Stanje u planinarskom domu na Risnjaku nakon provale
Prema podacima policije, val migranata u Hrvatsku se ne smanjuje, već se dapače značajno povećava, dok vikendaši svoje sumnje temelje na tome da provalnici u kućama traže isključivo hranu, odjeću, obuću ili deke, a iza sebe ostavljaju veliki nered i materijalnu štetu
RIJEKA Nakon provala u broje vikendice na području Gorskog kotara koje se nalaze u popularnim vikendaškim naseljima, gdje obično nema stalno naseljenih osoba, pojavio se strah i briga vlasnika za imovinu. Iako policija redovito nakon svake provale obavi očevid, vlasnici vikendica nisu sigurni da će ijedan provalnik biti otkriven.
Policija koja obavlja rutinske kriminalističke očevide nakon tih provala, ne želi unaprijed okrivljavati migrante, već provodi kriminalističko istraživanje.
No da se val migranata u Hrvatsku ne smanjuje, nego povećava, dovoljno govori statistika MUP-a.
Modus operandi
Tako se u 10 mjeseci ove godine bilježi 478 kaznenih djela krijumčarenja osoba, a to je povećanje od 81,75 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Najviše migranata stiže iz Afganistana, Pakistana, Turske, Irana, Kosova i Sirije, a sve više dolaze i migrati iz Tunisa, Alžira, Maroka, Iraka i Bangladeša. U deset mjeseci 2018. godine 6.415 osoba ušlo je nezakonito u Hrvatsku, a to je povećanje za 56,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
S obzirom na rute kretanja i prijevoza migranata, može se primijetiti da su načini dolaska do Slovenije potpuno različiti. Neki se voze u luksuznim mercedesima, a drugi su natrpani pod ceradom kamiona ili u zatvorenim kombijima. Neki spavaju po hostelima i čekaju prijevoz do granice sa Slovenijom u središtu Rijeke kao turisti, a drugi čekaju kamionski prijevoz po vrletima Like, čim prijeđu granicu između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
I cijene prijevoza su različite. Može se dobiti i popust na količinu, a organizatori – krijumčari migranata često i iznajme vozila s registracijom raznih zemalja EU-a, kako ne bi bili na prvi pogled sumnjivi policiji. Neki se ipak odlučuju, da ne koriste prometnice, već odluče da je najsigurniji put do Slovenije pješice kroz šumu i odmor u tuđim vikendicama, te planinarskim domovima.
S druge strane, vlasnici vikendica ipak zbog brojnih indicija sumnjaju na to da upravo migranti provaljuju u njihove vikendice i uništavaju imovinu. Na to ih, naime, navodi uvijek isti »modus operandi«. Prvo je to provala u sve vikendice u naselju, zatim skupljanje sve hrane, odjeće, obuće i deka na jedno mjesto, te odabir »baze« u jednoj od najboljih, najvećih vikendica u kojoj se ostavlja stara odjeća i obuća te uneređena vikendica dočekuje vlasnike.
Nakon vikendaških naselja, takav pojava je uočena i u nekim planinarskim kućama, pa i u nacionalnom parku Risnjak, gdje je na identičan način »stradao« planinarski dom. Inače za taj dom nema prilazne ceste, a najkraći prilaz je od Cajtiga, na šumskoj cesti Gornje Jelenje – Vilje – Cajtige – Lazac – Gerovo. Put koji preko Risnjaka (najviša točka je na 1.528 metara) vodi u Sloveniju izgleda da je ovog ljeta postao nova ruta za izbjeglice.
Schlosserov dom
Planinarski dom Schlosserov dom nalazi se na sedlu između vrhova Velikog i južnog Malog Risnjaka, na Schlosserovoj livadi na nadmorskoj visini od 1.418 metara. Nazvan je po dr. Josipu Schlosseru Klekovskom, prvom predsjedniku HPD-a i osnivaču hrvatske botanike.
U prizemlju doma su zimska soba, kuhinja, prostorija dežurnog, sanitarni čvor i prostrana blagovaonica, na katu sobe s krevetima i u potkrovlju skupna spavaonica. U vlasništvu je Hrvatskog planinarskog saveza, a njim upravlja JU NP Risnjak, Crni Lug. Na području Gorskog kotara nalazi se 20 planinarskih kuća, domova i skloništa.
Financijske posljedice
Ravnatelj javne ustanove NP Risnjak Miljenko Gašparac kaže da su u Nacionalnom parku prve grupe migranata zabilježene već u lipnju, da bi u kolovozu to postala masovna pojava. Zbog migranata su morali odgoditi i neke redovite aktivnosti sa stranim posjetiteljima, zbog mogućih incidenata, tako da će to imati i negativan efekt na gospodarsko poslovanje Nacionalnog parka, ako se ta praksa nastavi i u proljeće sljedeće godine.
Inače unutar granica Nacionalnog parka dozvoljeno je kretanje posjetiteljima samo na područjima i stazama koje su označene i namijenjene razgledavanju i posjećivanju, a za grupne posjete potrebno se najaviti nekoliko dana unaprijed. Ulaznica za odrasle osobe za posjet nacionalnom parku iznosi 45 kuna, a stručni vodič za grupu košta za cijeli dan 600 kuna. Migranti do sada nisu iskazivali potrebu za stručnim vodstvom, već su bez ulaznice tražili put do granice sa Slovenijom.
