Točno deset dana uoči lokalnih izbora, Novi list je u prostorima hotela Navis danas organizirao sučeljavanje kandidata za gradonačelnika Rijeke. U sučeljavanju su sudjelujovali Marko Filipović (SDP), Davor Štimac (nezavisni), Josip Ostrogović (HDZ), Nikola Ivaniš (PGS), Katarina Peović (Radnička fronta) i Ana Blečić Jelenović (Lista za Rijeku).

TIJEK SUČELJAVANJA

Zašto ste ušli i gradonačelničku utrku?

Blečić Jelenović: Svaki dan se politika dotiče mene i moje obitelji. Često sjedimo i raspravljamo o tome što je loše, pa mislim da sa svojim znanjem i vještinama mogu doprinijeti zajednici. Da svima bude puno bolje. Vidjet ćemo je li to bilo pametno ili ludo.

Peović: Specifičan je stav RF-a prema izborima. Mi smo u Rijeci proveli skup protiv skupog Energa, stalno upozoravamo na problem radničke solidarnosti. Promoviramo ideju radništva i promjene odnosa prema radništvu. Ako ne promijenimo privrednu bazu i demokratiziramo politiku, sve će to biti samo lijepa obećanja i puno demagogije. Da bi stvarno nešto promijenili moramo stvarno demokratizirati politiku i prisjetiti se načina na koji je Rijeka nekad bila velika i postizala gospodarski rast. Moramo revidirati smjer kojim smo išli dosad.

Ostrogović: Rođeni sam Riječanin, živim tu cijeli svoj život i vidio sam da Rijeka nije iskoristila sve potencijale koje ima. Aktualni gradonačelnik je na vlasti preko 20 godina i pamtit ćemo ga po tome što je uvijek nešto obećavao, a malo koga ispunio. Mijenjat ćemo Rijeku na bolje.

Filipović: Jedan sam od najmlađih kandidata, ali i definitivno najiskusniji. Ulazim u bitku čistih ruku i otvorenog srca. Ne sumnjam da ću biti prvi izbor Riječanki i Riječana u prvom i drugom krugu. Nakon prvog kruga ćemo formirati većinu u Gradskom vijeću zajedno s partnerima s kojima smo već bili na vlasti.

Ivaniš: Najkraće bih rekao da se kandidiram zato jer idući četverogodišnji period neće biti lagan ni u jednom pogledu. U postkorona vremenu imat ćemo smanjene prihode zbog pada zaposlenosti i bit će potrebno iznimno iskustvo za voditi grad. Ja to životno i političko iskustvo, te znanje i volju imam. Za voditi grad poput Rijeke treba neizmjena ljubav prema gradu da se daje sebe, a od Grada ne očekuje baš ništa.

Štimac: Nikad nisam bio u politici, ali je politika bila uvijek u mojem životu. Aktivno sam sudjelovao u mijenjanju Rijeke još kao urednik Vala. To je jedna od polaznih točaka mog ulaska u politiku. Kasnije sam napravio karijeru u medicini i na mjestu ravnatelja KBC-a Rijeka. Ulazak u velike projekte je nešto što mi je dalo veliko iskustvo. Mislim da Rijeku treba mijenjati, jer građani nisu zadovoljni. Volio bih da Rijeku preuzme građanska inicijativa, okupili smo realizirane i uspješne ljude koji mogu poboljšati Rijeku.

Je li riječki proačun premalen? Što mislite o deficitu? Je li realno najavljivati smanjenje prireza?

Peović: Istina je da će se proračun smanjivati. zaduženost od 300 milijuna kuna ne treba gledati kao problem, to ne bi trebalo predstavljati prepreku razvoju grada. Temeljni problem proračuna je da nije razvojan, ponavlja stupove razvoja koje sljedimo već 30 godina.

Naš aktualni gradonačelnik se hvali brojem malih poduzetnika, ali mračna strana te statistike je da su jedni drugima konkurentni i brzo propadaju. Razvojna politika se temelji na mikro i malom poduzetništvu, ali nemamo mogućnost razvojnih projekata.

Javilo se puno megalomanskih projekata, poput kompleksa Benčić, koje treba ispuniti sadržajem.

Ostrogović: Najviše se ulagalo u megalomanske projekte. U budućnosti će biti najveći troškovi za razvoj grada. Najmanje se ulagalo u poduzetnike, koji bi proračun trebalo puniti.

Novci kredita dijelili su se i trošili šakom i kapom. Sad ti krediti dolaze na naplatu. Gradonačelnik će morati biti sposoban i umješan da može to balansirati.

Prirez je najviši u ovom kraju, 15 posto, neki gradovi i općine nemaju prirez, a njihovi stanovnici koriste sve usluge koje Riječani plaćaju.

Treba napraviti preduvjete da bi građani Rijeke jer plaćaju najveći prirez imali i benefite.

Filipović: Od 100 kuna u Hrvatskoj na lokalnoj i regionalnoj razini troši se samo 12 kuna. Od toga 6 kuna otpada na Zagreb. Taj sistem definitvno treba mijenjati. Tu smo da lobiramo i promijenimo situaciju.

Kad bi raspolagali europskim prosjekom od 20 do 30 posto sigurno bi naša situacija bila bolja.

Što se tiče zaduženosti, sve plaćamo uredno i u roku. Normalno je da smo investicije financirali kreditnim sredstvima.

Dug je sada smanjen na 150 milijuna, a u naredne dvije do tri godine trebao bi doći na nulu.

Što se tiče prireza, trebali bi smanjivati porezno opterećenje s 15 na 10 posto, čime bi indirektno rasle plaće Riječanki i Riječana.

Ivaniš: Mislim da su u Rijeci gradske financije u problemima iz nekoliko objektivnih razloga. Provedena je porezna reforma koja je išla na uštrb lokalne samouprave. Prihodi su time ozbiljno smanjeni, uključujući i to da i sadašnja faza porezne reforme, sve olakšice koje je Vlada uvela za mlade, sve to apsolutno ide na račun lokalne samouprave.

Povećana izdvajanja za povrat poreza apsolutno idu na račun lokalne samouprave. Cijeloj hrvatskoj lokalnoj samoupravi nije lako.

Gradski proračun je realan, realno je da je u 2020. doživljen prvi udar pandemije. To znači da se morao napraviti veliki rebalans. Očekujem smanjenje proračuna i u sljedeće dvije godine, jer realnih mogućnosti drugih nema.

Štimac: Proračun za ovu godinu iznosi 1.022 milijarde kuna. Ako ga raščlanite vidjet ćete da ogromna sredstva idu za plaće, prvenstveno za plaće u Gradskoj upravi i ustanovama.

Drugi segment proračuna su razna kreditna zaduženja, bilo u sportu ili kulturi. To je nešto što će se vući i narednih godina. Taj proračun sasvim sigurno nije razvojan. Brojne stavke u proračunu su nejasne. Proračun na ovaj način neće biti razvojan, Rijeka se ne može razvijati.

Sugeriramo da se prirez smanji. To će nas staviti u iste odnose s okolnim graovima.

Ana Blečić Jelenović: Da je proračun bio transparentan, vidjelo bi se gdje novac odlazi. Grad je bio loš gospodarstvenik, jer da je imao viziju i razvojnu politiku stvari bi izgledale bolje danas. Od praznih poslovnih prostora, do nemotiviranja poduzetnika koji odlaze.

Prirez ne možemo ukinuti u cijelosti, moramo biti odgovorni i reći kome ćemo onda uzeti novac da to nadomjestimo.

Uslijedile su replike.

Filipović: Rijeka je i dalje dom velikih kompanija, najveća farmaceutska kompanija, trgovački lanac, brodogradilište, dentalna klinika, agencija za promet nekretnina, najveći autoprijevoznik i linijski brodar. Ne mislim da je stvar tako crna. Tu su brojni veliki gospodarski subjekti koji su temelj razvoja grada.

Ostrogović: Kad slušam Filipovića, kao da slušam Obersnela. Njima je uvijek netko drugi kriv, kao da je Rijeka otok, kao da nije u Hrvatskoj. Drugi gradovi se bolje suočavaju s istim problemima. Njegova tvrdnja da Grad podmiruje sve obveze nije točna, Grad kasni s plaćanje dobavljačima više od godinu dana.

Trošili su novac koji su dobili od države za EPK da krpaju svoju aktivnost.

Peović: Velike subjekte treba staviti u kontekst propadanja 3. maja. Malo i srednje poduzetništvo s kojim se hvalite nema mogućnost punjenja budžeta. Standard Riječanki i Riječana je pao. Dovoljno se voziti autobusom da to vidimo.

Ivaniš: Pobunio bih se protiv teze da riječki proračun nije razvojan. Volio bih čuti što misle da bi trebao sadržavati.

Priča da Rijeka gradi megalomanske objekte apsolutno ne stoji, gradili smo objekte koji su nam potrebni.

Nismo prezaduženi grad, suočavamo se s problemima koji su imanentni svim gradovima u Hrvatskoj. To je imanentna istina.

Štimac: PIK se seli izvan Rijeke, Saipem odlazi. Puno ih odlazi, malo ih dolazi. Trebali bi stvoriti uvjete da u Rijeci imamo poslovne zone. Imamo pet trgovačkih zona, niti jednu poslovnu. Za Bodulovo cesta nije napravljena godinama i ta se zona ne može aktivirati.

Blečić Jelenović: Kad bi sve bilo transparentno, onda bi se davnih dana riješilo pitanje sredstava koje koriste proračunski korisnici kao što je kazalište. Zašto outsourcamo odvjetničke ili informatičke usluge i na to trošimo novac nepotrebno.

Je li komunalni sustav u Rijeci dobar i jesu li komunalne usluge preskupe?

Ostrogović: Aktualni gradonačelnik uvijek govori da Rijeka nije najskuplji grad, ali činjenice govore drugo. Za grijanje stana od 60 kvadrata godišnje se u Rijeci plaća 5.200 kuna, a u Zagrebu 3.200 kuna. Ako pogledamo našeg prijevoznika Autotrolej, stupanj zaduženosti mu je 85 posto, a čudili smo se zašto smo imali ukidanje linija. U Zagrebu jednokratna kartica ZET-a košta 4 kune, a u Zagrebu 7,25 kuna.

Filipović: Rijeka ima komunalni nadstandard u odnosu na ostatak Hrvatske. Cijena je na razini hrvatskog prosjeka, osim ako ne sagledavamo cijenu odvoza otpada, jer smo jedini uz Istru uveli centralni sustav zbrinjavanja otpada, što je ipak skuplje.

Znamo zašto je u Zagrebu grijanje jeftinije. Zato jer ga svi građani plaćaju kroz račune HEP-a, što je velika nepravda. Investirali smo puno i u Energu i Autotroleju i Vodovodu i kanalizaciji.

Ivaniš: Naš komunalni sustav ima određene probleme, ali sigurno zadovoljava potrebe građana Rijeke. Slažem se da bi komunalne usluge trebale biti jeftinije i nema razloga da stršimo u nekim stvarima. Treba naći unutrašnje rezerve i smanjiti cijenu vode, odvodnje, zbrinjavanja otpada i grijanja.

