Vrijedna inicijativa

Talijanski učitelji povijesti u Lipi, Podhumu, Rijeci i Trstu: “S učenicima razgovarati o teškim događajima iz prošlosti”

Sanja Gašpert

Cilj studijskog putovanja je proučavanje kompleksne povijesti dva grada sjevernog Jadrana



RIJEKA – Institut za povijest otpora i suvremenog doba iz Riminija (Istituto Storico della Resistenza e dell’Età Contemporanea di Rimini), u suradnji s istom institucijom iz Reggio Emilie i skupštinom Emilie Romagne, organizirao je studijsko putovanje u Trstu i Rijeci za talijanske profesore i učitelje povijesti.


Iskustva s granice


Glavni cilj je bio pružiti motiviranoj skupini nastavnika priliku za proučavanje kompleksne povijesti dva najveća grada sjevernojadranskog prostora, s mogućnošću posjeta mjestima razgraničenja u 20. stoljeću. Suživot i konflikti, stradanja, rekonstrukcije i pamćenja predstavljeni su iz različitih perspektiva talijanskih, slovenskih i hrvatskih povjesničara i eksperata.





U Trstu je Fabio Todero održao radionicu u Institutu za povijest oslobodilačkog pokreta u Julijskoj krajini, dok je Franco Cecotti, iz istog Instituta, vodio grupu u Bazovicu, u posjet nacionalnom spomeniku podignutom u sjećanje na fojbe i spomeniku podignutom u znak sjećanja na četiri pripadnika i žrtava TIGR-a, odnosno antifašističke slavenske organizacije Trst-Istra-Gorica-Rijeka.


Mlada Kopranka, povjesničarka Urške Lampe koja radi u Veneciji, i tršćanski autori knjige o povijesti Narodnog doma Borut Klabjan i Gorazd Bajc (Ogenj, ki je zajel Evropo. Narodni dom v Trstu, 1920.-2020.) održali su radionicu u tršćanskom posebnom klubu književnih okupljanja i kafiću Knulp. Klub Knulp nosi ime poznatog romana Hermanna Hessea i od simboličke je važnosti za proučavanje iskustava s granica, jer se nalazi u tršćanskom kvartu Cavana, iza Piazze Unità d’Italia i ispod starog židovskog Ghetta.



U Rijeci je Vanni D’Alessio, bivši dugogodišnji docent povijesti na Filozofskom fakultetu u Rijeci i sada profesor na Sveučilištu u Napulju, održao radionicu o kompleksnoj povijesti Rijeke i Kvarnera iz vremena Austro-Ugarske do danas. Potom je vodio grupu u Lipu, u Viškovo i u Podhum.


Lokalno pamćenje


Grupu je D’Alessio vodio u društvu poljskog doktoranda komparativne književnosti Filipa Jeglinskija koji istražuje riječki slučaj, Marka Badurine, povjesničara i kuratora iz Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja, i Dinka Tamaruta, predsjednika Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije.


U Viškovu je grupa upoznala lokalne povijesne partikularnosti, a u Memorijalnom centru Lipa pamti je Badurina, kurator u Kastvu i Lipi, upoznao grupu sa strašnim događajima iz vremena Drugog svjetskog rata kada su njemački vojnici, uz pratnju fašista talijanske milicije, spalili cijelo selo i ubili 269 osobe.



Na radionici su Badurina, D’Alessio i nastavnici raspravljali o teškom procesu rekonstrukcije i očuvanju lokalnog pamćenja. O istim temama se diskutiralo u Sobolima, gdje je Dinko Tamarut grupi pokazao spomenik i spomen-groblje na 91 strijeljanog mještana Podhuma u srpnju 1942. godine.


Tada je talijanska vojska, zajedno s fašističkim i karabinjerskim jedinicama, pod zapovjedništvom riječkog prefekta Temistoclea Testea, zapravo ubila više od stotinu muškaraca u dobi od 16 do 60 godina, navodno njih 105, iako neki izvori navode čak 128 ljudi.


Talijanska vojska, policija i fašisti su opljačkali i spalili čitavo selo i deportirali preostalo stanovništvo, prvenstveno starce, žene i djecu, 889 civila (208 muškaraca, 269 žena i 412 djece) u koncentracijske logore u Italiji. Od deportiranih u talijanske logore, 49 osoba (od toga 12 djece) nije preživjelo, istaknuto je.


Svi sudionici su ukazali na važnost takvih putovanja i neprestanog usavršavanja školskih nastavnika te su u više navrata hvalili ljepotu i efikasnost spomenika u Podhumu i memorijala u Lipi.


Talijanski nastavnici koji rade u školama Emilie Romagne nisu mogli ne spomenuti masakr u Marzabottu, odnosno niz masakra koje su izvršile nacističke trupe u planini Monte Sole blizu Bologne između 29. rujna i 5. listopada 1944. godine, kada je ubijeno 775 stanovnika.


Vrijedna inicijativa


Na radionicama u Lipi i Rijeci raspravljalo se o ostalim masakrima koje su nacisti i fašisti napravili na Kvarneru i u Istri, kao i u drugim područjima Italije, Hrvatske i Europe.


Također, istaknuto je da treba raspravljati s učenicima o tim i o drugim masakrima i teškim događajima koji su se dogodili i u poslijeratnim fazama te razgovarati o procesima rekonstrukcije, nacionalne i europske integracije, i pokazati običaje mirnog suživota među ljudima različitog porijekla, jezika i religije. Vrijednost ovih inicijativa je okupljanje nastavnika iz različitih zemalja i iskustava te je poziv gore navedenim organizacijama i školskim upravama Italije, Slovenije i Hrvatske da poduzmu akciju u tom smislu