Timovi hitne medicinske službe Zavoda za hitnu medicinu Primorsko-goranske županije u prvih osam mjeseci imali su značajno povećan broj intervencija u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Poseban porast bio je vidljiv u srpnju i kolovozu, a sveukupno je odrađena 23.021 intervencija na terenu.

Kako kaže ravnateljica Zavoda za hitnu medicine PGŽ-a dr. Senka Kajčić, u usporedbi s istim razdobljem prošle godine povećanje broja intervencija je 7,5 posto. Uz terenske intervencije, dodatno je u prostorima za reanimaciju pregledano još 11.393 pacijenta. No, rekord u broju intervencija postignut je u kolovozu.

– Kolovoz je uvijek bio mjesec s najvećim brojem intervencija, ali ove godine je ta brojka najveća ikad. Radi se o 3.863 medicinske intervencije koje su obavili djelatnici Zavoda za hitnu medicinu PGŽ-a, a porast je vidljiv u usporedbi s prošlom godinom kada je obavljena 3.331 intervencija u istom mjesecu.

Osim povećanog broja intervencija bilježi se i značajan broj pregleda u prostorima za reanimaciju, najviše na otocima Cresu, Rabu i Malom Lošinju.

Povećanom broju intervencija pridonosi i uspostava hitne helikopterske medicinske službe koja je s radom započela 30. ožujka te je u razdoblju do 30. lipnja obavljala zadaće samo za vrijeme dnevne vidljivosti, dok je od početka srpnja na raspolaganju 24 sata dnevno u bazi Rijeka, objašnjava Kajčić.

Najstresnije zbog djece

Kao najzahtjevnije intervencije izdvaja sve one intervencije hitne medicinske službe u kojoj se zbrinjavaju životno ugrožena djeca.

– To općenito govoreći uvijek donosi poseban stres. U moru zahtjevnih intervencija izdvojiti samo jednu intervenciju vrlo je teško, ali u ovom trenutku izdvojila bih veliku nesreću na Rabu u kojoj je bilo više teško ozlijeđenih osoba te jedna smrtno stradala osoba.

Zbrinuti teško ozlijeđene osobe s ograničenim resursima na velikoj udaljenosti od bolnice vrlo je zahtjevno.

Upravo se na toj intervenciji pokazala snaga hitne medicinske službe, zajednički rad koordiniran iz medicinske prijavno-dojavne jedinice Zavoda za hitnu medicinu PGŽ-a te korištenje kopnenih timova Ispostave Rab, hitne helikopterske medicinske službe i brzih brodica sinergijskim učinkom je omogućilo postizanje najveće dobrobiti za ozlijeđene pacijente.

Pohvalila bih sve uključene, a posebno djelatnike Ispostave Rab koji su pokazali kako je rad u Hitnoj službi više od posla, to je uistinu životni poziv, ističe Kajčić.

Timovi hitne medicinske službe danas pokrivaju područje cijele Primorsko-goranske županije i može ih se pronaći u svakom njenom kutku, gdje god zatreba, bilo na kopnu ili na moru, dok baza Rijeka hitne helikopterske medicinske službe, osim Primorsko-goranske županije, pokriva još i Istarsku, Ličko-senjsku i sjeverni dio Zadarske županije, tako da su timovi hitne helikopterske medicinske službe spašavali živote posvuda na tom području.

– Od Umaga, Poreča, Pule, Rovinja, preko Cresa, Raba, Malog Lošinja, Baške, Unija, Suska, Velog Lagnja, Jadranske magistrale, Lukovog Šugarja sve do Gospića, Kostajnice, Luna, Molata… Gdje god je, na području koje pokriva, postojala potreba, dodaje Kajčić.

Helikopterska služba

Kad je riječ o hitnoj helikopterskoj medicinskoj službi, ona je prema mišljenju ravnateljice Zavoda za hitnu medicine PGŽ-a, u potpunosti opravdala uspostavljanje takvog sustava hitne medicinske skrbi.