Štimac: Kad slušam g. Filipovića, čini mi se da ne živimo u istom gradu. Građani su nezadovoljni komunalnim uslugama, a grad je jedan od najskupljih u Hrvatskoj. Građanima nije ni jasno što i kako plaćaju, a nisu ni zadovoljni čistoćom. Rijeka je od jednog čistog grada postala neuredna.

Blečić Jelenović: To je točno. Građani nisu zadovoljni komunalnim uslugama, niti transparentnošću naplate. Nije jasno gdje novac ide.

Peović: Komunalne usluge su preskupe i to ne možemo ignorirati. Preskup je odvoz otpada, javni prijevoz, grijanje, ali i naplata računa. Ne adresiramo pravi problem. Do prije par godina se pričalo da će outsourcing usluga popraviti stanje, sad vidimo da to nije tako. Prvi je korak da se prestane s outsourcingom, a naplatu računa treba vratiti u ruke grada. Imamo najskuplju cijenu autobusnih karata, a radnici imaju jednu od najnižih plaća u Hrvatskoj. Radnicima treba dati da upravljaju komunalnim društvima.

Ostrogović: Aktualni zamjenici nisu naveli ništa. Komunalna usluga nije na zadovoljavajućoj razini.

Peović: Ne mogu se sve stvari riješiti preko noći, ali ja ni kod aktualne vlasti, ni kod opozicije ne vidim volju da se suočimo s problemima na proradnički način.

Ivaniš: Autobusni prijevoz u Rijeci je među boljima u Hrvatskoj i po broju linija i po standardu. Rijeka je svakakav grad, ali neuredan – nije.

Filipović: Prosječna starost autobusa u Rijeci je šest godina. Nabavljamo još 30 autobusa sredstvima EU-a. Naša su komunalna poduzeća na najbolji način iskoristila europske novce. Ali uvijek može bolje.

Štimac: Mene bi zanimalo da gospoda na funkcijama zamjenika objasne kako misle riješiti zaduženja u gradskim komunalnim tvrtkama? Ona su veća od dugova gradskog proračuna.

Blečić Jelenović: Nedavno sam se obratila komunalnom društvu, jer iz stepenica kod Bonavie raste korov. Ljudi se žale da se kontejneri ne prazne na vrijeme. Čistoća je upitna.

Je li Gradska uprava preglomazna, ima li prostora za smanjenje broja ljudi? Trebaju li pročelnici i šefovi gradskih poduzeća dati mandate na raspolaganje?

Filipović: Dolaskom novog gradonačelnika mislim da i pročelnici kao najodgovornije osobe bi trebali dati mandat na raspolaganje. Gradonačelnik bi trebao imati mogućnost biranja najbližih suradnika.

Direktori komunalnih poduzeća trebali bi potpasti pod zakon o prikazivanju imovine, trebalo bi tu sve biti transparentno.

Grad Rijeka je jedan od najtransparentnijih gradova u RH. Nedavno smo prezentirali sustav koji u realnom vremenu prikazuje sve isplate iz proračuna. Mislim da to treba biti i za komunalna društva, da građani vide gdje se troši svaka lipa.

To bi ujedno trebalo biti i zakonsko rješenje da se sve prikazuje transparentno.

U novom ritmu grada, svatko onaj koji ne bude mogao pratiti taj ritam, morat će pronaći neki novi ritam.

Ivaniš: Gradska uprava je preglomazna, općenito imamo u javnom sektoru previše zaposlenih. Premalo je onih u realnom sektoru, koji pune proračun. I Grad Rijeka je zaposlio previše ljudi. Narednih nekoliko godina se ne smije zapošljavati, a broj smanjivati odlascima u mirovinu. S manje zaposlenih treba raditi i brže i bolje i efikasnije.

Gradska uprava i pročelnici trebaju doživjeti promjene u smislu kvalitetnijeg i potpunijeg rada. Pročelnike ne doživljavam kao gradske ministre, već kao službenike koji obavljaju odgovornu dužnost. Mislim da neki od njih i misle da to jesu, ali to će se morati mijenjati. Odgovaraju oni koji su nositelji političkih funkcija, bilo bi najlogičnije stoga da oni prate mandatno izbore i da poslije izbora oni koji dolaze imaju pravo posložiti ekipu kako misle.

Štimac: Broj zaposlenika u Gradskoj upravi u 10 godina jasno raste, sad ih je oko 530 zaposlenih. U zadnjih mjesec dana zapošljavani su dodatni ljudi u Gradskoj upravi. Vjerujem da je tu i odgovornost zamjenika gradonačelnika, a sad govore da bi trebalo zaustaviti zapošljavanje novih ljudi.

Pročelnici rade onako kako im kažu oni koji su iznad njih. Pitanje trebaju li ponuditi mandate na raspolaganje, prepustit ćemo njima. To će biti njihova individualna odluka. Pitanje je pristojnosti i političke kulture da se to dogodi.

Potrebne su promjene. Najprije ću razgovarati s ljudima, vidjeti koji su problemi i koliko je to odgovornost pročelnika, a koliko onih iznad njih.

Blečić Jelenović: Slažem se da je Gradska uprava troma, golema. Nema efikasnosti. Predlagala sam uvođenje ocjenjivanja službenika, koje bi građani kojima se usluga i daje ocjenjivali. Tako bi se vidjelo koliko je netko efikasan i koliko radi. Ako netko čeka uporabnu dozvolu dvije godine, onda govorimo o tromosti koju treba riješiti. Stvar se može ubrzati digitalizacijom.

Bilo bi logično da pročelnici odstupe s tog mjesta. Važno je povjerenje gradonačelnika i pročelnika, ako toga nema, ne možemo tako dalje.

