Svjetski dan bolesnika i blagdan Gospe Lurdske ove godine će u Rijeci biti slavljen kako to dopuštaju epidemiološke mjere, što znači manje sadržaja nego li prethodnih godina i dopušteni broj vjernika na blagdanskim misama.

Kapucinska crkva Gospe Lurdske na Žabici će na blagdan, 11. veljače, biti otvorena čitav dan i vjernici će, kako bi se izbjegla okupljanja, moći doći u svako doba, a mise će biti slavljene u 7,30, 10 te u 12 i u 19 sati.

Središnju blagdansku misu za bolesnike, starije i nemoćne, medicinsko osoblje, zdravstvene ustanove i škole, u podne će, kao i prethodnih godina, predvoditi mons. dr. Ivan Devčić, riječki nadbiskup, dok će večernju misu slaviti, voditelj trodnevnice uoči blagdana, salezijanac don Vitomir Zečević, najavljeno je uz ostalo.

Kako je podsjetio fra Eugen Pavlek, župnik Župe Gospe Lurdske i gvardijan Kapucinskog samostana, na misama je, zbog pandemije, dozvoljen ograničen broj vjernika, no zato će svećenici sakrament bolesničkog pomazanja podjeljivati na svim misama, ali i izvan misa tijekom dana.

Mons. Nikola Uravić, član Organizacijskog odbora Riječke nadbiskupije na pressici je predstavio poruku pape Franje za ovogodišnji Svjetski dan bolesnika naslovljenu “Jedan je učitelj vaš, a svi ste vi braća (Mt 23,8). Odnos povjerenja u temelju skrbi za bolesne”.

Naglasio je tu temeljnu poruku Pape o međusobnom povjerenju bolesnika, medicinskog osoblja i drugih koji se o bolesniku brinu, poruku da je pandemija otkrila i mnoga licemjerja – one koji “govore, a ne čine”, kao i poruku da se nitko ne smije osjećati osamljeno ili napušteno te da smo svi pozvani živjeti bratstvo.

Vlč. mr. Đulijano Trdić, dr. medicine, nadbiskupijski povjerenik za pastoral bolesnika i medicinskog osoblja objasnio je zašto se slavi Svjetski dan bolesnika i podsjetio zašto na blagdan Gospe Lurdske.

– Bolest nameće pitanje smisla. Ivan Pavao II., utemeljitelj Svjetskog dana bolesnika, je to znao. Čovjek kada ne zna smisao stvari, gubi orijentaciju, nema nade. Na poseban način se to događa u bolesti, trpljenju i smrti. Bilo da si onaj koji trpi ili da si onaj koji gleda drugoga da trpi.

Zbog toga je 1984. objavio Apostolsko pismo “Spasonosno trpljenje”, koje govori o smislu i kršćanskom značenju ljudske patnje, a 1985. uspostavio je Papinsko vijeće za pastoral zdravstvenih radnika.

Zanimljivo je da je papa Ivan Pavao II. Svjetski dan bolesnika utemeljio godinu dana nakon što mu je dijagnosticirana Parkinsonova bolest. Proglasio ga je 1992. godine, a prvi put se slavio 11. veljače 1993. na liturgijski spomen Gospe Lurdske, rekao je vlč. Trdić objasnivši da Svjetski dan bolesnika ima više ciljeva. Oni su: senzibilizirati za potrebu osiguravanja najbolje pomoći oboljelima; pomoći onima koji su bolesni da patnju iskoriste na ljudskoj i nadasve nadnaravnoj razini; uključiti biskupije, kršćanske zajednice i redovničke obitelji u pastoral zdravlja; podsjetiti na važnost duhovne i moralne formacije zdravstvenih radnika: da ne obavljaju svoj posao birokratski; bolje razumjeti važnost vjerske pomoći bolesnicima; pomoći onima koji žive i rade zajedno s onima koji pate.

Također je podsjetio na riječi pape Ivana Pavla II. da je ljubav prema onima koji pate znak i mjera stupnja civilizacije i napretka naroda.

– Svjetski dan bolesnika nije puka manifestacija i nije samo izvanjska manifestacija. Ove godine pozvani smo ga proslaviti upravo na ovakav “nutarnji način”.

Nažalost zbog pandemijskih uvjeta i epidemioloških mjera, nemoguće je organizirati posjete bolnicama i domovima za starije osobe, organizirati sv. mise s većim brojem vjernika, kako je to do sada bilo uobičajeno, rekao je vlč. Trdić pozvavši vjernike da Svjetski dan bolesnika proslave u svojim župama, a svećenike da se, kao što to i inače čine, posvete starima, bolesnima i nemoćnima.

Proslavu Svjetskog dana bolesnika u Rijeci već više od dva desetljeća – pod pokroviteljstvom PGŽ-a i Grada Rijeke – organiziraju Riječka nadbiskupija, KBC Rijeka, riječki Medicinski fakultet i Medicinska škola, Dom zdravlja i Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ.