Pravne zavrzlame onemogućile razvoj streljaštva - Vlado Serdar ispred zatvorene streljane »Vladimir Gortan« / Snimio Vedran Karuza
Streljanom je do 90-ih upravljala vojska, potom je više od dvadeset godina bila u ingerenciji Grada Rijeke, da bi na kraju pripala državi koja je nedavno Gradu ponudila ugovor o davanju na uporabu bez naknade, uz uvjet da podmiruje troškove, što Grad nije prihvatio
povezane vijesti
- ‘Samo želim raditi’: Riječanka ima dvije diplome, ali nikako ne prolazi na natječajima za zapošljavanje u Gradu Rijeci
- Marko Filipović predložio najveći proračun ikada i najavio novu kandidaturu za riječkoga gradonačelnika
- U planu nadogradnja dvije velike riječke škole. Evo kada bi trebali početi radovi na Drenovi i Zametu
RIJEKA – Prije pet godina zatvorena je streljana »Vladimir Gortan« na Drenovi, a kao razlog zatvaranja navedeni su neriješeni imovinsko-pravni odnosi. Naime, drenovska streljana je prije hrvatske samostalnosti bila pod patronatom vojske. No, nakon osamostaljenja, streljana prelazi pod ingerenciju jedinice lokalne samouprave, Grada Rijeke.
Tako je bilo duže od dva desetljeća, da bi aktualni zakon naložio kako je upravljanje streljanom moguće isključivo onom tko je vlasnik zemljišta. U ovom slučaju ono nije gradsko, ono je – državno.
Brojni zaljubljenici u sportsko streljaštvo ostali su te 2019. godine bez mjesta na kojem su mogli trenirati i usavršavati se u sportu kojim se bave. Bio je to, do zatvaranja, jedini poligon za praktično streljaštvo na širem području Hrvatske, na kojem su se okupljali sportaši koji se bave streljaštvom iz najmanje tri županije – Primorsko-goranske, Istarske i Ličko-senjske županije, a dolazio je na Drenovu i veliki dio građana Dalmacije, kao i šireg zagrebačkog područja. Umirivali su tada mjerodavni kako je riječ o privremenoj situaciji koja će se brzo riješiti, međutim, od tada je prošlo već punih pet godina, a streljana na Drenovi i dalje je zatvorena.
Rad s mladima
Problem zatvorene streljane na Drenovi ponovo je aktualizirao tajnik Streljačkog kluba Rječina Vlado Serdar, nekadašnji državni prvak u pištolju velikog kalibra, prvi Riječanin koji je osvojio tu laskavu sportsku titulu.
– Pitaju me mnogi gdje treniram – ne treniram nigdje, uglavnom. Nemam gdje trenirati legitimno! Nažalost, veliki je broj djece i mladih koji također ne mogu trenirati u svom gradu, zračni program odrađuje se u Opatiji, s obzirom na to da su često zauzeti termini na Kantridi, a streljačke aktivnosti, poput natjecanja, u privatnoj streljani u Fužinama. To stvara i blokadu u radu s mladima, u organizaciji streljačkih škola.
Za rad i funkcioniranje streljane uopće nije od značaja izrada geodetskih elaborata o imovinskopravnoj strukturi nekretnine na kojoj je smještena streljana Drenova, kako se stalno navodi, već je najbitnije da se streljana Drenova ponovo reaktivira i stavi u pogon, nužni pogon, jer ne postoji neko alternativno mjesto u našoj županiji za vježbanje i treniranje oružjem velikog kalibra. Dakle, trebalo se, čim žurnije, uspostaviti stanje prije takozvanog zatvaranja streljane, smatra Serdar.