Peović: Gradska uprava je radila po čudnim principima. Moramo preispitati neoliberalne principe djelovanja. Imali smo Željku Marković, Vladimira Benca, koji su procesuirani za kriminal. Mešetarilo se s javnim prostorima, išlo na ruku kraljevima Korza i tržnica.

Privatizirale su se neopravdano neke usluge, neki su se obogatili na tržnicama. Treba preispitati za koga gradska uprava radi, kome služi? Je li tu da služi građanima ili da se netko obogati?

Radnici bi trebali biti i u upravama poduzeća, daju garanciju da se takve stvari ne ponavljaju. Njima je u interesu zadržati radna mjesta i pružiti kvalitetne javne usluge.

Ostrogović: Za vrijeme aktualnog gradonačelnika, a tu su i njegovi zamjenici, u proteklih 20 godina iz Rijeke je iselilo preko 20 posto stanovništva. Sve bi to upućivalo da bi i gradska uprava trebala smanjiti broj ljudi. No, u to vrijeme se broj zaposlenih povećao za 50 posto, sad ih je zaposleno 524.

Svi pročelnici i direktori komunalnih poduzeća trebali bi novom gradonačelniku staviti svoje “mandate” na raspolaganje. Novog gradonačelnika kao u sportu gledam kao trenera koji bi trebao izabrati svoj tim s kojim želi i mora postići rezultate.

Uslijedile su replike.

Ivaniš: Moram izraziti čuđenje kako se mirno i jednostavno može govoriti stvari koje nisu točne. U Gradskoj upravi Rijeke već dugo vremena broj zaposlenih nije povećavan. Dapače, ljudi su odlazili u mirovinu, a da nisu sva mjesta popunjavana, upravo zato da se ukupno izdvajanje za osobne dohotke koliko-toliko smanjuje.

Prije mjesec dana nije povećavan broj zaposlenih. To nije točno. Gospođi Peović poručujem mi na ovim izborima ne raspravljamo o promjeni političkog sustava.

Filipović: Na plaće trošimo 6 posto proračuna, to je puno niže nego u prosjeku u Hrvatskoj. Oko povećanja broja zaposlenih zaboravljamo činjenicu da je došlo do decentralizacije, preuzeli smo državne i županijske službenike za izdavanje građevinskih, uporabnih i lokacijskih dozvola. Taj je posao na visokom nivou u odnosu na ostatak RH.

Štimac: Nejasno mi je zašto se u ovo vrijeme biraju novi direktori komunalnih poduzeća, odnosno stari koji su bili v.d. Ne razumijem zašto se nije pričekalo da oni koji će doći naprave svoj tim.

Peović: Ne znam zašto se Ivaniš toliko uzrujao da se ovdje sučeljavamo oko promjene političkog sustava. Ako ima problema u Rijeci, moramo korjenito mijenjati stvari. nije tako radikalno zagovarati ideju da se u uprave i nadzorne odbore stavljaju radnici. To je na korist svih koji žive u Rijeci.

Ivaniš: Ovo je liberalno građansko društvo, vi to znate bolje od mene.

Koliko novaca ste dosad potrošili u kampanji i tko su vam donatori? Kakva vam je imovinska kartica?

Ivaniš: Ukupni troškovi dosad iznose nekih 170 tisuća kuna. Glavni financijer moje kampanje i liste zove se PGS, koji ima 70 i nešto vijećnika, ima redovne prihode i zna “šparati”. Osim toga je tu još čitav niz pojedinaca, na čelu sa mnom, ako i nekoliko privatnih tvrtki. 28 godina sam privatnik, imam polikliniku i nešto sam u životu zaradio. Vlasnik sam zgrade u kojoj je poliklinika i stana od 60m2 u Rapcu.

Štimac: Ivaniš nas je zbog toga u više navrata prozivao, a sad ću pročitati sve koji su nas donirali (čita imena pojedinaca i tvrtki, op. a.). Ukupno smo dosad potrošili 561 tisuću kuna za grad i županiju. Što se tiče imovinske kartice, živim na Kantridi u stanu od 140 kvadrata, koji je dio kuće. Imam još jedan stan sa suprugom na Belvederu od 134 kvadrata i četvrtinu obiteljske kuće u Njivicama na Krku.

Blečić Jelenović: Moju kampanju financira Lista za Rijeku, kao i donatori. Iznos je dosad oko 170 tisuća kuna. Od imovine imam stan u Rijeci, suvlasnica sam odvjetničkog ureda u kojem radim, jedne kućice u Mrkoplju, a najradosnija sam što imam “golf dvojku” iz 1992. godine.

Peović: Ukupno ćemo potrošiti 120 tisuća. Svi u RF-u volontiramo u političkom radu. Ja iz saborske plaće odvajam svaki mjesec 4 tisuće kuna za nezaposlene kolege iz stranke. Fascinantno mi je koliko oni koji naručuju ankete u njima dobro stoje. Treba u potpunosti preispitati naš stav prema financiranju politike u Hrvatskoj. Tko naruči anketi, dobro stoji u njoj.

Sve što imam sam naslijedila od pokojnih roditelja. Imam stan od 62 kvadrata i pola kuće kod Trogira. Imam malu pasaru od par metara, auto nemam.

Ostrogović: Dosad smo potrošili manje od 150 tisuća kuna. Ja sam skroman čovjek. Glavni financijer su HDZ i osobno ja. U imovinskoj kartici imam pola stana na kredit, dva automobila starijih godišta i skuter.

