Kako bi se pratile i umanjile dugoročne poteškoće koje sa sobom nosi prijevremeno rođenje u Klinici za pedijatriju Kliničkog bolničkog centra Rijeka, uskoro će biti otvorena Ambulanta za praćenje prijevremeno rođene novorođenčadi.

Cilj je ove ambulante pružiti prijevremeno rođenom djetetu i njegovoj obitelji kvalitetnu i efikasnu skrb uz pomoć strukturiranog multidisciplinarnog pristupa.

Pojačana skrb

Poznato je da prijevremeni porod, osim što izravno ugrožava život novorođenčeta, ima značajan utjecaj i na kvalitetu života prijevremeno rođene djece i njihovih obitelji pa i danas unatoč razvoju neonatološke struke, dostupnosti suvremene medicinske opreme i edukaciji medicinskog osoblja, oko 25 posto ekstremnih prematurusa ima trajne teške mentalne ili fizičke poteškoće.

Oni rođeni s manje od 28 tjedana provode 85 puta više vremena u bolnici od terminskih beba u prvih pet godina života, a čak i kod prijevremeno rođene djece rođene u 32. tjednu trudnoće, kada je preživljavanje dobro, poteškoće tijekom obrazovanja i problemi u ponašanju javljaju se kod jednog od troje djece u dobi od sedam godina.

Pritom, jedno od četvero djece rođene između 32 i 35 tjedana zahtijeva individualizirani školski program i podršku asistenata u školi.

Ova vrsta poteškoća, prema riječima voditeljice nove bolničke pedijatrijske ambulante dr. Koraljka Manestar Rukavina, daleko je češća od vidljivog invaliditeta poput poremećaja motorike i još uvijek nedovoljno prepoznata.

– Programom dugoročnog praćenja prijevremeno rođenog novorođenčeta do sedme godine života ili polaska u osnovnu školu, pružila bi se pojačana neonatološka skrb u prvoj godini života te rana detekcija one djece s razvojnim smetnjama bilo kojeg opsega, što će omogućiti pravovremeni početak rehabilitacijskog postupka u cilju minimiziranja negativnih posljedica prijevremenog rođenja.

Naš cilj je svakom našem prematurusu pružiti jednaku, primjerenu, odgovarajuću i pravilnu zdravstvenu uslugu koja nije ovisna o angažmanu roditelja i pedijatara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, niti blizini tercijarne zdravstvene usluge.

Time ne prestaje naša skrb o prijevremeno rođenoj novorođenčadi u trenutku otpusta iz Jedinice intenzivnog liječenja novorođenčadi, već zajedno nastavljamo aktivno pratiti dijete kroz godine najintenzivnijeg rasta i razvoja.

Ovakav multidisciplinarni pristup praćenja pacijenta još jedan je iskorak naše ustanove u cilju podizanja standarda medicinske skrbi najmlađim članovima našeg društva i rezultat je predanog rada djelatnika Klinike za pedijatriju, kaže Manestar Rukavina.

Tri županije

U Hrvatskoj se godišnje prijevremeno rodi oko 2.500 novorođenčadi što čini oko šest posto živorođenih. U Odjelu za intenzivno liječenje novorođenčadi Klinike za pedijatriju KBC-a Rijeka se liječe prijevremeno rođena i teško bolesna novorođenčad Primorsko-goranske, Ličko-senjske i Istarske županije koji će uskoro moći koristiti i usluge nove ambulante.

Tijekom posljednjih godina u riječkom rodilištu u prosjeku se rađa oko 160 prematurusa godišnje, a broj prijevremenih poroda, kako ističu riječki neonatalozi, raste sukladno svjetskim trendovima

– Razlog tome je veći broj višeplodnih trudnoća kao rezultat postupaka potpomognute oplodnje i umjetne oplodnje, starija dob rodilja, porast broja trudnica s kroničnim bolestima poput dijabetesa, hipertenzije ili autoimunih bolesti te moderan način života – debljina, stres, alkohol, cigarete.

Infekcije i slabije ili nekontrolirane trudnoće također mogu biti uzrok prijevremenog poroda, objašnjava predstojnica Klinike za pedijatriju, neonatologinja prof. dr. Iva Bilić Čače.

Ona ističe kako je širenje opsega zdravstvene usluge u Odjelu za intenzivno liječenje novorođenčadi rezultat dugogodišnjeg rada, a u skrbi oko prijevremeno rođene djece u riječkoj bolnici sudjeluju pedijatri različitih subspecijalizacija, kao i specijalisti drugih grana medicine unutar poput oftalmologa, otorinolaringologa, dječjih kirurga, radiologa, anesteziologa i fizijatra.

Kontinuitet edukacije

– U proteklih godinu dana, osnaživanjem kadrovskih kapaciteta te preraspodjelom radnog vremena i uvođenjem poslijepodnevne ambulante, smanjilo se vrijeme čekanja na prvi pregled u Kardiološkoj ambulanti.

Također, ukinuta je lista čekanja u Neurorazvojnoj ambulanti, jednoj od važnijih radilišta u kontekstu skrbi za prijevremeno rođeno dijete.

Veliki napredak u praćenju prematurusa i teško bolesne djece je i centralizacija provođenja imunoprofilakse RSV infekcije kroz jedinstvenu ambulantu.

Organiziran je i rad Ambulante za genetiku, rezultat izvrsne suradnje s Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Rijeci te kolega kliničkih genetičara iz UKC Ljubljana.

Važan kontinuitet edukacije predstavljaju i tjedni stručni sastanci Klinike za pedijatriju, a stručnom radu doprinose i izrade protokola kao rezultat dogovora svih struka unutar pedijatrije.

U drugoj polovini godine uvedena je i nova metoda probira određenih bolesti oka u novorođenčadi, što našu Kliniku i rodilište svrstava uz bok vrhunskim svjetskim centrima, naglašava Bilić Čače.

Neonatološko savjetovanje

Iduće godine planira se i otvaranje ambulante za neonatološko savjetovanje s ciljem da se poboljša skrb i za roditelje prijevremeno rođene djece.

– Premostiti izazov koji roditeljstvo predstavlja, osobito u situacijama prijevremeno rođenog ili bolesnog djeteta, vjerujemo predstavlja osnovu sretnog i kvalitetnog odrastanja svakog čovjeka.

Činjenica je, primjerice, da je stopa dojenja u Hrvatskoj daleko ispod preporučene od strane Svjetske zdravstvene organizacije. Iz našeg iskustva, majke su često prestrašene, i imaju potrebu za dodatnom edukacijom i potporom kako u rodilištu tako i kasnije, u zajednici.

Kako bi pomoć bila optimalna, u sklopu naše ambulante djelovat će i savjetovanje za dojenje u svrhu čega je pokrenut postupak uistinu opsežne edukacije više medicinske sestre, prvostupnice primaljstva u savjetnicu za dojenje, u cilju akreditiranja od strane IBCLC (International Board Certified Lactacion Consultant) prema preporukama Europske unije, krovne udruge za promicanje dojenja, objašnjava prof. dr. Iva Bilić Čače.