Pad prometa u Zračnoj luci Rijeka osobito je bio izražen u travnju ove godine / NL arhiva
I manje zračne luke poput Zadra, Osijeka i Pule bilježe značajan rast prometa, a jedino Rijeka pad
povezane vijesti
Hrvatske zračne luke u zadnje dvije godine, od smirivanja pandemije COVID-19 naovamo, bilježe sve bolje rezultate u putničkom prometu, ostvarujući rekordne rezultate u ukupnom broju putnika, uz iznimku Zračne luke Rijeka koja je lani zabilježila pad putničkog prometa, u odnosu na 2022. godinu, a i ove godine u travnju i svibnju, mjesecima kada počinje »stvarni«, odnosno sezonski promet, bilježi pad broja putnika u odnosu na iste mjesece prošle godine. Problema je nakon Covida imala i Zračna luka Pula, mahom zbog izostanaka letova iz Rusije i Ukrajine, no lani je došla do brojke od više od 400 tisuća putnika, dok je Rijeka pala na 154 tisuće i time bila jedina koja je zabilježila pad prometa u odnosu na 2022. godinu.
Državni zavod za statistiku objavio je prošloga tjedna »svježe« podatke o prometu u zračnim lukama, iz kojih će iščitava kako su na ukupno devet aerodoma uslužili gotovo 1,9 milijuna putnika ili 17,4 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Gotovo polovina ukupnog broja putnika, 907 tisuća, kroz te je luke prošla samo u travnju, čime je taj mjesec za 27 posto bolji od istog lanjskog. Travanj je prvi cijeli mjesec s ljetnim redom letenja, tijekom kojega, očekivano promet značajno poraste u odnosu na zimski. Ove godine posebice jer su i uskrsni blagdani bili u tom mjesecu.
BROJ PUTNIKA U TRAVNJU
1. ZAGREB 367.000 (+14,6%) |
Skromna Rijeka
Zagrebačka, splitska i dubrovačka zračna luka su liga za sebe, ostvarujući svaka pojedinačno promet veći od svih ostalih zajedno, no i manje zračne luke poput Zadra, Osijeka i Pule bilježe značajan rast prometa, a jedino Rijeka pad.
Pad prometa u Rijeci osobito je izražen bio u travnju, mjesecu u kojemu je kroz pet hrvatskih zračnih luka prošlo 907 tisuća putnika, 27,1 posto više nego lani, dok je riječka zračna luka ostvarila promet od svega 1.166 putnika (prema službenim podacima na stranicama DZS-a), što je čak 62,8 posto manje nego u istom mjesecu prošle godine.
Za usporedbu, osječka zračna luka, smještena u unutrašnjosti, imala gotovo četiri puta više putnika, njih pet tisuća.
Donekle utješna je vijest da se putnički promet u svibnju u Rijeci stabilizirao, pa je kroz Zračnu luku prošlo 9.874 putnika, što je ipak 5,5 manje nego u istom mjesecu lani. Pri tom treba spomenuti da je i lani u svibnju promet bio dvadesetak posto manji nego u post-covidovskoj 2022. godini. Prošle je godine ukupni pad broja putnika u Zračnoj luci Rijeka bio gotovo deset tisuća, u odnosu na 164 tisuće u godini prije. Zanimljivo, broj operacija zrakoplova nije se značajnije mijenjao u travnju i svibnju ove godine pa je tako u travnju bilo 266 polijetanja i slijetanja, trideset više nego godinu prije, dok je u svibnju obavljeno 360 operacija, 26 manje u odnosu na svibanj prošle godine.
Tko je kriv za pad Rijeke?