Filipović: Kampanju financira SDP. Dosad smo potrošili oko 400 tisuća kuna, što će biti vidljivo u izvješću DIP-u. Moji zamjenici i ja smo donirali po 20 tisuća kuna, a sve će biti transparetno. Posjedujem naslijeđeni stan od 58 kvadrata, automobil i ušteđevinu.

Vratio bih se još na priču oko imenovanja direktora. Štimac je kao ravnatelj imenovao sam sebe za ravnatelja odjela unutar KBC-a. Njegov potpis je bio na imenovanju.

Replike;

Ivaniš: Mene uopće nisu zanimale financije gospodina Štimca dok se na jednoj presici nije vidjelo da mu je novinar postavio pitanje, jer je ta kampanja objektivno vrlo bogata. A odgovor je bio podcjenjivanje javnosti.

Štimac: Znate do kad smo obavezni prijaviti financijere kampanje i to ćemo učiniti. Što se tiče mog imenovanja, ja sam predstojnik Zavoda za gastroenterologiju 20 godina. Dovoditi u pitanje moje imenovanje na mjesto predstojnika je podcjenjivački.

Je li Rijeka slobodni teritorij i mora li to biti?

Štimac: U ponedjeljak smo slavili 3. svibnja, dan oslobođenja Rijeke. Rijeke je slobodna od tada. U Domovinskom ratu nije bila okupirana. Rijeka je slobodan grad u Hrvatskoj. Ne znam što se uopće pod tom sintagmom podrazumijeva. Mislim da je Rijeka grad svih građana, nitko nema monopol na slobodu njenih građana.

Rijeka je grad u kojem žive u lijepom skladu pripadnici različitih nacionalnih manjina. Zadnjih dana imao sam prilike susretati se s njima, mnogi nisu zadovoljni načinom na koji se Grad odnosi prema njima. Misle da trebaju imati bolju komunikaciju.

Blečić Jelenović: Jučer smo imali panel o političkoj pismenosti, bila sam iznenađena rezultatima istraživanja. Pomakli su se nabolje, ali pokazuje se da imamo puno nepismenih mladih ljudi. Imamo problema rodne neravnopravnosti, homofobije, poklika ZDS.

Treba poticati multikulturalnost, dijalog, razgovore. Stalno bih s nekime razgovarala. I kad sam krenula u kampanju pozvala sam sve kandidate da dođu na kavu, morat ćemo surađivati.

Čini mi se da se Rijeka razlikuje po toleranciji od ostatka Hrvatske, ali da na tome ne radimo koliko bi trebali.

Peović: Što reći na tu temu, možda bi trebao poseban panel. Treći maj smo proslavili neki dan. U Rijeci se to obilježava, ljudi osjećaju taj dan kao dan oslobođenja, kao dan važan za ovu zajednicu. Dva dana nakon toga osvanula je slika našeg vijenca u obliku zvijezde u kontejneru. To je poruka onima koji se zalažu za antifašizam da na neki način nisu dobrodošli.

Dižu se tenzije, to je neuobičajeno za Rijeku, koja je uvijek bila progresivnija. Treba upozoriti da je to djelomice posljedice i lažne socijaldemokracije. Mnogi su razočarani jer su napustili malog čovjeka, radnika, pa su otišli u desno.

Meni je Nemanja Cvijanović, umjetnik koji je postavio crvenu zvijezdu na Riječki neboder, kandidat za zamjenika. On je i predložio vijenac sa zvijezdom u sredini. Nemanji je važno da komemoriramo žrtve koje su pale za Rijeku. I moj otac je oslobađao Rijeku kao partizan.

Ostrogović: Svake četiri godine aktualna vlast nastoji unijeti neki nemir i tenzije u naš grad. Prije četiri godine to je bila konzervativna revolucija, sad je Rijeka će ostati slobodan teritorij. Meni je smiješno da kandidat za gradonačelnika ide s tom parolom među građane Rijeke. Znamo da je Rijeka otvoren i multikulturalan grad.

Kažem i ponavljam svake četiri godine stvaraju se podjele koje nisu potrebne.

Što se tiče crvene zvijezde na riječkom neboderu, to je znak totalitarnog režima. Postavljena je kao jedan od programa EPK i mislim da joj tamo nije bilo mjesto.

Filipović: Rijeka definitivno je grad koji je svoj, uvijek je takva i bila. Toje potvrđeno izborom Rijeke za EPK. Njena temeljna postavka je otvorenost, a 1. veljače 2020. te teme su došle u fokus europske javnosti.

Antifašističke prošlosti nikad se nismo sramili, uvijek smo dostojno komemorirali žrtve koje su pale za Rijeku u Drugom svjetskom ratu. U ostatku Hrvaske nije bilo tako, sjetimo se rušenja partizanskih spomenika.

Vrlo smo se jasno uvijek za te vrijednosti borili.

Ako 30-tak posto srednjoškolaca misli da je naša prošlost onakva kakva nije bila, onda mislim da je ta borba i danas aktualna. Ne možemo sagledavati fašizam i nacizam onakvim kakvi su bili onda, ali neke poruke u društvu, nasilje i povike poput onih u istočnom dijelu Hrvatske treba jasno osuditi.

Ivaniš: Ne osjećam nikakvu potrebu da se Rijeku naziva slobodnim teritorijem, ali osjećam potrebu reći da Rijeka je svoja. Često je drugačija od ostatka Hrvatske u svjetonazorskom smislu.

Rijeku ostatak Hrvatske vrlo često slabo razumije i prema Rijeci se ponaša izmišljajući stvari koje uopće nisu važne. Rijeka ne kritizira nikoga, ali o Rijeci se govori da je ovakva ili onakva. Rijeku se vrijeđa kad je u pitanju struktura stanovništva.