Serdar: Streljanu bi trebalo prepustiti županijskom ili gradskom streljačkom savezu– Osobno sam mišljenja da se streljana Drenova, u nekoj doglednoj budućnosti treba prepustiti na upravljanje županijskom ili gradskom streljačkom savezu. Potpuno su neprihvatljivi troškovni iznosi koje navodi Grad Rijeka, koji bi, kao, streljanu doveli u funkcionalno stanje, a strelište je u funkcionalnom stanju. I građevinski dio streljane na Drenovi je u uporabnom stanju, ali je potrebna adekvatna građevinska adaptacija zbog godina neodržavanja. Isto tako je pretjerana predviđena cijena koštanja tehničke zaštite i godišnjeg režijskog troška (voda, struja, čistoća). Žao mi je što Gradu Rijeci nije prihvatljiv ponuđeni ugovor Ministarstva o uporabi bez naknade, jer je životan i poglavito besteretan po Grad Rijeku te ne dovodi upitnim da se zemljište streljane, danas-sutra, premetne i pretvori u zonu građevinskog interesa građevinskog lobija. Ovdje govorim samo u svoje ime, bez dužnosničkih funkcija koje obnašam u sportskim klubovima, ali i u ime svojih istomišljenika, ljubitelja streljaštva i strijelaca, da Grad Rijeka nije učinio ništa bitno ni relevantno u ovih pet godina za rasplet slučaja streljane Drenova, zaključuje Vlado Serdar. |
Zasuni i lokoti
Podsjeća kako streljana Drenova nije zatvorena pravomoćnom ili mjerodavnom odlukom mjerodavnog tijela, kakve bi bile odluke sudbene ili upravnopravne vlasti Republike Hrvatske, već je streljana doslovno i jednostavno »zakračunata« drugim bravama i lokotima od strane dotadašnjeg upravitelja – ravnatelja.
– Zasune, brave i lokote na lokalitetu streljane Drenova promijenila je, neovlašteno, osoba kojoj je istekao mandat ravnanjem streljanom. Pravno gledajući riječ je o povredi prava posjeda svim dotadašnjim korisnicima i ovlaštenicima streljane.
Dok su korisnici streljane glavinjali, ne očekujući ni u ludilu takav događaj, protekao je zakonski rok od trideset dana od smetanja posjeda, pa je podizanje opravdane i učinkovite tužbe za takvo smetanje posjeda postalo bezpredmetno. Na drugu vrst vlasničkopravne tužbe, nakon proteka roka za posjedovnu tužbu, nismo bili aktivno legitimirani kao korisnici i aktivni strijelci, kaže Serdar.
Smatra kako bi streljana Drenova mogla započeti redovnim aktivnostima strijelaca ukoliko bi se imenovala ovlaštena odgovorna osoba streljane Drenova od strane vlasnika, točnije države, odnosno MORH-a.
Potrebno je samo imenovati odgovornu osobu streljane, koja bi organizirala raspored osnovnih i potrebitih korištenja strijelaca streljane s angažmanom radnih akcija na adaptaciji i rekonstrukciji streljane, u građevinskom dijelu.
Naša streljana u cijelosti, i sada, udovoljuje sve članke Pravilnika o civilnim strelištima i drugim mjestima za vježbe gađanja te prostorima za ispitivanje oružja i streljiva za legitimni redoviti rad i djelatnost sportskog streljaštva, ističe Serdar.
Stručno usavršavanje
Grad Rijeka se zauzima za ponovno otvaranje Streljane Drenova, slijedom čega je tijekom proteklih pet godina poduzeo čitav niz radnji prema nadležnim ministarstvima, a u cilju prijenosa vlasništva na nekretninama koje u naravi čini kompleks streljane Drenova na Grad Rijeku i njenog ponovnog stavljanja u funkciju. Sve s obzirom na činjenicu da je riječ o nekretnini u vlasništvu Republike Hrvatske.
– Nakon, napominjemo, niza poduzetih aktivnosti od strane Grada Rijeke, u kolovozu 2022. godine od strane Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Gradu Rijeci je dostavljena odluka o davanju na uporabu nekretnina u k.o. Drenova, kao i ugovor o uporabi.
Međutim, prijedlogom tog ugovora utvrđeno je da se navedena nekretnina daje na uporabu Gradu Rijeci bez naknade, a nekretnine bi se koristile kao sportsko-rekreacijski objekti, u funkciji streljane za potrebe streljačkih klubova s područja grada Rijeke i Primorsko-goranske županije, ali uz uvjet da se u njima osiguraju potrebni termini za provođenje dopunskog stručnog usavršavanja i drugih aktivnosti za potrebe Policijske uprave primorsko-goranske i Policijske uprave istarske, kao i za potrebe Ministarstva pravosuđa, i to bez naknade, dok traje uporaba dana u navedenu svrhu, kažu u Gradu Rijeci.
Suglasnost vlasnika
Nadalje, dodaju, utvrđeno je da se Grad Rijeka od dana stupanja u posjed obvezuje podmirivati sve troškove nastale po osnovi korištenja dodijeljenih nekretnina, troškove tekućeg i investicijskog održavanja te sve druge troškove, da je za svaki zahvat na nekretninama potrebno pribaviti suglasnost vlasnika, a da se Grad Rijeka odriče prava potraživanja na ime eventualno uloženih sredstava.
