Ministarstvo znanosti i obrazovanja smatra da PGŽ-u stolari ne trebaju / Foto V. KARUZA
Ministarstvo je mišljenja da taj program treba ukinuti i svoj potez pravda činjenicom da škola u prošloj školskoj godini nije upisala ni jednog učenika u program obrazovanja stolar, iako ga je planirala u kombiniranom razredu sa zanimanjem brodski mehaničar
povezane vijesti
- Strukovna škola Gospić uspješno educira medicinsku struku, ali dio učenika nastavlja studij pa su potrebe na tržištu rada stalne
- Dijeli se ogroman broj studentskih stipendija, najveća je 520 eura mjesečno. Evo što se sve nudi
- Zanemarivanje darovite djece negativno utječe na cijelo društvo. Miču li se konačno stvari s mjesta?
RIJEKA – Mogu biti deficitarni, imati osigurano radno mjesto odmah po završetku obrazovanja i biti stipendirani tijekom školovanja jer obrtnici vape za njima, ali Ministarstvo znanosti i obrazovanja smatra da Primorsko-goranskoj županiji stolari ne trebaju. Tako je jedinoj školi koja je provodila taj program u planu za predstojeće upise u prvi razred to zanimanje ukinuto.
Kombinirani razred
Riječ je o Strojarskoj brodograđevnoj školi za industrijska i obrtnička zanimanja koja je ove godine čak promijenila i naziv u Drvodjeljska i strojarska škola, a unatoč činjenici što je dobila podršku osnivača, Obrtničke komore i samih obrtnika, resorno je Ministarstvo mišljenja da taj program treba ukinuti, a svoj potez pravda činjenicom da ta škola u prošloj školskoj godini nije upisala niti jednog učenika u program obrazovanja stolar, iako ga je planirala u kombiniranom razrednom odjelu sa zanimanjem brodski mehaničar.
Nezadovoljstvo u DI Klana
|
– Iako zanimanja učenika za upis u program stolar nije bilo, u ovoj školskoj godini školi su bila odobrena tri razredna odjela prvih razreda s brojem učenika koji je ispod minimalnog dozvoljenog broja utvrđenog Državnim pedagoškim standardom, iako se radi o gradu u kojemu postoji 12 srednjih strukovnih škola. Budući da je Ministarstvo dužno postupati u skladu s Nacionalnim programom otpornosti i oporavka 2021. – 2026. u kojemu su navedene mjere optimizacije i racionalizacije strukovnog obrazovanja, sve srednje škole u RH, kao i njihovi osnivači, dobili su od Ministarstva upute za planiranje upisa učenika u I. razred u kojima je bilo istaknuto da se ne smije povećavati broj razrednih odjela u odnosu na broj upisanih razrednih odjela I. razreda u ovoj školskoj godini 2021./2022. te da treba optimizirati postojeći broj strukovnih programa i razrednih odjela s malim brojem učenika kako ne bi dolazilo do njihove rascjepkanosti. Zbog malog broja učenika koji svake godine upisuje navedenu školu, Ministarstvo za školsku godinu 2022./2023. predlaže planiranje ukupno dva razredna odjela u onim programima obrazovanja za koje su analize unazad nekoliko godina pokazale da učenici imaju interes – pojasnili su u Ministarstvu.
Stroga aplikacija
Tako vizija Ministarstva glasi da bi Drvodjeljska škola ove godine trebala upisati jedan kombinirani razredni odjel u kojem bi sjedilo po deset brodskih mehaničara, instalatera grijanja i klimatizacije te vodoinstalatera i još jedan razredni odjel za četverogodišnji program drvodjeljski tehničar dizajner u kojem bi bilo 20 učenika. Međutim, program drvodjeljskih tehničara različit je od programa stolara čijim se ukidanjem, kaže ravnateljica Evica Kozera, radi ogromna štetu obrtništvu.
– Istina je da prošle godine nismo upisali niti jednog stolara, bio je interes za 3 stolara, ali nas aplikacija automatski briše ako ih nemamo 6, iako je tijekom godine bilo interesa za prelazak učenika u stolare iz drugih škola. Zaista, ne mogu razumjeti strategiju razvoja naše županije bez obrtničkog zanimanja kao što je stolar. Ne mogu shvatiti da nitko ne reagira na činjenicu koliko naše građe ide svakodnevno izvan naše županije. Do sada je bilo pravilo da se neki program ukida ukoliko za njega učenici ne pokažu zanimanje tri godine, a nama se sada samo nakon jedne godine neupisa briše program. U Delnicama obrazovanja za drvno zanimanje uopće više nema, a ukoliko sada ukinu i naše stolare, takvog zanimanja neće biti sve do Dalmacije. Nema ga Istarska, a ni Ličko-senjska županija. Imamo Gorski kotar, a ne obrazujemo stolare. Sada imamo šestero učenika u trećem razredu koji završavaju obrazovanje i svi znaju gdje će raditi, ističe ravnateljica.
Dodaje i da u školi postoje svi uvjeti za to zanimanje. Učenicima je na raspolaganju radionica od 450 četvornih metara, škola je trenutno u pregovorima s obrtnicima koji su spremni stipendirati učenike, a zajednički s Obrtničkom komorom Rijeka provedeno je i licenciranje radionica.
– Poduzeli smo sve što je od nas traženo. Naši su učenici na međužupanijskom natjecanju u Splitu osvojili prvo mjesto u zanimanju stolar i sad se pripremaju za državno natjecanje. Radimo sve da očuvamo zanimanje, a nismo tražili ništa čime bismo narušili strukturu upisa, jer do povećanja razrednih odjela i učenika u odnosu na lani ne bi došlo, kaže Kozera.
Štetna odluka
Ocjenjujući potez Ministarstva apsurdnim, predsjednik Obrtničke komore Rijeka Dalibor Kratohvil kaže da obrazovni sustav uopće ne prati potrebe tržišta rada.
– Svoje neslaganje s Ministarstvom izrazili smo i na e-savjetovanju. U posljednje dvije godine uložili smo zajedno sa školom znatne napore u motiviranju obrta i poduzeća kako bi se licencirali i time osigurali dovoljan broj mjesta za provedbu naukovanja za zanimanje stolar. S obzirom na velik interes poslodavaca te postojanje dovoljnog broja mjesta za naukovanje, ali i potrebu obrtnika, smatramo štetnim ukinuti to zanimanje. Osobno sam razočaran jer nemamo radne snage, poslodavci vape za svim profilima radnika, a mi se pozivamo na zemlju znanja. Nije li znanje sa svojih deset prstiju pretvoriti trupac u neki proizvod. Imamo »zeleno srce« Hrvatske, a nemamo stolare. Danas stolara čekate dulje nego pregled magnetskom rezonancom. I nije tako samo sa stolarima, tako je i s vodoinstalaterima, keramičarima i svim obrtima. S kojim god sam stolarom razgovarao, izrazio je spremnost da stipendira učenike kako bi dobio radnika. U Primorsko-goranskoj županiji imamo niz malih stolarskih obrtničkih radnji i svima je potreban kadar, kaže Kratohvil.
Prekvalifikacije
Dodaje i da se Ministarstvo poziva na Nacionalni program oporavka i otpornosti koji predviđa povećanje upisnih mjesta u gimnazijskim programima, a već sada ima gimnazijalaca koji nakon srednjoškolskog obrazovanja kreću u prekvalifikaciju.
– To je za državu najskuplji model obrazovanja. Prvo plaća njihovo gimnazijsko obrazovanje, a nakon toga prekvalifikaciju jer jasno je da ne mogu svi biti pravnici i liječnici, zaključuje Kratohvil.