Dolaze navijači iz ostatka Hrvatske i viču “Rijeko, puna si Srba”, a naši policajci stoje i ne interveniraju. O tome sam pisao ministru i na to uvijek upozoravao.

Riječani žele Luku različitosti, posebnu Rijeku. U Rijeci nemir unose crnokošuljaši koje se dovozi autobusima da bi se organizirali “spontani” prosvjedi na Korzu.

Uslijedile su replike.

Peović: Ovdje smo čuli da je zvijezda simbol totalitarizma što nije točno. Ponavljaju se s najviše instance “istine” koje mladi internaliziraju, što nije dobro. Ekstremi s ljevice ne postoje, postoji radikalna ljevica koja se zalaže za korjenite promjene.

Ostrogović: Što se tiče antifašizma, svakako, pa i 3. svibnja, osobno i u ime stranke bio sam položiti vijence na spomeniku. Ne vidim u tome ništa loše niti da bih se time trebao hvaliti. To su normalne tekovine društva koje ne treba dovoditi u pitanje.

Štimac: Gospodin Filipović je govorio čitavo vrijeme da je Rijeka svoja. S time se slažem, ali malo ste izvrnuli tezu iz kampanje, govorili ste o Rijeci kao slobodnom gradu. Mislim da je Rijeka slobodna da još više može prigrliti pripadnike manjina i sve koji se osjećaju Riječanima.

Ivaniš: Rijeka je svjetionik slobode u Hrvatsku. Primjer je mnogima, i zbog toga je dužnost održati ju ovakvu kakva je. Rijeka, Istra, Varaždin, Čakovec to su svjetionici Hrvatske koji su itekakav putokaz mnogima u ostatku Hrvatske gdje je sustav vrijednoti drugačiji i Hrvatsku vuče prema dolje.

Blečić Jelenović: HDZ preuzima pitanje domoljublja, a SDP antifašizma. Trebamo prihvatiti i jedno i drugo da bi mogli graditi normalno društvo i dalje.

Filipović: Antifašizam je civilizacijska tekovina normalne Europe. Za razliku od Ostrogovića ne vidim zvijezdu kao simbol totalitarnog režima. U tome je razlika.

Tko su vam potencijalni koalicijski partneri, a tko ne dolazi u obzir za suradnju?

Blečić Jelenović: Ne bih surađivala s nekim tko je ekstremno lijevo ili desno. Lista za Rijeku se pokazala kao najdosljednija stranka, koja se slagala s odlukama dobrima za zajednicu.

Peović: Najbolje je povjesničar Hrvoje Klasić opisao ekstremnu ljevicu. Niste nikad vidjeli ekstremnog ljevičara koji ide na stadione i tuče se. Mi ovdje nemamo pravu opoziciju SDP-u. Imamo stranke koje su participirale u vlasti ili su ih podržavale ili imaju programe koji se ne razliku. HDZ i SDP uvijek su bili u nekom obliku suradnje.

Kome mi trebamo odgovarati na ovim izborima? Samo ljudima koji su nas birali. Samo na njihovoj strani trebamo beskompromisno biti. Radnička fronta ima listu zahtjeva za radnike kao uvjet bilo kakve suradnje. No uvijek ćemo prije dati podršku lijevim strankama, nego desnima.

Ostrogović: Očito kolegica nije pratila Gradsko vijeće zadnje četiri godine. HDZ je bio jedina oporba SDP-u i njegovim žetončićima, koji su pretrčavali na stranu vlasti, poput pojedinaca iz HNS-a ili nezavisne liste Hrvoja Burića.

HDZ će nakon ovih izbora biti stranka koja će imati najveći broj vijećnika u Gradskom vijeću, a nakon 30. svibnja i svog gradonačelnika. Nakon toga ćemo ostalim strankama prezentirati svoj program za napredak grada i sve stranke koje će to htjeti podržati su dobrodošle. Naravno, osim SDP-a i svih ljevijih od SDP-a.

Filipović: U obzir dolaze svi s kojima nađemo zajednički jezik. Ne sumnjam da s akterima od centra na lijevo možemo stvoriti većinu. S HDZ-om i Mostom suradnja ne dolazi u obzir. Dosad je Gradsko vijeće brojilo 37 vijećnika, a većina od 19 nikad nije bila upitna. Proračune smo izglasavali s 21 do 29 glasova.

Ivaniš: PGS po broju vijećnika neće biti najbrojniji, ali će sigurno imati ozbiljan klub. Prihvatljivo nam je sve na centru i lijevo od centra. Rijeci treba sve, samo joj ne treba kriza.

Projektna suradnja je, naravno, moguća s HDZ-om. Pa gradonačelnik je i sada surađivao s Vladom na brojnim projektima. Suradnja s nezavisnom listom g. Štimca? Mi nismo vidjeli njegov program, oni uporno izbjegavaju čitav niz tema.

Štimac: Naš program je objavljen na webu. Imamo četiri programska cilja, a brojne stvari koje objavimo čujemo drugi dan od drugih. Čini se da bi mnogi surađivali s nama. Razgovarat ćemo programski sa svima, a naše ideje su takve da će biti prihvatljive. Ne isključujemo nikoga u pregovorima.

Filipović: Za nas su vrlo bitna i svjetonazorska pitanja. Meni je bitno je li budući gradonačelnik rijeke u “Hodu za život” ili “Hodu za slobodu”.

Štimac: Posljednjih dana me veseli ovo što se dešava na riječkoj političkoj sceni. Nas se sa strane SDP-a stavlja uz HDZ i obrnuto. Čini se da se svi boje da se pojavio netko tko je nezavisan i tko je građanska opcija. Mi nudimo istinsku promjenu.

