RIJEKA – Odjel školske i sveučilišne medicine Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ-a u suradnji sa Sveučilištem u Rijeci pokrenuo je javnozdravstvenu akciju cijepljenja protiv HPV-a za studente, a prvi termin bit će sutra, 14. prosinca.

Ispuniti obrazac

Budući da se potpuna zaštita postiže cijepljenjem trima dozama cjepiva, iduće doze cjepiva studenti će moći primiti u veljači i lipnju 2023. godine. Obavijest o idućem terminu dobit će pri dolasku na prvu dozu cjepiva 14. prosinca te kasnije uobičajenim kanalima komunikacije unutar Sveučilišta. Cijepljenje će se provoditi u ambulanti na Kampusu i Nastavnom zavodu za javno zdravstvo PGŽ-a od 8 do 19 sati, a zainteresirani studenti će se cijepiti devetvalentnim cjepivom protiv HPV-a. U Hrvatskoj se preporučuje cijepljenje do 25 godina starosti, a mogu se cijepiti i studentice i studenti. Prije dolaska na cijepljenje potrebno je sa sobom donijeti ispunjeni obrazac, koji se nalazi na internetskoj stranici Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, gdje je i poveznica za prijavu.

Na konferenciji za novinare akciju cijepljenja predstavili su rektorica riječkog sveučilišta Snježana Prijić-Samaržija, ravnatelj NZZJZ-a PGŽ-a Željko Linšak, njegova zamjenica Nataša Dragaš-Zubalj, nadležna liječnica studenata na Kampusu riječkog sveučilišta Marijana Turčić te predsjednica Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci Lara Par. Internim kanalima već se prijavilo nešto manje od stotinu studenata, rekla je rektorica, a svi okupljeni pozvali su studente, koji još nisu cijepljeni protiv HPV-a, a žele, da se prijave i odazovu akciji.

Navodi HZZJZ-a

Kako navodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Humani papiloma virus, skraćeno HPV, obuhvaća grupu od više od 150 tipova virusa, od kojih njih četrdesetak uzrokuje bolesti kože i sluznice anogenitalne regije. Određeni tipovi virusa mogu dovesti do nekih vrsta raka pa se tipovi HPV-a dijele na »visokorizične« i »niskorizične«. Infekcija HPV-om širi se intimnim dodirom kože ili sluznice. Do zaraze može doći vaginalnim, analnim ili oralnim seksualnim odnosom sa zaraženom osobom. Do zaraze može doći i kod dodira zaražene kože s kožom, što uključuje predigru i maženje. Zaražena osoba može zaraziti drugu i kada nema nikakvih znakova bolesti. Prvi se znakovi bolesti mogu pojaviti godinama nakon što se osoba zarazila, zbog čega je teško utvrditi kada je ustvari došlo do zaraze, navode iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.