RIJEKA – Zgrada u ulici Martina Kontuša 12 prva je zgrada u Rijeci koja se odvojila od tadašnje gradske toplane, Energova sustava centralnog grijanja i pripreme tople vode. Josip Gedini, predstavnik stanara Kontuševe 12, navodi datum 8. siječnja 2015., kada su stanari donijeli odluku o izlasku iz tadašnjeg toplinskog sustava i preuzeli upravljanje vlastitom energetskom potrošnjom.

Nakon uspješnog uvođenja razdjelnika potrošnje toplinske energije 2013., te obnove fasade 2018., dva vrlo važna koraka u pravcu upravljanja potrošnjom energije u zgradi, ovoga ljeta stanari te zgrade otišli su još korak dalje i prije mjesec dana dovršili projekt ugradnje solara te toplu vodu dobivaju pomoću solarnih kolektora koji su postavljeni na krovu zgrade.

Odlični rezultati

Gedini kaže kako sustav, već u ovom kratkom razdoblju od mjesec dana, pokazuje odlične rezultate: doslovno svaki sunčani dan cijena tople vode je upola manja, a za očekivati je u ljetnim mjesecima da bude zanemarivog iznosa, pa čak i potpuno besplatna. Kaže da su kolektori pušteni u pogon 12. rujna 2023. i kalorimetar pokazuje da je do 12. listopada dobiveno 2.500 kwh energije od solarnih kolektora, odnosno da je toliko ušteđeno na plinu, što znači da je otprilike 50 kubika vode zagrijano kolektorima, iako je bilo pola oblačnih i kišovitih dana.

Josip Gedini u »srcu« energetskog sustava / Snimio Vladimir MRVOŠ

Gedini kaže da im dnevno 5 ili 6 sati sunca pokrije kompletne gubitke energije u recirkulaciji tople vode i da povrh toga dobiju još energije za kubik tople vode. Plinska kondenzacijska kotlovnica, da bi zagrijala kubik vode na 45 stupnjeva, potroši 5 kubika plina, a to je 50 kwh ili 20 kuna, tako da su u ovom slučaju solarni kolektori idealna podrška.

Topla voda

Možda, kaže Gedini, zvuči neobično da se na zagrijavanje stana i toplu vodu troši podjednako energije godišnje, ali topla voda se koristi cijele godine, dok se energija za zagrijavanje stana koristi samo pola godine, pa je topla voda u zgradama najveći potrošač energije i ugradnjom solarnih kolektora se drastično smanjuju računi, a pogotovo kada se zgrada prebaci na vlastiti sustav grijanja ugradnjom plinske kondenzacijske kotlovnice, kaže Gedini.

– U samo tri godine, otkako smo se izdvojili iz centralnog toplinskog sustava toplane i ugradili vlastitu kotlovnicu, vratili smo cjelokupno ulaganje te osigurali sredstva za podizanje kredita za energetsku obnovu fasade i stolarije, što znači da je napravljena termoizolacijska fasada i ugrađena nova stolarija, što je stanarima donijelo nove uštede na računima za energiju, objašnjava Gedini.

Naime, osnovni pristup realizaciji projekata uvijek je bio da ušteda postignuta realizacijom projekata treba u načelu barem pokriti ulaganja u projekte, tako da se izbjegnu dodatna opterećenja suvlasnika. Uz kvalitetno korištenje bespovratnih sredstava iz EU-a i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost to je bilo sasvim moguće. Na primjer, Gedini navodi da je samo na fiksnom dijelu računa, za paušal koji su do tada toplani plaćali stanari (oko 8.000 kuna mjesečno), ušteđeno do danas više od 768.000 kuna, odnosno više od 100.000 eura, a tome treba dodati oko dvadeset posto uštede na razlici cijene energije za zagrijavanje prostora i pripremu potrošne tople vode, budući da je cijena kilovata plina bila prije ovih subvencija Vlade RH oko dvadeset posto niža od cijene kilovata toplinske energije iz Energovih toplana, dok je u ovom trenutku razlika manja, no subvencija je ograničenog trajanja, nakon čega će ušteda opet biti veća.

Zahtjevan projekt realiziran je tijekom ljeta / Snimio Vladimir MRVOŠ

Značajna ušteda

Treba dodati, kaže Gedini, da je značajna ušteda na plinu za grijanje postignuta i novom energetski učinkovitom fasadom, jer je time potrošnja energije za zagrijavanje smanjena za 40 posto, a za fasadu je, pored kredita u iznosu od milijun kuna, još milijun i sto tisuća kuna osigurano subvencijom Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Evo još nekih podataka koje iznosi Gedini. Prema projektnom proračunu, udio solarnih kolektora u godišnjoj potrošnji energije za grijanje tople vode je 68%, koliko su manji računi za toplu vodu (plaća se hladna), jer čak i oblačan dan pridonosi podršku zagrijavanju vode, dok za sunčanih dana temperatura vode ide i do 85 stupnjeva Celzijevih, što je dovoljno da se plinski bojleri u kotlovnici ne moraju ni uključivati da bi se »proizvodila« tj. dogrijavala topla voda. Stanari mogu toplu vodu koristiti za apsolutno sve potrebe u kućanstvu, računajući i npr. perilicu posuđa (što znači i uštedu električne energije).

Povećana vrijednost

Uza sve rečeno, treba dodati da su ova ulaganja, osim uštede energije i smanjenja mjesečnih računa, povećala vrijednost stanova u zgradi za nekoliko stotina eura po kvadratu, ali i interes za vlasništvom stana u toj zgradi.

Kada se sve »zbroji«, šteta je da i mnoge druge zgrade ne primijene slična rješenja iz Kontuševe 12, no koristi postaju sve popularnije pa interes ipak raste. To potvrđuje i Gedini, koji je nakon dobrih iskustava iz Kontuševe 12, ponukan iskazanim interesom i molbama stanara drugih zgrada, svoje poslovanje usmjerio na ugradnju sustava grijanja te obračun i raspodjelu troškova, pa svoja iskustva i znanje sada prenosi i u druge zgrade.

Kontuševa 12 ipak je ostala dobar primjer onoga o čemu se sve više priča, ali za što još uvijek u praksi ima premalo konkretnih primjera – zgrade u kojoj se računi za energiju uspješno – smanjuju.