RIJEKA – Pod geslom »Znanjem do bolje skrbi za bubrežne bolesnike« danas se obilježava Svjetski dan bubrega. Procjenjuje se da u svijetu od kronične bubrežne bolesti boluje jedna od deset odraslih osoba, a do 2040. godine bubrežna bolest mogla bi biti peti vodeći uzrok smrti u svijetu. Bubrežni bolesnici, kao i cijeli svijet, protekle dvije godine morali su se suočiti i s opasnošću pandemije COVID-19, a prof. dr. Ivan Bubić, nefrolog i koordinator COVID-jednice u Kliničkom bolničkom centru Rijeka, ističe da je jedan od najvećih izazova pandemije bila upravo organizacija skrbi za kronične bubrežne bolesnike, osobito one koji se liječe nekim od oblika nadomještanja bubrežne funkcije: hemodijalizom, peritonejskom dijalizom ili im je presađen bubreg.

COVID povećao rizik

– Naime, ova skupina bolesnika i inače je pod povećanim rizikom za čitav niz zaraznih bolesti, s obzirom na to da im je imunološki sustav bitno narušen. Pod posebnim rizikom za razvoj teških oblika COVID-19 su naši bolesnici na nekoj od metoda nadomještanja bubrežne funkcije. Preustrojem i reorganizacijom Centra za dijalizu KBC-a Rijeka, edukacijom i osoblja i bolesnika te inzistiranjem na provođenju protuepidemijskih mjera nastojali smo maksimalno smanjiti rizik za prijenos COVID-19 među našim bolesnicima. Za dijalizirane bolesnike smo organizirali i cijepljenje s tri doze cjepiva, COVID-pozitivni bolesnici transportirani su sami, specijalnim vozilima Doma zdravlja te su dijalizirani u odvojenim prostorijama, a one najteže hospitalizirali smo na COVID-odjelu na lokalitetu Sušak. Europske i američke statističke analize na velikom broju bubrežnih bolesnika pokazale su da je učestalost teških oblika COVID-19 u populaciji dijaliziranih bolesnika od 4,26 do 12,6 posto, a smrtnost oko 20 posto. Slično je i s bolesnicima koji imaju presađeni bubreg. U našem Centru, smrtnost bolesnika na dijalizi iznosila je 16 posto, a 14 posto bolesnika s bubrežnim presatkom što je svakako, barem dijelom, posljedica dobre organizacije zdravstvene skrbi unutar KBC-a, ističe Bubić.

Kvaliteta života

Jedno od čestih pitanja novodijagnosticiranih bubrežnih bolesnika svakako je i može li se s bubrežnom bolesti kvalitetno živjeti. Bubić ističe da može, no to svakako ovisi o osnovnoj bubrežnoj bolesti, odnosno uzroku koji je doveo do bubrežnog oštećenja, ali i o bolesnikovoj suradnji.
– U svim se centrima u Republici Hrvatskoj danas provode edukacije bubrežnih bolesnika kako bi mogli biti aktivni sudionici u liječenju i održanju kvalitete života. Samo educirani bolesnik može biti aktivan sudionik i partner u liječenju, a to je ono čemu treba što više težiti, naglašava Bubić.
Suvremeni način života svakako utječe na razvoj bubrežne bolesti. Bubić podsjeća da smo svi svjedoci ubrzanog načina života koji obilježava zadnja dva do tri desetljeća, i koji osim velikog napretka u svim područjima znanosti i tehnologije, donosi i povećan stres, preopterećenost, prekomjerno korištenje alkohola i cigareta, smanjenu tjelesnu aktivnost, prehranu polugotovim namirnicama koje obiluju šećerima, soli, zasićenim mastima, fosfatima i kalijem.

Populacija sve deblja

– Populacija nam je sve teža i deblja, crijevna flora teško je poremećena, što onda dovodi do stanja podmukle, asimptomatske upale, a srčano-žilne bolesti i šećerna bolest i njihove komplikacije vodeći su uzrok smrti koje bi se mogle spriječiti. Prema Europskom registru nadomještanja bubrežne funkcije, kao i prema podacima iz našeg Hrvatskog registra, vodeći uzroci kronične bubrežne bolesti su upravo šećerna bolest i srčano-žilne bolesti. Dakle, pravilnom prehranom, najbolje mediteranskom, uzimanjem dovoljno tekućine, najbolje vode ili nezaslađenog čaja, prestankom pušenja, smanjenjem unosa kuhinjske soli, svakodnevnim kretanjem i vježbanjem, dobrom kontrolom tlaka i stresa, možemo zasigurno pridonijeti dobrom zdravlju ne samo svojih bubrega, već i čitavog organizma, poručuje Bubić.