RIJEKA – Sveučilište u Rijeci danas je pokrenulo postupak za izbor rektora za mandatno razdoblje od 2021. do 2025. godine, a natječaj za rektora bit će otvoren do 25. siječnja. Za rektora može biti izabran nastavnik Sveučilišta u znanstveno/umjetničko-nastavnom zvanju redovitog profesora, a kandidate predlažu vijeća znanstveno ili umjetničko-nastavnih sastavnica Sveučilišta, tajnim glasovanjem na svojim sjednicama ili pak kandidati moraju imati podršku najmanje 5 posto nastavnika Sveučilišta u znanstveno ili umjetničko-nastavnom zvanju.

Utvrđeni hodogram

Broj nastavnika Sveučilišta u znanstveno/umjetničko-nastavnom zvanju trenutno iznosi 835, što znači da kandidat mora imati podršku 42 nastavnika. Prema utvrđenom hodogramu Povjerenstvo za prikupljanje prijava za izbor rektora održat će sjednicu 26. siječnja, a Senat će 28. siječnja utvrditi listu kandidata koji ispunjavaju uvjete za izbor rektora, dok će se 15. veljače održati zatvorena sjednica Senata na kojoj će programe predstaviti svi kandidati za rektora i po potrebi dati objašnjenja članovima Senata. Sjednica Senata za izbor rektora održat će se pak 26. veljače.

Iako bi ovi izbori za rektorsko mjesto trebali predstavljati prekretnicu u visokoškolskom ustavu jer je Sveučilište u Rijeci prvo hrvatsko sveučilište koje je prije godinu dana promijenilo način izbora rektora, ipak će on ovisiti o broju prijavljenih kandidata. Naime, bude li prijavljen veći broj kandidata, prvi put će na izborima vrijediti institut predizbora koji omogućuje da svi članovi fakultetskih i odjelnih vijeća sudjeluju u izboru rektora. Svaki će kandidat, tako, svoj program trebati predstavljati članovima svih sastavnica, čime sadržaj programa dobiva na značaju. Svi će moći sudjelovati u izborima i iskazati svoj individualni stav koji program i koga preferiraju za rektora Sveučilišta.

Između svih kandidata za rektora, svaka će sastavnica za konačne izbore predlagati dvoje koji su dobili najveći broj glasova. Senat će, u konačnici, između dvoje koji su dobili najviša rangiranja na svim sastavnicama, izabrati rektora. Međutim, za takav način izbora potrebno je da se za mjesto rektora kandidira više od dvoje kandidata.

Promjenu koja je uvedena na riječko sveučilište inicirala je sama rektorica, prof. dr. Snježana Prijić Samaržija, međutim institut predizbora primijenit će se samo u slučaju da se na natječaj javi više od dvoje kandidata.

– Za sada je donesena odluka Senata da od 4. siječnja traje postupak prikupljanja kandidatura te daljnji hodogram vezan uz sjednice i odlučivanje Senata. Tako će 28. siječnja biti održana sjednica Senata na kojoj će Povjerenstvo predložiti popis valjanih kandidatura, pa će se tada, s obzirom na broj, definirati hodogram predstavljanja i izbora na sastavnicama.

Ako bude samo moja kandidatura ili dvije, onda se ne organiziraju predizbori jer tada odlučuje Senat. Ukoliko budu više od dvije, tada se aktivira novina iz Statuta, odnosno postupak predstavljanja i izbora na sastavnicama, sukladno epidemiloškim mjerama, što znači online. No, to još nije definirano jer će se tek vidjeti hoće li okolnosti biti takve da se aktiviraju predizborne procedure na sastavnicama i glasovanje ili ide samo uobičajeno predizborno predstavljanje jednog ili dva kandidata, bez glasovanja na sastavnicama, pojašnjava rektorica.

Europsko studiranje

Koliko će se kandidata prijaviti na natječaj, za sada je nepoznanica, međutim izvjesno je da će aktualna rektorica istaknuti svoju kandidaturu, što i sama potvrđuje.

– Moja kandidatura za još jedan mandat poglavito je motivirana željom da stabiliziramo započete projekte i trendove razvoja Sveučilišta. Prije svega mislim na najvažniji EU projekt stvaranja Europskih sveučilišta gdje Sveučilište u Rijeci ima jedinstvenu i teško ponovljivu priliku da postane dijelom europski financiranog YUFE Europskog sveučilišta i osigura svojim sadašnjim i budućim studentima najmoderniji načni europskog studiranja. Osim toga, tu je i iznimno važno novo članstvo u mreži istraživačkih sveučilišta YERUN, gdje smo pozvani kao jedino sveučilište iz prostora središnje, istočne i jugoistočne Europe da se pridružimo mahom sveučilištima iz sjeverne i zapadne Europe.

Važno je tu, tek započetu inicijativu, preobraziti u stabilan temelj za utjecajnije pozicioniranje u europskom istraživačkom prostoru. U tijeku je pet velikih međunarodnih EU projekata vezanih uz institucijski razvoj sveučilišta u inkluzivnu, progresivnu i dobro umreženu instituciju, većinom iz najprestižnijeg programa Obzor 2020. Bila bih zadovoljna kada bih dobila priliku da ove projekte, kao i mnoge druge koje smo započeli, poput studija logopedije ili još novijeg farmacije, mogu okončati na način kako smo ih zamislili i dobili, i tako ostaviti u nasljeđe stabilno mjesto za Sveučilište u Rijeci u svjetskim sustavima rangiranja, ali i za daljnji razvoj naše lokalne zajednice, navodi prof. dr. Prijić Samaržija.

Nova strategija

Ujedno ističe i da se upravo finalizira nova strategija Sveučilišta u Rijeci za 2021. – 2025., s vizijom da riječko sveučilište postane Europsko sveučilište budućnosti, koju bi sa svojim timom željela i provesti u djelo. Za Strategiju kaže da je izraz jednogodišnjeg intenzivnog rada njenog tima na drukčijem, suvremenijem viđenju strateškog upravljanja i razvoja, ali i izraz jedinstvenog participativnog procesa uspostave konsenzusa na Sveučilištu prilikom njezinog donošenja.

Dobije li rektorica još jedan četvrogodišnji mandat, to će joj biti i posljednji, jer zakonske odredbe ograničavaju mandat rektora.

– Mislim da je važno da su mandati rektora ograničeni na samo dva jer je to optimalno vrijeme u kojem jedan tim može ostvariti svoju viziju i program, posebice ako su ciljevi ambiciozni, a rezultati dobri. Zbog pandemije i potresa postali smo još i svjesniji krhkosti društva i procesa, koliko je važno stvoriti sustav koji će biti ne samo funkcionalan i trenutno uspješan, već koji osigurava dugoročnu stabilnost i otpornost, zaključuje rektorica.