Photo: Emica Elvedji/PIXSELL
Ispitima je pristupilo ukupno 1.911. učenika, odnosno 690 gimnazijalca i 1.017 strukovnjaka te 204 ostala kandidata. Palo je 425 učenika, od čega 24 gimnazijalca pa se opet otvorilo pitanje (ne)prilagođenosti ispita učenicima strukovnih škola
povezane vijesti
RIJEKA – Svaki četvrti primorsko-goranski pristupnik nije prošao ljetni rok državne mature, odnosno 425 učenika iz Primorsko-goranske županije od njih 1.911, koliko ih je pristupilo ispitima, a u padu ljetnog roka mature prednjače učenici strukovnih škola. Tih 25 posto pristupnika koji nisu uspjeli položiti obvezni dio mature u skladu je s nacionalnim prosjekom pada ispita na ljetnom roku. U Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje ističu da se ne radi samo o učenicima, već i o kandidatima koje skupno nazivaju »pristupnici« te da su samo gimnazijski učenici obveznici polaganja državne mature, a njih je ljetni rok u Primorsko-goranskoj županiji palo 24.
– To su učenici koji moraju ići na jesenski rok da bi završili svoje srednjoškolsko obrazovanje. Ostali ako ne žele nastaviti školovanje, ne moraju polagati ispite državne mature jer svoje srednjoškolsko obrazovanje završavaju završnim radom, ističu u Nacionalnom centru.
Neprilagođeni ispiti
Primorsko-goranski maturanti uspjeli su ukupno prikupiti 443 jedinice na ispitima iz obaveznih predmeta, a prema podacima Nacionalnog centra ukupno su pisali 7.108 ispita i prikupili su više negativnih nego odličnih ocjena. Naime, ukupan broj nedovoljnih ocjena je 899, dok je ukupan broj odličnih ocjena 635, a svega je šestero učenika jedan od ispita državne mature riješio 100 posto točno, dok ih je na razini Hrvatske 118. Iako za njih matura nije obvezna, strukovnjaci su ispitima pristupili u većem broju nego gimnazijalci jer je prema podacima Nacionalnog centra ispite pisalo 690 gimnazijalaca i 1.017 strukovnjaka te 204 ostala kandidata.
Među državnim laureatima Dino TurakU Ministarstvu znanosti i obrazovanja jučer je održana svečana dodjela nagrada najboljim maturantima, a nagradu Soljačić i iznos od 5 tisuća dolara za stopostotno riješene ispite iz matematike i fizike te sjajan rezultat iz hrvatskog jezika dobio je Matko Trupinić, učenik XV. gimnazije, dok je iznos od 5 tisuća eura i nagradu Sakač dobio Davor Marenić, za stopostono riješen ispit iz informatike. Istovremeno s 2.500 kuna nagrađena i 43 maturanata – gimnazija i strukovnih škola. Gimnazijalci su nagrađeni za najbolji postotak riješenosti obveznih predmeta na maturi, dakle matematike, hrvatskog i stranog jezika, dok su iz strukovnih nagrađeni svi učenici koji su barem jedan ispit riješili stopostotno. Među nagrađenim strukovnjacima je i učenik riječke Srednje škole za eletrotehniku i računalstvo Dino Turak. |
Strukovnjaka je na državnoj maturi bilo više i više su padali. Činjenica da većinu kandidata koji nisu prošli maturu čine učenici strukovnih škola ponovo je otvorila pitanje koje se od samog uvođenja ispita državne mature poteže, a to je da ispiti mature strukovnjacima nisu prilagođeni. Iako im polaganje mature ne igra ulogu u završetku srednjoškolskog obrazovanja, presudno je za nastavak školovanja jer im je državna matura ulaznica za fakultet. Ocjenjujući problem strukovnjaka na državnoj maturi gorućim problemom koji se godinama ne rješava ravnatelj Medicinske škole Rijeka Alen Vukelić kaže da se radi o ispitima koji učenicima strukovnih škola nisu prilagođeni.
Forsiranje mature
– Učenici strukovnih škola nikako ne mogu biti u istoj poziciji s gimnazijalcima. Njima je to puno teže. Oni imaju ogroman broj sati vježbi kroz svoje školovanje i nije im lako pripremiti se i za državnu maturu. Svake godine imamo 160 do 170 učenika koji prijavljuju državnu maturu bez obzira na to što smo strukovna škola, kaže Vukelić.
Neprilagođenosti državne mature svjesni su i u gimnazijama, a ravnateljica Prve riječke hrvatske gimnazije Jane Jane Sclaunich situaciju u kojoj se nalaze strukovnjaci naziva forsiranjem.
– To je forsiranje da strukovnjaci izlaze na maturu jer oni bez mature dobivaju struku i kvalifikaciju. To bi trebao cijeli sustav riješiti. Unazad nekoliko godina kako bi se riješio problem strukovnih škola smanjivani su kriteriji državne mature i na taj su se način ispiti pokušali prilagoditi, ali to nije ispalo dobro ni za jedne ni za druge. Rezultiralo je nezadovoljstvom fakulteta koji upisuju studente upravo na temelju rezultata državne mature.
Nikada nismo razjasnili je li matura ulaznica za fakultet ili nije. S obzirom na to da učenici strukovnih škola imaju manji fond sati iz obaveznih predmeta, ne može se drugo očekivati nego da su zakinuti. Europa ide u smjeru povećanja gimnazijskih programa upravo iz razloga povećanja broja visokoobrazovnih, a u nas su ti kriteriji nejasni. Žao mi je strukovnjaka, ali zahtjevnost mature mora postojati ako je to kriterij ulaska na fakultet. Matura je godinama hendikep strukovnjaka i teško je tim ispitom zadovoljiti i gimnazijske i strukovne programe. Strukovnjaci bi trebali imati dodatan program pripreme za maturu jer ovako uvijek lošije prođu, zaključuje Jane Sclaunich.
