Velimir Došen / Foto GORAN STANZL/PIXSELL
"Policija za to nije ovlaštena. Ona samo prikuplja činjenice i dokaze koje je dužna dostaviti državnom odvjetništvu"
povezane vijesti
Uz javnost i brojni pravni stručnjaci dali su svoje mišljenje o slučaju nasilja na Platku, odnosno sukobu trojice MMA boraca iz BMW-a i nekoliko osoba, među njima i pripadnika riječkog HGSS-a. Prema raspoloživim informacijama, cijeli problem je nastao kada je trojka iz BMW-a »driftala« po skijaškoj stazi, a kulminirala je tučnjavom, te policijskom intervencijom. Bio bi to jedan od mnogih, kako policija kaže, prekršaja narušavanja javnog reda i mira, kakvih je na području Primorsko-goranske policije godišnje više od 1.000, da se nisu pojavile snimke nadzornih kamera tog sukoba. Nakon što su brojni pravnici i odvjetnici dali svoje mišljenje je li policija u ovom slučaju dobro reagirala, pitamo za mišljenje i odvjetnika Velimira Došena. Došen je jedan od vodećih stručnjaka za kazneno pravo s tridesetogodišnjim iskustvom u odvjetništvu.
Činjenice i dokazi
Slučaj Platak, odnosno istraga samog sukoba i tučnjave nije gotova jer je Državno odvjetništvo u Rijeci zatražilo provođenje dodatnih izvida. Koja je sada procedura?
– U konkretnom slučaju, događaj na Platku ne bih komentirao jer ne znam činjenice i što se događalo kritičnog dana. Naime, mogu odgovoriti samo kakva je pravna procedura kada se neki takav događaj, kao ovaj na Platku, dogodi i policija dobije dojavu. Policija je tada dužna prikupiti sve činjenice, po mogućnosti njih što više, i eventualno obaviti očevid, ako procijeni da je to potrebno. Nakon što policija prikupi činjenice, ona ne procjenjuje je li riječ o kaznenom djelu ili prekršaju, već pribavljene činjenice i dokaze dostavlja prekršajnom sudu ili državnom odvjetništvu.
Na koji način policija odlučuje kome će dostaviti dokaze?
– Ako je u pitanju neki događaj kojim se narušava javni red i mir ili je na javnom mjestu došlo do fizičkog sukoba, odnosno tuče, policija to dostavlja prekršajnom sudu. Međutim, ako su u pitanju tjelesne ozljede ili neko nasilje, kao drsko ponašanje na javnom mjestu, koje drugog dovede u ponižavajući položaj, tada se takav slučaj dostavlja državnom odvjetništvu. Tada je državno odvjetništvo jedino meritorno da ocjenjuje i kvalificira radi li se o kaznenom djelu ili prekršaju. Policija za to nije ovlaštena. Ona samo prikuplja činjenice i dokaze koje je dužna dostaviti državnom odvjetništvu na ocjenu.
Što se dalje događa u procesnom pogledu?
– Ako je policija dostavila dokaze prekršajnom sudu i uhitila osumnjičene, prekršajni sudac ga u određenom vremenskom roku mora ispitati i donijeti odluku, na primjer, novčanu kaznu. Nakon toga ne može se voditi kazneni postupak, po načelu – ne bis in idem (ne dvaput o istom) po kojem se u istoj stvari ne smije suditi i odlučivati, niti pokretati postupak drugi put. Po tom načelu treba poštovati pravomoćnu sudsku odluku.
Višestruka krivnja svih sudionika
Bilo je raznih mišljenja pravnika i odvjetnika o cijelom slučaju, pa se spominjala i kaznena odredba »pokušaj ubojstva«? – Ja se ne bih upuštao u takve ocjene jer ne poznam predmet i činjenice i samo sam pogledao snimku na televiziji. Koliko sam po tim snimkama uspio na brzinu zaključiti, bilo je tu i višestruke krivnje svih sudionika u događaju. Naš narod kaže »batina ima dva kraja« pa u ovoj fazi predmeta treba biti vrlo oprezan, ali sam postupak vožnje BMW-om na skijalištu je nedopustiv. Smatram da će dostavom dodatnih izvida policije državno odvjetništvo dobiti dodatne potrebne podatke za slučaj Platak i riješiti ga na zakonit način. |
Predmet Maresti
Kakva je postojeća pravna praksa?
– Poznat je takav slučaj iz Pazina, odnosno presuda Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) u predmetu Maresti protiv Hrvatske, gdje se primijenilo to načelo još 2009. godine. Tom presudom ESLJP-a utvrđeno je da se istodobno ne može voditi prekršajni i kazneni postupak ako se počinitelju na teret stavljaju iste ili u osnovi iste činjenice.
To je u slučaju da je policija dostavila dokaze prekršajnom sudu. Što je u slučaju kad je policija u nedoumici treba li predmet dostaviti prekršajnom sudu ili državnom odvjetništvu?
– Policija ima »alate« da prije dostave predmeta konzultira državno odvjetništvo, što u ovom slučaju nije napravljeno, pa je sama sebi otežala posao i zakomplicirala cijeli slučaj.
Konzultira li se policija često s državnim odvjetništvom kada je u nedoumici kome proslijediti predmet?
– Česti su slučajevi konzultacije, posebno kada je u pitanju droga, pa državno odvjetništvo »obavlja procjenu« je li u slučaju samo prekršaj ili kazneno djelo. To ne čini policija.
I što sada, kada Policijska uprava primorsko-goranska nije izvijestila ni Općinsko ni Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci o događaju na Platku. Državno odvjetništvo kaže da je prve informacije o navedenom događaju doznalo iz medija te da je od policije zatražena dostava pisanog izvješća i da je nakon analize zaprimljenog izvješća odlučilo da je, na temelju članka 206. i 206.g Zakona o kaznenom postupku, potrebno provesti dodatne izvide po okončanju kojih će biti donesena državnoodvjetnička odluka.
– Nakon dodatnih izvida koje je naložilo odvjetništvo, može se dogoditi da se provede istraga, digne optužnica ili optužni prijedlog i dostavi sudu ili da se protiv tog slučaja vodi prekršajni postupak ili čak da se obustavi postupak. Naravno, odluka državnog odvjetništva nije presudna, već o cijelom slučaju, ako dođe do sudskog procesa, odlučuje sudac koji na kraju nije vezan pravnom kvalifikacijom državnog odvjetništa, te može sam kvalificirati kazneno djelo koje nije kvalificiralo odvjetništvo i može suditi drugu kvalifikaciju. I takva odluka nije konačna jer je podložna žalbenom postupku. To je jedan poduži pravni lanac u kojem je policija prva i ključna karika sankcioniranja nezakonitosti, a zadnji je sud.
