RIJEKA – Nakon skoro dvije godine opsežnih radova obnovljen je cijeli drugi kat glavne zgrade Kliničkog bolničkog centra Rijeka na sušačkom lokalitetu na kojem je smještena Klinika za urologiju. Uređene su i opremljene ambulatne, operacijske dvorane, dnevna bolnica, sobe za pacijente i svi drugi prostori kojima Klinika raspolaže. Riječki urolozi koji su dosad operirali u dvjema dvoranama, od čega su jednu dijelili s ostalim kirurškim granama, posebno su zadovoljni trima potpuno novim operacijskim dvoranama opremljenim u skladu sa svim propisima i stručnim smjernicama.

Zanimljivo je da su operacijske sale puštene u rad zahvatom transplantacije bubrega izvedenog protekle subote u večernjim satima u novoj operacijskoj dvorani. Time je simbolično obilježen završetak građevinske i tehnološke adaptacije svih odjela Klinike za urologiju riječkog KBC-a.

Kako kaže predstojnik Klinike za urologiju prof. dr. Josip Španjol, dokaz je to i da se riječki program transplantacije bubrega odvija u kontinuitetu već gotovo pedeset godina te unatoč krizama koje su se odvijale u proteklih pola stoljeća, nije bilo prekida.

– S transplantacijama nismo stali niti u jednom trenutku od sada već davne 1971. godine kada je u Rijeci izvedena prva transplantacija bubrega u tadašnjoj državi. Transplantacije nije zaustavio Domovinski rat 1991. godine, a ni pandemija koja nas je zadesila ove godine, kaže Španjol.

Veći opseg posla

Ovu će godinu KBC Rijeka zaključiti s dvadesetak transplantacija bubrega, što jest nešto manji broj nego ranijih godina, ali je na razini prošle godine kada još nije bilo COVID-a i kada je u riječkoj bolnici također izvedeno nešto manje transplantacija bubrega. Kako tumači Španjol, sama godišnja brojka presađenih organa ovisi i o njihovoj dostupnosti te o Eurotransplantu, a prosječna brojka transplantacija koja se godišnje izvodi u riječkoj bolnici kreće se između 30 i 40 transplantacija, iako bi prostorni i kadrovski kapaciteti riječke Klinike za urologiju mogli pratiti i dvostruko veći broj transplantacija.

Vodstvo Klinike nove će uvjete iskoristiti za povećanje opsega posla i dodatno skraćivanje listi čekanja, a optimizacija radnih procesa doprinijet će kvaliteti pruženih medicinskih usluga. Ukupna vrijednost radova na odjelima Klinike za urologiju, koji su obuhvatili i prostore Zavoda za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju bubrega, iznosi 6,9 milijuna kuna, koje je u najvećem dijelu pokriveno sredstvima Ministarstva zdravstva te dijelom i sredstvima iz europskih fondova.

– Prije preuređenja naši su urolozi na raspolaganju imali jednu operacijsku salu za endoskopske zahvate dok smo drugu salu, u kojoj su izvođene transplantacije, dijelili s kirurzima ostalih specijalnosti, podsjeća Španjol.

Prva od tri nove operacijske sale je multifunkcionalna i namijenjena je laparoskopskim operacijama, ali i klasičnim operacijama. Druga sala namijenjena je endoskopskim zahvatima u urologiji dok je treća namijenjena zahvatima koji se obavljaju u okviru dnevnih bolnica i jednodnevne kirurgije, a u njoj se nalazi i aparat za razbijanje bubrežnih kamenaca koji je nabavljen u okviru europskog projekta opremanja dnevnih bolnica.

Onkološki program

Pandemija, koja je dijelom zatvorila i zdravstveni sustav, nije se bitno odrazila ni na cjelokupan rad Klinike za urologiju. Tako Španjol kaže da je u ovoj godini kroz urološke ambulante već dosad prošlo sveukupno oko 56 tisuća pacijenata. Klinika nije zaustavila svoj onkološki program niti u jednom trenutku, a Španjol procjenjuje da će do kraja ove godine biti obavljeno oko 2.500 uroloških operacija što je također prošlogodišnja razina broja operacija.

– U slučaju naše Klinike za urologiju, 90 posto pacijenata čine onkološki bolesnici i mi jednostavno nemamo puno operacija koje bi mogle pričekati. Igrom slučaja, budući da su pulska i zadarska bolnica smanjile svoje kapacitete urologije, u ovom trenutku nama gravitira područje od oko 600 tisuća stanovnika, što je brojka koju nema niti jedna od pet zagrebačkih urologija. Nasreću, u ovom trenutku imamo dovoljno medicinskog kadra, a to je 15 liječnika od kojih su njih 13 specijalisti te ne možemo reći da imamo problem s odljevom kadra, ističe Španjol.

Osim hitnoća i onkoloških bolesnika koji su prioritet Klinike za urologiju u pandemiji koronavirusa, Španjol očekuje da će uređeni prostori skratiti liste čekanja. Prema njegovim riječima, na operaciju malignoma na Klinici za urologiju čeka se između mjesec i pol do dva mjeseca, a nove bi operacijske sale i povećanje njihova broja liste čekanja trebale skratiti za oko 30 posto.

– Efekte ćemo vidjeti u dogledno vrijeme, no vjerujemo da će čekanje na operaciju biti skraćeno na barem 45 dana. U ovom trenutku dio naših prostora ustupili smo Klinici za maksilofacijalnu kirurgiju, koja je pretvorena u COVID-odjel, no i s manjim brojem kreveta mi smo na 90 posto našeg redovnog posla. Treba znati da broj uroloških bolesnika s malignomima godišnje raste za oko pet posto. Uzrok tomu u najvećem je dijelu starenje populacije, ali i javnozdravstvene akcije koje potiču ljude da se jave na preglede i brinu o svom zdravlju, zaključuje Španjol.