Zbog bolovanja pedesetak vozača dio linija prometuje s manjim brojem polazaka / Foto V. KARUZA
Osim povećanja plaća i do 30 posto, sindikati traže i novo reguliranje drugih materijalnih prava. S druge strane, uprava je bila spremna na povećanje plaće radnicima za prosječnih deset posto
povezane vijesti
RIJEKA – I ovog tjedna nastavlja se »bijeli štrajk« vozača Autotroleja, započet zbog otkazivanja ugovora o radu vozaču Robertu Puljiću koji je javno progovorio o nepravilnostima u voznim redovima javnog prijevoznika, da bi, kad je Puljić ipak dobio novi ugovor o radu, prerastao u zahtjev za povećanjem plaća i drugih prava radnika Autotroleja.
Sada i službeno
Trenutno je, kako saznajemo, na bolovanju pedesetak, od ukupno 285 vozača Autotroleja, zbog čega dio gradskih autobusnih linija prometuje po voznom redu sa smanjenim brojem polazaka, kakav je bio na snazi za vrijeme školskih praznika, a u međuvremenu su sva tri sindikata u ovom komunalnom društvu poslala i službene zahtjeve upravi za povećanjem plaća i drugih prava radnika. Direktor Autotroleja Alberto Kontuš prošlog je tjedna za Novi list kazao kako je uprava bila spremna povećati plaće radnicima za prosječnih deset posto, no nakon slučaja Puljić pojavili su se novi zahtjevi sindikata, a Kontuš je tada kazao kako nije dobio njihove službene prijedloge. Prijedlozi su sada stigli pa tako Mateo Mavrić, povjerenik Sindikata vozača i prometnih radnika koji je sa svojih 220 članova, mahom vozača, najbrojniji sindikat u Autotroleju, kaže kako su upravi upućena tri zahtjeva.
Kontuš najavio pregovore
|
– Prvi zahtjev je povećanje bruto plaće za dvije tisuće kuna radnicima čiji je koeficijent radnog mjesta manji od 4.02, a ostalima povećanje u iznosu od tisuću i pol kuna. Da pojasnim, povećanje od dvije tisuće kuna odnosilo bi se na vozače, prometnike i ostala, recimo to tako, radnička zanimanja, dok bi povećanje od tisuću i pol kuna išlo rukovodećim kadrovima koji imaju znatno veće plaće. Tražimo i isplatu stalnog dodatka za topli obrok, u iznosu od 400 kuna mjesečno te da se izjednače koeficijenti radnih mjesta onih radnika koji su se u Autotrolej vratili iz sestrinskih gradskih tvrtki, s koeficijentima koje su imali prije odlaska iz Autotroleja, rekao je Mavrić.
Sindikat primorsko-goranskih komunalaca (PGK) također je zatražio izjednačavanje koeficijenata za radnike koji su vraćeni u Autotrolej, primjerice iz Rijeka plusa, u prvom redu na poslovima održavanja vozila, a zatražili su, prema riječima povjerenika, Alena Bartulca, i povećanje plaća od trideset posto, za sve zaposlene u Autotroleju.
– Početkom prošloga tjedna direktor nas je pozvao na sastanak, vezano za temu velikog broja bolovanja i medijskih pisanja o KD-u Autotrolej. Sastanak je, međutim, skrenuo na temu plaća, što nismo predvidjeli. Tako da nismo predali naše zahtjeve i prijedloge po pitanju plaća radnika, već smo na sastanku direktno iznijeli naše stajalište. Kasnije smo u dopisu iznijeli naš zahtjev, a to je podizanje plaće radnicima KD-a Autotrolej za 30 posto, kaže Bartulac.
Osim većih plaća, Sindikat PGK-a traži i izmjenu načina obračuna plaće tako da se umjesto obračunskih jedinica koeficijenta radnog mjesta vrijednosti boda plaća obračunava prema izračunu vrijednosti bruto sata rada, za pojedino radno mjesto.
– Također želimo iskoristiti zakonske mogućnosti kojima se poslodavcu odobrava godišnji neoporezivi dio za isplatu radnicima. Oko toga moramo sjesti i razgovarati jer ima mnogo modela i mogućnosti zato treba vidjeti koji je model najoptimalniji za radnike, kaže Bartulac, upozoravajući kako radnici KD-a Autotrolej imaju najniže plaće među komunalcima.
Vrijednost rada
Povećanje najnižih plaća u Autotroleju među glavnim je zahtjevima Samostalnog sindikata radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvatske, koji traži najnižu neto plaću u društvu u iznosu od pet tisuća kuna, naspram sadašnjih niti četiri tisuće, koliko zarađuju najslabije plaćeni radnici komunalnog društva.
Prema riječima povjerenice Nevenke Mršić, Sindikat traži i određivanje vrijednosti sata rada za pojedina zanimanja, isplatu ukupno pet tisuća kuna godišnje za topli obrok, povećanje otpremnina pri odlasku u mirovinu na 30 tisuća kuna uz brojne druge zahtjeve, poput utvrđivanja novih pravila o trajanju i korištenju godišnjih odmora.