– Nakon obavljenog uvida, procijenjeno je da bi ukupni troškovi ulaganja i održavanja za prvu godinu iznosili oko pola milijuna eura, kojih bi se Grad Rijeka trebao odreći, jer je ugovorom predviđeno da se Grad Rijeka odriče prava na povrat, što Grad Rijeka nije u mogućnosti prihvatiti.
Unatoč tome, Grad Rijeka je i dalje zainteresiran da mu se navedeni objekt, odnosno objekti ustupe u vlasništvo, kako bi se Streljana Drenova obnovila i ponovo otvorila, navode u Gradu Rijeci.
Rajko Samueli Kačić: Civilno strelište nije zatvoreno neovlašteno
Nakon objave ovog teksta stiglo je reagiranje Rajka Samueli Kačića:
Poštovani, sukladno Zakonu o medijima, a temeljem čl.40. i 41. (NN 59/04, 84/11, 81/13 i 114/22) molim Vas da objavite moje reagiranje na tekst objavljen u Vašem listu dana 25. siječnja 2024. g. pod naslovom »Streljana na Drenovi već pet godina zatvorena jer se Grad i država ne mogu dogovoriti«.
U tekstu novinarke Sanje Gašpert navedena je izjava g. Vlade Serdara da Streljana nije zatvorena pravomoćnom odlukom mjerodavnog tijela, već je »doslovno i jednostavno zakračunata drugim bravama i lokotima od strane dotadašnjeg upravitelja – ravnatelja«.
Nadalje se u tekstu navodi da je to učinjeno »neovlašteno«.
Podsjetio bih na činjenicu da nadzor nad radom Civilnih strelišta u Republici Hrvatskoj vrši MUP RH, koji je dostavio »Rješenje Ministarstva unutarnjih poslova, Uprave za upravne i inspekcijske poslove izdano 25. travnja 2019. g. Kl: UP/I-214-04/19-25/6, Ur.br: 511-01-209-19-3-AČ« a kojim rješenjem se odbija zahtjev za produljenje odobrenja za vođenje civilnog strelišta.
Sukladno odredbama Zakona o eksplozivnim tvarima i proizvodnji i prometu oružja, Civilno strelište se bez Odobrenja nadležnog tijela ne može voditi te sam kao Voditelj strelišta postupio po rečenom Rješenju nadležnog tijela.
Svi klubovi, dotadašnji korisnici strelišta, nadležna Policijska uprava primorsko-goranska te Grad Rijeka (Odjel gradske uprave za gospodarenje imovinom, Direkcija za pravne i imovinske poslove) obaviješteni su o novonastalom stanju te im je u dopisu uz citiranje odredbi »Rješenja« pojašnjeno sljedeće:
»….kako na samom strelištu postoje priručna skladišta čiji su korisnici pojedini streljački klubovi koji imaju potrebe odnošenja ili donošenja streljačke opreme, održavanja iste i sl., bit će osigurano nekoliko termina tjedno za omogućavanje pristupa prostorijama u tu svrhu.
Također, u svrhu osiguranja objekta svi sustavi za isto (protuprovalni alarmni sustav te videonadzor) ostaju u funkciji ‘uključeno’, a osigurano je i svakodnevno obilaženje objekta od strane ovlaštenih zaštitara.«
Budući da se odredbe gore spomenutog Zakona o eksplozivnim tvarima i proizvodnji i prometu oružja ne odnose na MUP RH i MORH, ključevi su predani u Policijsku upravu primorsko-goransku čiji su djelatnici nastavili korištenje objekta.
Iz gore navedenog jasno proizlazi da Civilno strelište nije zatvoreno niti mojom osobnom voljom, a niti »neovlašteno«.
Naprotiv, s moje strane je u petnaest godina koliko sam vodio objekt učinjeno baš sve da se nastavi neometan rad tog objekta, o čemu mogu posvjedočiti svi u Hrvatskoj koji su imali prilike na istom provoditi sportska gađanja.
O razlozima nerješavanja problema zatvorenog strelišta i odnosa Grad Rijeka – Republika Hrvatska ne bih davao komentare, reagira Rajko Samueli-Kačić.
