imamo preko 90 posto ljudi koji su barem jednom došli, a većina i više puta, u kontakt s antigenima i time su stekli određenu razinu zaštite zbog čega vidimo da značaj epidemije na neki način u društvu opada.

Značaj te bolesti u društvu je sve manji i vjerojatno će se u takvom razvoju situacije u jednom trenutku reći da je epidemija završila, pojasnio je prof. dr. Trobonjača.

Dodajući da je Hrvatska u pandemiju ušla sa svim rizicima kroničnih bolesti prof. dr. Markotić je upozorila da sada treba usmjeriti napore prema prevenciji i suzbijanju kroničnih bolesti.

Prevencija kroničnih bolesti

– Klinika za infektivne bolesti zbrinula je gotovo pet tisuća bolesnika i to teških i kritičnih bolesnika i sada smo u fazi analize svih oboljelih gdje se vidi da je veliki broj umrlih bio ili starije životne dobi ili su imali cijeli niz komobrbiditeta.

Imali su tri ili više kroničnih bolesti i to upravo onih bolesti za koje se pokazalo. Nakon što smo analizirali situaciju u Europi i Hrvatskoj 2019. godine uvidjeli smo da ćemo morati jako poraditi na kroničnim nezaraznim bolestima jer je Hrvatska prva u broju ljudi s hipertenzijom, prva s dijabetesom i prvi smo po najstarijoj starosnoj strukturi.

Bitno je djelovati na kronične bolesti i njihovu prevenciju u budućnosti ne samo zbog korone nego i zbog toga što većina kroničnih bolesnika, pogotovo u zimskim mjesecima, doista umire od zaraznih bolesti.

Stoga je jako bitno osvijestiti da moramo biti disciplinirani i da moramo svesti kronične bolesti na nižu razinu, da se populacija mora educirati u tom smislu i biti disciplinirana u liječenju, upozorila je prof. dr. Markotić.

Sad, dodala je, ulazimo u mirnije doba epidemije s varijantom omikrona koja je donijela određeno smirivanje i adaptaciju virusa.

– Trenutno je najbitnije održati dobru situaciju, da bolnice nisu prepune i da ljudi ne umiru više nego je to uobičajeno od zaraznih bolesti.

Već gotovo godinu dana različite varijante omikrona cirkuliraju po cijelom svijetu. Virus izaziva blaže kliničke oblike iako još uvijek ima dosta posljedica i dosta težih stanja, osobito kod kroničnih bolesnika.

Kronični bolesnici i stariji su u opasnosti, a ostali su u puno boljoj situaciji. Svemu je doprinijela dosta visoka razina procijepljenosti i određena razina prokuženosti stanovništva, kazala je ravnateljica klinike.

Polemika o cjepivima

Osvrćući se na cjepiva koja su izazvala puno polemike u javnosti prof. dr. Trobonjača je kazao da cjepiva možda nisu ispunila neka naša očekivanja koja su se pojavila na početku epidemije, jer su ljudi očekivali da će se samo jednom cijepiti i da će ih to doživotno štititi.

– U početku kad se pojavilo cjepivo nismo znali da će se virus na ovaj način i ovom dinamikom mijenjati i proizvoditi ovoliko sojeva koji će se širiti.

To je ono što se dogodilo i to je razlog zašto cjepiva nisu u potpunosti ispunila naša očekivanja u smislu postizanja kolektivne imunosti i prekida epidemije, ali sigurno su ispunila ulogu zaštite od težih oblika bolesti. Znamo da su milijuni ljudi u svijetu spašeni time što su cijepljeni, zaključio je prof. dr. Trobonjača.

Teorije zavjere bez uporišta

Na teorije zavjere koje su se tijekom epidemije pojavile oko cjepiva osvrnuo se i voditelj Centra za proteomiku riječkog Medicinskog fakuleta akademik Stipan Jonjić ustvrdivši da su sve te teorije bile bez uporišta, jer se radi o cjepivima koja se godinama istražuju te da je mit bila tvrdnja da je cjepivo prebrzo razvijeno.

– RNA cjepivo je nešto što sada puno obećava u borbi protiv tumora, jer je princip jednostavan. Najveća veličina tog cjepiva je u tome što možete “upakirati” bilo koji gen u ovojnicu i koristiti kao cjepivo pa tako i tumorski gen. Ta su cjepiva napravila revoluciju u onome kako smo zamišljali cjepivo, ustvrdio je akademik Jonjić.

Osim dobre i kvalitetne tehnologije prof.dr. Markotić je napomenula da je stvar i u tome da se prema cijepljenju postupa ovisno o težini situacije.

– Ako uzmete epidemiju velikih boginja tada se cijepilo kompletno stanovništvo i zahvaljujući tome je virus nestao sa zemlje, a to cjepivo je bilo jedno od cjepiva s najvećim brojem nuspojava iako je dugo bilo na terenu.

S dosta ozbiljnim nuspojavama, ali kad stavite u odnos obolijevanje, gdje svaki drugi ili treći čovjek koji oboli umre i cjepivo koje će možda imati određene nuspojave onda u takvim hitnim situacijama, gdje postoji ugroza koja na dnevnoj bazi ubija tisuće ljudi, morate odlučiti što je povoljnije.

Ova cjepivo protiv COVID-19 do sada u svim istraživanjima pokazuju zanemarive nuspojave, napomenula je prof. dr. Markotić.