– Ukoliko se pogleda samo mali popis već navedenih mjesta gdje je intervenirala hitna helikopterska medicinska služba na području koje pokriva baza Rijeka, vidi se opravdanost uvođenja hitne helikopterske medicinske službe, ne samo zbog ljetne ili turističke sezone nego i zbog veće dostupnosti liječničke skrbi na udaljenim i slabo naseljenim područjima tijekom cijele godine.

S obzirom na tehničke karakteristike helikoptera omogućeno je slijetanje na različite znatno manje površine, što utječe na brzinu dolaska do samih pacijenata kao i brzinu prijevoza do odgovarajuće bolničke zdravstvene ustanove.

Život nema cijenu te ukoliko hitna helikopterska služba spasi samo jedan život, njezino uvođenje ima smisla, a dosad je spašen značajan broj ljudskih života, kaže Kajčić.

Prema njezinim riječima, svaka turistička sezona ima svoje neuralgične točke, a u ovoj se kao najveći izazov pokazao nedostatak liječnika, medicinskih sestara i tehničara.

– Iz godine u godinu zamjećuje se nedostatak zdravstvenog kadra kojim bi se inače osigurao adekvatan broj djelatnika kao pojačanje za turističku sezonu, što je izuzetno bitno za otočne ispostave i turistička mjesta u priobalju.

Bez dovoljnog broja zdravstvenih djelatnika teško je organizirati vrlo zahtjevnu hitnu medicinske službu posebno u razdobljima kada dolazi do povećanog opsega posla, usljed značajnog povećanja broja ljudi koji borave na određenom području, posebno u ispostavama Crikvenica, Krk, Rab, Cres, Mali Lošinj.

Pravilnim korištenjem svih dostupnih resursa pokušava se postići optimalno rješenje u kvalitetnom zbrinjavanju svima kojima je hitna medicinska skrb potrebna, zaključuje Kajčić.

Najčešće intervencije zbog akutnih koronarnih sindroma

Najčešće intervencije hitne helikopterske medicinske službe dosad su se odnosile na uobičajena hitna stanja koja dovode do životne ugroženosti.

Kako tumači Kajčić, radi se o bolestima srca, najčešće akutnom koronarnom sindromu, moždanom udaru, životno ugrožavajućim stanjima uzrokovanih različitim nesrećama, ali i drugim životno ugrožavajućim stanjima koja zahtijevaju čim je moguće brži dolazak medicinskog tima do pacijenta, kao i najbrži način prijevoza pacijenta do bolnice, bez obzira na dob ozlijeđene ili oboljele osobe.

– Hitna helikopterska medicinska služba će u jadranskim bazama, Rijeka i Split, nastaviti raditi tijekom 24 sata, dok baze u Zagrebu i Osijeku rade samo dnevne smjene kao i sada, dodaje Kajčić.

Pomoć brzih brodica

Paralelno s helikopterima, u sustav hitne medicinske pomoći uvedene su i brze brodice.

– Projekt uspostave hitne pomorske medicinske služba brzim brodicama zaživio je ipak nešto ranije u odnosu na hitnu helikoptersku medicinsku službu.

Brze brodice velika su pomoć za udaljena, otočna, područja posebno u situacijama kada je zbog vremenskih prilika otežan ili čak nemoguć dolazak do pacijenta ili transport pacijenta do bolničke zdravstvene ustanove drugim prijevoznim sredstvima.

Zbog svojih tehničkih karakteristika pružaju sigurnost pacijentima otočnih područja kako ne bi ostali izolirani na otocima bez obzira na vremenske uvjete.

Opremljene su kompletnom opremom poput cestovnih vozila hitne medicinske službe te mogu prevesti više ozlijeđenih i oboljelih osoba te su se koristile u spašavanju velikog broja pacijenata kada je to najbrži način transporta, posebno u nepovoljnim vremenskim uvjetima kada su druga prijevozna sredstva nedostupna, objašnjava Kajčić.