Kako ste doživjeli Grč u riječkoj ribarnici? Što mislite o projektu EPK?

Peović: Ne znam o čemu pričate u ribarnici?

Riječ je, naime, o tome da je u samom finišu EPK grupa Grč napravila fenomenalan koncert, uz orkestraciju, s Jamom Gorana Kovačića.

Peović: Sad sam se sjetila o čemu govorite. Kod EPK problematično je da se u jedan dan potrošilo više novca nego što se trebalo.

Jako je važno reći da se tu potrošilo puno više novca nego što će se u tri godina moći financirati projekte u kulturi.

Ako se zalažemo danas za antifašizma zalažemo se i za materijalne uvjete života svih u Rijeci. Tako ni u EPK ne možemo zanemariti materijalnu stranu priče.

Imamo velike građevine koje će ostati, ali i manje ljudi zaposleno u kulturi nego prije EPK.

Zalažemo se za kulturu narodu, koja se obraća narodu, a ne koja je elitistička i ostaje izvan naroda. Bilo je takve kulture i dobrih projekata, zabrinjava me materijalna strana priče.

Ostrogović: Grč u ribarnici je bio jedna od boljih točaka EPK. Slušajući ljude koji su pratili, rekli su da ribarnica praktički bolje izgleda nego kazalište, koje je derutno.

Složio bih se s gđom. Peović da je kultura u Rijeci elitistička. Do 2019. po glavi stanovnika u Rijeci za kulturu se trošilo preko 1.600 kuna, a Zagrebu i Splitu oko 800 kuna.

Nama je praktički kultura postala bit postojanja grada Rijeke i aktualne vlasti. Kultura mora biti nadogradnja života, ne može biti pokretač grada.

Pitanje Marku Filipoviću:  Da vam je netko dao 8 milijuna kuna kao gradonačelniku na što bi ih potrošili? Toliko je, naime, koštalo otvorenje EPK.

Filipović: Izuzetno sam ponosan na dan otvorenja EPK, Rijeka se predstavila cijeloj Europi programom Luke različitosti. To je i dio identiteta grada, koji je građen cijeli niz godina.

Ti milijuni kuna nisu potrošeni, već dodijeljeni na javnom natječaju brojnim kulturnim radnicima koji su realizirali program. Novac je upotrebljen toga dana da Rijeka zablista na karti Europe.

Pitanje Nikoli Ivanišu: Kako je doživio da se sve zaustavilo zbog pandemije, kao što misli o otkazima ljudima u EPK?

Ivaniš: Ponosan sam na sve koji su Rijeci donijeli ovu prestižnu titulu. Od početka mi je način vođenja projekta ostavljao dileme. Nije mi bilo jasno ni zašto je osoba koja je postala direktorica nije iz Rijeke. Pokazalo se kasnije da je osoba otišla i da je kasnije projekt EPK bolje vođen kadrom koji je proizašao iz gradskoj odjela za kulturu.

Smatram da se više trebalo osloniti na lokalne snage, tako je na kraju i završilo. Činjenica je da Rijeka može trošiti više od nekih drugih gradova za kulturu, ali i to je stvaralo podlogu da postanemo EPK.

Štimac: Zaista volim riječku rock scenu. Ne mogu reći da mi je Grč baš najomiljenija skupina. Međutim, dobro je da za razliku od otvaranja da je riječka skupina svirala na kraju. Čini mi se da su brojni riječki bendovi nepravedno zaobiđeni u programu EPK.

Moj opći dojam o EPK je kao da je to trajalo samo jedan dan i to je bio taj dan otvorenja kad smo potrošili te milijune i kad je cijeli grad bio spektakl.

Pitanje Davoru Štimcu: Je li bilo primjereno u pandemiji stati i otpustiti ljude?

Štimac: Ljeti nije bilo epidemije, Hrvatska je primala turiste, a mi smo kao EPK zatvorili Bonaviu, personal hotela je otišao u Istru. Pobrojite noćenja u Rijeci po ljeti zbog EPK, kad se to moglo.

Pitanje Ani Blečić Jelenović: Je li otkazom ljudima potpisana kolektivna predaja EPK?

Ana Blečić Jelenović: Pjevala sam na otvorenju EPK i na to sam ponosna. Bilo je definitivno sjajno. I Grč mi je bio sjajan, s Majstorovićem sam pjevala još dok je bio dijete.

Pandemija je svih zatekla, ali mislim da se brže trebalo donijeti odluke, restrukturirati priču i prebaciti se na digitalne platforme.

Mislim da je novac potrošen uzalud. Neopravdano su zaobiđeni riječki umjetnici, da bi na kraju ispalo da su Putokazi i Urban u EPK Offu napravili veću vrijednost nego drugi.

Uslijedile su replike.

Peović: Nije samo riječ o EPK i tom trenutku u riječkoj povijesti, već o jednom projektitisu da se ljudi ne zapošljavaju već se dobivaju honorari za projekte.

Točno je da su neki umjetnici dobili honorar na dan otvorenja, ali treba raditi na to da umjetnici imaju radna mjesta u kulturi i da se onda može stvarati kultura za narod, a ne elitna kultura.

Ostrogović: Taj dan se potrošilo 8,5 milijuna kuna, po binu se išlo u Novi Sad, honorari su se isplaćivali intendantima, a 300 djece nam se ne upisuje u vrtiće. Taj dan smo potrošili pola vrtića.

Sada smo u svibnju 2021., a krucijalni projekti od broda Galeb, koji je provučen na prevaru od samog početka, do ex-Benčića, koji i dan danas, godinu i pol od početka nije gotov.