U Primorsko-goranskoj županiji smatraju kako je za pad prometa u Zračnoj luci Rijeka kriva uprava. »Pad prometa u Zračnoj luci Rijeka odgovornost je Uprave, a nas kao jednog od manjinskih suvlasnika taj podatak sigurno zabrinjava. Očekujemo, sukladno najavi sa zadnje sjednice Nadzornog odbora, sazivanje Skupštine trgovačkog društva te vjerujemo da će jedna od tema biti i poslovanje Zračne luke kao i analiza prometa«, stoji u odgovoru PGŽ-a. Riječki gradonačelnik Marko Filipović ističe kako razloga za slab promet ima više, a podaci koje je objavio Državni zavod za statistiku pokazuju da je u travnju ove godine Zračna luka Rijeka prema broju operacija, odnosno prema broju polijetanja i slijetanja, među zračnim lukama koje bilježe najveći porast. – S druge strane, podaci za travanj istovremeno pokazuju smanjenje broja putnika. Dio odgovora na tu statistiku je u činjenici da su neki avioprijevoznici pomaknuli letove prema ljetnoj sezoni, odnosno više ih nisu imali i tijekom travnja, kao što je to bio slučaj proteklih godina. Također, razlog treba tražiti u slabijoj popunjenosti kapaciteta zrakoplova, a upravo je popunjenost letova ono na čemu treba raditi. Dakle, nužne su aktivnosti i ulaganja u promociju cijelog Kvarnera kao turističke aviodestinacije. To je način da se privuče veći broj turista koji za dolazak na naše područje koriste avionski prijevoz odnosno to je način na koji bi se kapaciteti letova popunili. Zračna luka Krk ima sve predispozicije za uspješno poslovanje, no nužna je dobra koordinacija svih dionika kako na nacionalnoj, tako i na regionalnoj razini. Također, nužno je promoviranje našeg područja kao turističke aviodestinacije te držim da se upravo o tome treba razgovarati i da je to smjer u kojem treba ići kako bi broj putnika rastao, kaže Filipović. |
O uzrocima pada broja putnika, kao i o planiranom prometu do kraja ove godine, pokušali smo upitati direktora Zračne luke Rijeka Tomislava Palalića, od kojega smo namjeravali dobiti i objašnjenje o relativno stabilnom broju operacija zrakoplova u odnosu na pad broja putnika. Zanimalo nas je je li riječ o slaboj popunjenosti zrakoplova u dolasku i odlasku, povećanom broju operacija manjih i privatnih zrakoplova ili nekom trećem razlogu, no Palalić nije odgovarao na naše pozive i poruke. Upit o stanju u Zračnoj luci Rijeka i novom padu broja putnika u ovoj godini poslali smo i većinskom suvlasniku – Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. Iz odgovora Ministarstva koje praktički samostalno odlučuje o sudbini Zračne luke, s obzirom na to da u skupštini raspolaže s 55 posto glasova, čini se da nisu pretjerano zabrinuti skromnim prometnim rezultatima aerodroma smještenog u jednoj od najjačih turističkih regija.
– Zadovoljni smo da su rezultati zračnog prometa na razini Hrvatske u stalnom porastu, to ide u korak s rastom i sve boljim rezultatima cjelokupnog turizma. Činjenica je i da neke zračne luke posljednjih godina bilježe rast, dok u nekima, gdje u destinacijama zračni promet nije dominantan vid prometa, postoji pad. To nije nešto s čim možemo biti potpuno zadovoljni, ali isto tako mišljenja smo kako treba sagledati sve objektivne okolnosti, kao i to da bi sve povezane djelatnosti trebale zajedničkim snagama raditi na tome da se destinacija učini atraktivnijom i za ostale vidove prometa. Vjerujemo kako je to svima u interesu, kako suvlasnicima tako i cjelokupnom turističkom sektoru, a Ministarstvo će kao i do sada nastaviti pružati podršku poslovanju svim zračnim lukama u Hrvatskoj, stoji u odgovoru Ministarstva.
Buđenje Pule
Pula koja je bila suočena s problemom otkazivanja letova iz Rusije i Ukrajine, za razliku od Rijeke, ove godine ponovo bilježi povećanje prometa.
– Veseli nas što upravo bilježimo znatan porast broja putnika. U travnju smo imali 18.843 putnika što je porast od 30 posto u odnosu na 2023. godinu kad je ih zabilježeno 14.457. Još veći porast bilježimo u svibnju ove godine, kad smo imali 48.352 putnika, što je porast od 43 posto u odnosu na 2023. godinu kad ih je zabilježeno 33.780. Ove brojke idu u prilog kompletnom oporavku Zračne luke Pula u odnosu na rekordne predpademijske godine. Ovi rezultati bili bi još bolji da već duže vrijeme nismo uskraćeni za letove prema Rusiji i Ukrajini koji su potpuno obustavljeni, a to su nam bila tržišta otkuda nam je dolazio značajan broj putnika, dodaje direktorica Nina Vojnić Žagar. Direktorica pulske Zračne luke veli kako pozdravljaju sve inicijative za jačanje Istre kao aviodestinacije. Opće poznat i prihvaćen model privlačenja aviokompanija je sustav udruženog oglašavanja, kojeg uspješno prakticiraju i druge sredine u Hrvatskoj. Poglavito to vrijedi za niskotarifne aviokompanije koje na taj način odlučuju o broju i frekvenciji letova prema nekoj destinaciji ili čak uspostavi svoje baze u određenom gradu.
– Istra je prvenstveno prepoznata kao autodestinacija i trenutno su naša glavna emitivna tržišta zemlje u okruženju iz kojih gosti pristižu automobilom. Istovremeno, mi smo još uvijek daleko ispod hrvatskog prosjeka udjela gostiju koji u destinaciju stižu zrakoplovnim prijevozom, u odnosu na ukupan broj gostiju. Naša je želja da se taj broj poveća, ne samo zbog prosjeka već i zbog činjenice da gosti koji stižu zrakoplovom generiraju potražnju za velikim brojem proizvoda i usluga u destinaciji te time potiču razvoj lokalne ekonomije i cjelokupnog turističkog proizvoda Istre, zaključila je direktorica Zračne luke Pula.
