U povodu Dana antifašističke borbe u Guvernerovoj palači održana je svečana akademija čiji su sudionici podsjetili na vrijednosti antifašizma i obljetnicu koja podsjeća na formiranje prvog partizanskog odreda u okolici Siska koje je prethodilo formiranju istovjetnih odreda širom tadašnje Jugoslavije, ali i Primorja i Gorskog kotara.

Prema riječima Vojka Obersnela, predsjednika Udruge antifašističkih boraca i antifašista, sve to pokazuje koliko je želja za slobodom i borba protiv okupatora imala jako dobar odjek među stanovnicama našeg kraja.

– Oružani pokret pokrenut je na inicijativu tadašnje Komunističke partije i Josipa Broza Tita. Organizatori ustanka uglavnom su bili članovi Partije, ali bez uključivanja ogromnog broja ljudi koji su željeli slobodu, uvažavanje i ravnopravnost, uspjeha zasigurno ne bi bilo.

Od malih, pojedinačnih partizanskih odreda koji su se bavili uglavnom gerilskim načinom ratovanja, izrasla je ozbiljna organizirana vojska koja se sastojala na kraju Drugog svjetskog rata od četiri armije i preko 800.000 boraca. To je bio jedni pokret otpora u Europi koji je uglavnom vlastitim snagama izborio slobodu za svoju domovinu i definirao granice buduće federacije i država unutar nje, rekao je Obersnel.

Mamin sin u crvenom Ferrariju

Podsjetio je kako zahvaljujući smjelosti i spremnosti tadašnjih boraca na otpor fašizmu obilježava današnji dan i to upravo unutar granica koje su definirane odlukama ZAVNOH-a i obranjene u Drugom svjetskom ratu, a te iste granice obranili su branitelji u Domovinskom ratu nakon agresije na Hrvatsku.

– Antifašizam nije samo stvar povijesti, antifašistički svjetonazor stanje je svijesti i duha i potrebno ga je razvijati u smjeru očuvanja uključivog, solidarnog i slobodnog društva.

Pratili ste europske izbore i nikoga baš ne stavlja ravnodušnim činjenica rasta desnih radikalnih stranaka u cijeloj Europi, a kad smo kod toga, mi smo na tim izborima poslali velikog maminog sina u crvenom Ferrariju, dodao je Obersnel upozoravajući da porastu radikalne desnice doprinosi politika prema migrantima te se skepsa prema drugačijma i drugima koja se očito uvlači u građane Europe.

– Isključivost i netolerancija koja su produkt tog straha nisu i ne mogu biti dio suvremenog antifašističkog svjetonazora. Samo je pitanje tko će biti drugi nakon migranata tko smeta i koga treba izolirati, smatra Obersnel te je mladim antifašistima poručio da se ne boje javno izraziti svoje mišljenje.

Svima je pak poželio budućnost punu mira i razumijevanja.

Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Dinko Tamarut podsjetio je osnivanje partizanskih odreda u našem kraju, kao i žrtve fašista.

– Nažalost danas u Europi, savezničkoj i antifašističkoj, pogibaju djeca, civili i starci, a desnica jača. Ne podsjeća li ovo stanje u svijetu na period prije Drugog svjetskog rata, upitao se Tamarut upozoravajući da se 79 godina nakon Drugog svjetskog rata revizori povijesti pretvaraju pobjednike u gubitnike, a ustaškim parolama vraćaju u povijest.

– Mi iz slobodne Rijeke i Primorsko-goranske županije uvijek smo svjesni činjenice da nije bilo borbe sve ovo nikad ne bi bilo naše. Antifašizam je naša prošlost, ali i sadašnjost i budućnost, poručio je Tamarut.

Za Rijeku slobodnu i svoju

Župan Zlatko Komadina te naglasio da je pogrešno vezati antifašizam uz bilo kakvu ideologiju, kao što to neki uporno čine.

– Narod ovog kraja, naši Riječani, Primorci, Gorani, otočani, bili su snažan dio antifašističkog pokreta i spremno su stali na stranu pravde, u obranu ljudskog dostojanstva i pravednijeg društva. Ponosni smo što u ovom kraju mržnja, zlo i netolerancija nikada nisu i neće uhvatiti korijene.

Ova je regija oduvijek pripadala civiliziranoj Europi, otvorena za sve. Samostalna i neovisna Republika Hrvatska, nastala je u Domovinskom ratu kada je u obranu zemlje i svojih domova, pola stoljeća nakon krvavog Drugog svjetskog rata, opet stala hrvatska mladost.

Upravo to teško i bolno iskustvo rata, opredijelilo nas je i kao državu i kao društvo ka zaštiti ljudskih prava i sloboda na individualnoj, nacionalnoj i univerzalnoj razini, istaknuo je Komadina.

Riječki gradonačelnik Marko Filipović povodom današnjeg praznika istaknuo je priliku na podsjećanje temeljnih vrijednosti antifašizma, na kojima počiva moderna Europa.

– Vrijednosti su to koje čine Rijeku onakvom kakva jest – gradom slobode, tolerancije i solidarnosti. Gradom u kojem je svatko Riječanin ili Riječanka, bez obzira na porijeklo, religiju, orijentaciju ili bilo koju vrstu opredijeljenosti i međusobne različitosti.

Rijeka je, to zaista svi znaju, kroz svoju povijest uvijek stajala na pravoj strani. Na strani pravde i slobode, tolerancije i otvorenosti, ponosno je nosila i uvijek će nositi nasljeđe antifašizma. Uvijek drugačija i posebna, uvijek svoja, uvijek pomalo buntovna, nikada nije šutjela i okretala glavu nepravdi i neravnopravnosti u društvu.

Za takvu Rijeku, borili su se naši antifašistički borci. Takvu Rijeku, slobodnu i svoju, ostavili su nam u nasljeđe i na čuvanje, za sve generacije koje dolaze, zaključio je Filipović.