Filipović: Lani su odgođene brojen manifestacije, uključujuć i Olimpijske igre. Ne čudi da se isto dogodilo EPK. Unatoč tome preko ljeta je održano preko 400 događanja, s brojnim riječkim umjetnicima, uključila se i poslovna zajednica. Jako puno segmenata društva uključilo se u program EPK.

Ivaniš: Pred riječkom kulturom je težak i zahtjevan period, prihodi će biti manji i bit će manje novca za kulturu. Temeljem toga javit će se šansa da se dodatno afirmiraju lokalne snage u kulturi i da se vratimo osloncu, onome zašto smo dobili EPK.

Grad Rijeka apsolutno mora obaviti dvije stvar: financije HNK Ivan pl. Zajc svesti u okvire prihvatljive za grad i moramo završiti Kvart kulture.

Štimac: Krasne izložbe kao što je Baltazar grad ili Fiume Fantastika u ovom vremenu kad neće biti novca, ne bi bilo dobro da završe u skladištima, već bi ih trebalo pokazati generacijama koje dolaze.

Ne bilo dobro da ostanu zaboravljene. Izložbe mogu opet privući ljude, možemo ispraviti ono što smo propustili i pozvati ljude iz drugih krajeva Hrvatske da to vide.

Blečić Jelenović: Treba napraviti dobru reviziju trošenja sredstava oko EPK. Tu je bilo puno nepravilnosti, nadam se da će u konačnosti za to netko i odgovarati.

Kad Peović govori kultura radnicima, a jedan član visokopozicionirani njene liste odlučuje sam o svom projektu u odborima za financiranje projekata.

Kakav će biti odnos prema NK Rijeci, u kojoj Grad ima 30 posto udjela? Mislite li dionice prodavati navijačima? Što s Kantridom?

Ostrogović: NK Rijeka je privatan klub koji se sada nalazi na Rujevici. Kod izgradnje kampa na Rujevici je bilo nekih zamjena terena između kluba i Grada, što svakako treba riješiti. U Rijeci ne smije biti povlaštenih poslovnih subjekata. Projekt Kantride treba doraditi da bi bio održiv, ali nije realno da će se projekt Kantride ostvariti u jednom mandatu. O prodaji dionica nisam razmišljao.

Filipović: Udio Grada Rijeke je 30 posto. Mislim da tu ne treba raditi radikalne promjene, iako dio može biti ponuđen navijačima. O tome treba razgovarati u idućem mandatu.

Ivaniš: Ponosan sam na odnos Grada Rijeke i NK Rijeke u zadnjih 40 godina. Uvijek su išli ruku pod ruku. Trideset posto dionica je garancija da će se Klub i Grad dogovarati o budućnosti “Rijeke”. Kantrida je naša velika ljubav i želimo da se Prva HNL i europska liga igraju na Kantride. Siguran sam da će vodstvo kluba naći financijere.

Štimac: Ja sam navijač Rijeke otkad sam bio malo dijete. Pratio sam utakmice na Kantridi i sada na Rujevici. Ovo o čemu pričamo zahtijeva ozbiljan pristup, treba razgovarati s vlasnicima kluba i navijačima. To ću sigurno učiniti kao gradonačelnik.

Kantrida je najljepši stadion na svijetu i veliki potencijal. Vjerujem da se može naći investitor, ali davati obećanja za jedan mandat je nemoguće.

Blečić Jelenović: Kantrida ima lijepu priču i povijest, ali naravno da to u ovom času neće biti moguće. Ne znači da se neće ostvariti u budućnosti.

Peović: Pitanje je koliko je u interesu Riječanki i Riječana da se privilegira jedan privatni klub i daju mu se olakšice poput komunalnog doprinosa. Mi bi da se izdvajanja okrenu prema rekreativnom i amaterskom sportu. Što se tiče dionica za navijače, mislim da je to dobra ideja.

Pred Rijekom je na ovim izborima 16. svibnja promjena, jer dosadašnji gradonačelnik Vojko Obersnel nakon 21 godine odlazi s te funkcije svojom voljom. Po tome, ovi izbori već su sada povijesni, a naša je procjena da je javnost samim time dodatno zainteresirana za praćenje političkih zbivanja na lokalnoj sceni, kao i, nadamo se, veći odaziv na tim izborima.

Stanje proračuna, izgled javne uprave, završetak EPK, ideološka sporenja, financiranje kampanje – samo su neke od tih tema, a priliku za sudjelovanje dobit će i naši čitatelji, koji će putem društvenih mreža moći postavljati pitanja.

Iako se na izborima za gradonačelnika Rijeke ukupno našlo čak 11 imena, odlučili smo se za formu koja će biti dinamičnija, polemičnija i atraktivnija, a u konačnici i kraća, te ograničena na ukupno sat i pol do dva sata trajanja, naravno uz međusobne replike.

Kriterij za odabir kandidata u debati bio je veoma jednostavan – to je naša anketa, provedena na portalu Novog lista proteklog vikenda, uz jasan stav kako će u debati sudjelovati oni koji prijeđu prag od pet posto podrške naših čitatelja.

Pritom je jedan od takvih kandidata, Mostov Marin Miletić odbio sudjelovanje u sučeljavanju našeg lista, nezadovoljan praćenjem njegova rada. Samim time, otvorio se prostor da umjesto Miletića na debati prisutna bude sljedeća po podršci ispod crte, Ana Blečić Jelenović.

Forma debate sa šest kandidata koji po istraživanjima dobivaju najveću podršku Riječana osigurat će da naši čitatelji dobiju maksimalni mogući uvid u programe, ali i osobnosti kandidata, i da na izborima 16. svibnja odluče odgovorno i trezveno.

Neka igre počnu!