UKUPNI PROMET U 2024.1,9 MILIJUNA putnika u prva četiri mjeseca (+17,4%) 907.000 putnika u travnju (+27%) 25.441 operacija zrakoplova u prva četiri mjeseca (+10,6%) 10.304 operacija zrakoplova u travnju (19,3%) |
Zadarski uzlet
Zračna luka Zadar bi do kraja bi godine trebala srušiti prošlogodišnji rekord prometa putnika i doseći brojku od 1,5 milijuna. Nastavak je to pozitivnog trenda koji Zračna luka Zadar već godinama ima, a dokaz tomu je i činjenica kako je upravo zadarski aerodrom u travnju je ostvario najveći porast broja putnika u odnosu na isti mjesec prošle godine. Zabilježeno je 107,2 tisuće putnika, čime je ostvarila najveći porast od čak 108,7 posto! U travnje je zadarsku zračnu luku sletjelo 610 zrakoplova, što je 72 posto više u odnosu na travanj prošle godine, kada je stiglo 353 zrakoplova.
– U svibnju se nastavlja pozitivan uzlet sa čak 892 slijetanja, što je skok od 56 posto u odnosu na svibanj prošle godine, kada smo zabilježili 569 slijetanja zrakoplova. Kada govorimo o broju putnika bilanca za svibanj je 185.224 ili 105 posto više u odnosu na prošlu godinu, kada smo u svibnju zabilježili 90.118 putnika, kazao nam je Josip Klišmanić, direktor Zračne luke Zadar, te naglasio da očekuju daljnji rast broja putnika s obzirom na približavanje špice sezone. Taj će porast, dodaje, biti nešto manji nego ovi proljetni, ali nagovijestit će ono čemu se u Luci nadaju, a to je ove godine dostići broju od 1,5 milijuna putnika. Ljetna sezona počela je sredinom ožujka pa se od travnja može letjeti za 35 europskih destinacija, uključujući i one najpopularnije poput Londona, Beča, Budimpešte ili Bruxellesa.
Porast broja putnika mora pratiti i unapređenje lučke infrastrukture. Zbog toga je Zračna luka Zadar raspisala drugi natječaj za izvođača radova na projektu obnove i proširenja putničkog terminala. Natječaj je otvoren do 1. srpnja, a njegova je vrijednost ovog puta dvostruko veća u odnosu na prvotnu procjenu od 6,3 milijuna eura. Zbog naglog skoka na tržištu građevinarskog sektora koje je u tom trenutku bilo pod značajnim pritiskom ekspanzije investicija te traženja investitora da se cijela faza odradi u vrlo kratkom roku između ljetnih redova letenja, novi natječaj vrijedi dvostruko više.
Osječka renesansa
Među domaćim zračnim lukama koje su u prva četiri mjeseca ove godine, a posebice u travnju zabilježile najveći broj putnika je i Zračna luka Osijek. Da to nije slučajan rezultat potvrđuju i rezultati za svibanj. Prema podacima koje su nam ustupili iz Zračne luke Osijek u svibnju se bilježi 5.559 putnika, što je značajno više nego njih 1.978 iz istog mjeseca prošle godine, iako je tog mjeseca bilo 20 operacija više no ovogodišnjeg svibnja. Od početka godine, pa do kraja svibnja osječka zračna luka zabilježila je ukupno 14.036 putnika, dvostruko više nego u isto vrijeme prošle godine. Odnosno to je tek nešto manje nego ukupan broj putnika zabilježen cijele 2022. godine kada ih je bilo 15.875.
Osječka zračna luka je uz Zagreb jedini hrvatski kontinentalni aerodrom i pred njim je faza opsežne rekonstrukcije. Riječ je o radovima u vrijednosti iznad 9,2 milijuna eura (bez PDV-a), a investicija podrazumijeva rekonstrukciju putničkog terminala, s naglaskom na osiguranju uvjeta koje je potrebno ispuniti zbog ulaska u šengenski prostor, uredit će se i dograditi vanjski dio zgrade, za što je novac osiguralo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. Projekt rekonstrukcije sastoji se od tri faze. Prva je projektiranje i ono je pri kraju. Poznat je izvođač radova koji je, kako stoji u ugovoru, sam dužan ishoditi sve akte koji su potrebni, te potom izvesti radove izgradnje.
U Zračnoj luci Osijek priznaju kako ovakve svojevrsne renesanse ne bi bilo bez podrške lokalne vlasti. Grad Osijek i Osječko-baranjska županija, uz resorno ministrstvo su osnivači ove Zračne luke. Ove godine svaki s po 200 tisuća eura, Grad i Županija su financijski potpomogli njihovo poslovanje jer su svjesni kako je Zračna luka Osijek najvažnija prometna infrastruktura cijelog istoka Slavonije. Na njihovim temeljima koncipira se i daljnji razvitak turizma i prezentacije turističkih potencijala Slavonije, Baranje i Srijema, što je ocjenjeno kao jedna od strateških odrednica regionalnog razvitka. Istina jest da se iz Osijeka međunarodno leti samo za München i London, a svi priželjkuju još koju novu destinaciju. Na tome u Zračnoj luci Osijek rade, to je, kažu, dobra priča, »ali ona je dugoročna i treba biti strpljiv«.