RIJEKA – Ne samo redateljskim radom, nego i promocijom filmske umjetnosti, filmskog stvaralaštva i s mnogo drugih stvari Rajko Grlić je zadužio hrvatsku umjetnost, ali ne samo hrvatsku, već i europsku i svjetsku umjetnost, istaknula je rektorica Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Snježana Prijić Samaržija prilikom dodjele počasnog doktorata poznatom hrvatskom filmskom redatelju i scenaristu, prof. art. Rajku Grliću.

Sjajni filmovi

Odluku o dodjeli počasnog doktorata jednoglasno je usvojio Senat, a sama ceremonija upriličena je u okviru manifestacije Dani Rajka Grlića, u sklopu koje će se u srijedu u Art kinu premijerno prikazati i njegov novi film »Svemu dođe kraj«, nastao u suradnji s Antom Tomićem.

Dodajući da Grlića primarno treba razumjeti kao etičkog patriota koji već više od 50 godina snima sjajne filmove koji čine zemlju koju predstavlja umjetnički prepoznatljivom, rektorica je istaknula da je Grlić već više od 30 godina eminentni profesor na sveučilištu u SAD-u, ali se svake godine vraća u hrvatsku i pokreće škole, festivale, majstorske radionice koje motiviruju najviše umjetničke standarde. Grlić, kazala je, u najboljoj maniri vrhunskog umjetnika ustrajno i hrabro pokušava obraniti te sačuvati kulturnu baštinu svoje zemlje upozoravajući kako se filmska građa ne digitalizira, već prepušta zaboravu i nečinjenjem namjerno briše.

– Rajko Grlić je etički patriot, jer na sebi svojstven način vjeruje da se njegov moralni i autentični integritet ne može oblikovati prema potrebama ove ili one vlasti. Svoj ogromni talent i integritet stavlja u službu odlučne borbe za najviše moralne i umjetničke standarde u svojoj vlastitoj zemlji. Njegova osobnost i karijera je prebogata i višedimenzionalna, poručila je rektorica.

Ujedno je istaknula da je Sveučilište u Rijeci prepoznalo akademsku dužnost valoriziranja jedinstvene karijere, jedinstvene osobnosti, jednog jedinstvenog posve autentičnog i etičnog patriotizma. Govoreći o Grlićevoj karijeri rektorica je istaknula da je uz redateljsku, razvio i onu drugu, filmsko-pedagošku, kojoj se značajnije posvećuje 90-ih godina prošlog stoljeća.

– Kao gostujući profesor na gotovo 40 svjetskih sveučilišta i filmskih škola dokazao se kao nastavnik i mentor koji iznimno uspješno prenosi svoje znanje mlađim generacijama te pronalazi načina da svojom metodologijom nastave nenametljivo približi i objasni svojim studentima osnovne koncepte režije i filmske produkcije. Rajko Grlić jedan je od utemeljitelja i ravnatelj Imaginarne filmske akademije u Grožnjanu, ali i utemeljitelj glasovitog Motovun Film Festivala, koji predstavlja svojevrsnu kulminaciju njegove želje za komunikacijom s publikom i promocijom filmske umjetnosti, rekla je prof. dr. Prijić Samaržija.

Red Danice hrvatske

Za svoj je cjelokupan rad i stvaralaštvo nagrađen brojnim nagradama, među kojima je odličje Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge za kulturu, a od 2021. godine djeluje kao stalni suradnik Centra za napredne studije Jugoistočne Europe Sveučilišta u Rijeci te je zbog svojeg angažmana nagrađen nagradom Erhard Busek Award for Engaged Artist koju dodjeljuje Vijeće pokrovitelja Palače Moise.

– Gotovo svi Grlićevi filmovi zapaženi su u svijetu filmske kritike i teorije, a postizali su i izvrsnu recepciju publike koja ga nedvojbeno svrstava među najbolje i najuspješnije hrvatske redatelje, ali i rijetke svjetski prepoznate umjetnike. Osim što se nametnuo kao jedan od najznačajnijih živućih hrvatskih redatelja, karijeru je posvetio brojnim drugim filmskim poslovima: profesora, organizatora, mentora, producenta i festivalskog selektora, a hrvatsku filmsku kulturu zadužio je na više polja: kao režiser, pedagog i ustrajni promotor filmskih i kulturoloških vrijednosti, naglasila je rektorica.

Ističući kako mu priznanje puno znači, jer rijetko netko iz svijeta filma postaje počasni doktor, Grlić je istaknuo dugu vezanost za Rijeku, ali i Sveučilište u Rijeci.

– Rektorica je Sveučilište u Rijeci digla i diže daleko iznad osrednjosti naših sveučilišta koja su u svojoj dodvornosti politici zaboravila braniti svoju autonomiju, biti bastion slobode i neovisne misli, istraživački centri koji pokreću, kazao je novi riječki počasni doktor.

Govoreći o svom radu Grlić se osvrnuo i na činjenicu da je Hrvatska jedina država u europskom i balkanskom svijetu bez kinoteke, a razlog je tome što država bez ozbiljne kinoteke lakše provodi politiku zaborava.

– Filmovi su svjedoci vremena. Nema točnijeg svjedoka, oni jasno govore kako su ljudi živjeli. Kad »ubiješ« takvog svjedoka, puno je lakše falsificirati prošlost. Živimo u društvu zaborava koje je umjetnost svelo na razinu minimalne nužde, na »smokvin list«. Istovremeno je sve manje ljudi koji viču da je car gol, glasni intelektualci nestaju s obzora, istaknuo je Grlić.