RIJEKA – U iduće tri godine, Sveučilište u Rijeci u područje Kampusa na Trsatu uložit će više od pet milijuna kuna, a riječ je o projektu »Zeleni Kampus« koji su, kaže rektorica Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. Snježana Prijić Samaržija, autorice nazvale »Žilavi Kampus«.

– Projekt je dio šireg strateškog projekta Sveučilišta u Rijeci pod nazivom »Zelena tranzicija Sveučilišta u Rijeci: provedba ciljeva održivog razvoja UN-a i Europskog zelenog plana«. Cilj projekta je unaprjeđenje infrastrukturnih i ljudskih kapaciteta s ciljem osiguranja održivog razvoja i zelene tranzicije na Sveučilištu u Rijeci s posebnim naglaskom na podizanje kvalitete studiranja i studentskog standarda na Sveučilištu. Glavni partner Sveučilišta je Studentski zbor Sveučilišta u Rijeci jer se dio sredstva mobilizira i temeljem suglasnosti skupštine Studentskog zbora, iz neiskorištenih sredstava akumuliranih prethodnih godina iz studenskih upisnina za svrhu kreditiranja studenata, pojašnjava rektorica.

NL arhiva

Četiri prioriteta

Cjeloviti projekt, kaže, uključuje nekoliko prioriteta. Prvi je razvoj infrastrukture kojom se promiče zdravlje i blagostanje, pri čemu je naglasak na aktivnostima prevencije zdravlja studenata i djelatnika kroz novi epidemiološki punkt na Kampusu, na uklanjanju barijera za osobe sa smanjenom pokretljivosti, otvaranje dječjeg vrtića te razvoj rekreativne i sportske infrastrukture na Kampusu.

– Drugi prioritet je ovaj projekt »Zelenog Kampusa« koji su inovativno i uzbudljivo osmislile kolegice iz DeltaLaba na čelu s Idom Križaj Leko, a Senat prihvatio. Treći je vezan uz podizanje energetske učinkovitosti infrastrukture, a četvrti je »zelena« mobilnost koji je vezan uz digitalnu tranziciju te korištenje javnog prjevoza i vozila usklađenih s konceptom »čiste« mobilnosti. Do 2025. godine na Kampusu bismo trebali imati uređene zelene površine uz vrlo inovativne paviljone ili objekte namijenjene kvalitetnom provođenju slobodnog vremena studenata, djelatnika i građana. Koncept korištenja trsatske bure, kišnice, sunca te koncept ponovnog korištenja materijala posve je u skladu s našim promišljanjem progresivnog prostora i kreiranja novog identiteta Kampusa kao ogledne zone održivog razvoja. Ono što je posebnost projekta jest i činjenica da će studenti novog studijskog programa »Urbani studiji« biti uključeni u projektno rješavanje problema, kao neka vrsta laboratorija ideja i vizija, ističe prof. dr. Prijić Samaržija.

Dodajući da je Sveučilište već započelo s radom na svojoj inicijativi naziva »Zeleni Kampus« koja okuplja različite projekte koje imaju za fokus definiranje i uređenje vanjskih prostora Kampusa, održive izvore energije, uređenje zelenih površina i rekreativnih zona, sve s ciljem podizanja standarda studenata, ali i svih drugih korisnika tog istog prostora, voditeljica DeltaLaba – Centra za urbanu tranziciju, arhitekturu i urbanizam Ida Križaj Leko, kaže da je »Žilavi Kampus/Resilient Campus« jedan dio tog projekta. Trogodišnji je projekt započeo u svibnju.

Foto Robert Anic/PIXSELL

Viši studentski standard

– Kao projektni zadatak postavila se želja i misija Sveučilišta u Rijeci – podizanje studentskog standarda u svojim različitim oblicima. Tako da projekt je, u više razina, koncentriran na podizanje studentskog standarda kroz promišljanje prostora Kampusa – kvalitete života i rada na Kampusu, ističe Križaj Leko.

Uz nju autorice projekta su i Iva Kelentrić te Morana Matković, a kako pojašnjavaju »Žilavi Kampus« je projekt koji ima tri okosnice koje se provlače kroz sve tri njegove razine.

– One su: žilavost (resilience), hibridni par i re-use. Projekt je za cilj postavio osmisliti programe i projekte koji su održivi u smislu i prostorne realizacije i strategije korištenja, a vođeni su konceptom osmišljavanja hibridnog para, odnosno istovremeno je stroj koji koristi prirodne resurse iz okoline dok funkcijom odgovara na potrebe zajednice, te realizacijom kroz re-use metodu, jer zagovaramo stav gradnje i sklapanje korištenjem postojećih sirovina, materijala, ready-made dijelova ili čak čitavih objekata koji su izgubili prvotnu svrhu te postaju »materijalni višak«. Sam projekt je osmišljen na način da se ostvaruje kroz tri razine: edukacijsku, stratešku i »objektnu«.

Lokacije na Kampusu koje će ozelenjeti

Tri razine

Edukativna razina projicira i spekulira poželjne i moguće budućnosti na specifičnoj lokaciji ili kroz opću problematiku prepoznatu na specifičnoj lokaciji, u ovom slučaju je to teritorij Kampusa i njegova »nedovršenost«. Ta se razina provodi kroz specijalistički poslijediplomski stručni studij naziva Urbani studiji čiji će se studenti prve dvije generacije kroz istraživanje i studiranje baviti upravo izazovima i žilavosti prostora Kampusa. Natječaj za upis prve generacije bit će objavljen uskoro i iznimno nas veseli pokretanje ovog novog edukativnog programa, najavljuju autorice.

Kroz drugu stratešku razinu projekta definira se dugoročno pravilo i metodologija »činjenja« suvremenog prostora Kampusa kroz različite vremenske projekcije koju provodi voditelj tima različitih interdisciplinarnih stručnjaka i koja će rezultirati strateškim dokumentom, svojevrsnim »Pravilnikom za korištenje prostora«.

– Treća razina je objektna i ona će možda široj javnosti i korisnicima biti najzanimljivija. Objektna razina materijalizira potrebu korisnika kroz izgradnju u stvarnom okolišu čije su rezultat vanjske uređene površine i prostori za druženje studenata. Prilikom osmišljavanja ove razine kao primarni input uzele su se detektirane potrebe studenata, ali i specifična problematika prostora – sve njegove prednosti, ali i minusi. Ova će razina nastajati postupno, u više faza, i u suradnji s različitim arhitektima i različitim specifičnim stručnjacima. Težnja projekta je uključiti postojeće inovacije, kao i stvoriti nove, zaključuju autorice.