Odbor za kulturu

Što s propalom riječkom industrijskom baštinom? Dogovara se rješenje za lansirnu rampu

Ervin Pavleković

Foto Mateo Levak

Foto Mateo Levak

Lansirna rampa ne dobiva nužnu pažnju, zaključeno je. Evo što je dogovoreno da se to promijeni



Tematska sjednica Odbora za kulturu, 22. po redu, druga u istome tjednu, protekla je u znaku industrijske baštine na aparatima, odnosno sanacije i revitalizacije Lansirne stanice Torpedo, kako je naznačeno i u dnevnome redu čija je ovo bila glavna točka.


Kako je uvodno istaknula predsjednica Odbora Maša Magzan, tematska je sjednica jedan širi okvir »inicijative za otvaranje nerazriješenih pitanja kulturne baštine Rijeke i poticanje skrbi za baštinu koja je, nažalost, evidentno na aparatima«, a Lansirna rampa, kao Teatro Fenice o kojem se također održala tematska sjednica, na popisu je kulturnih dobara Hrvatske, no desetljećima ne dobiva nužnu pažnju i propada tako da joj prijeti urušavanje.


Status quo


– Cilj sjednice je prekinuti status quo i doći do određenih rješenja konkretizacije što s tom lansirnom stanicom, u kojoj je fazi cijela priča i potaknuti ne samo zaštitu kulturnog dobra, što je prva stepenica u ovoj cijeloj priči, nego čak potencijalno objedniti obavezu Grada Rijeke koja je da se izmjesti sadašnji postav Torpeda sa Žabice na novu lokaciju, ističe Magzan, podsjetivši na povijest rampe koja je izgrađena još 1870-ih godina, modernizirana je, ova u današnjem obliku izgrađena je 1930. godine, a po uzoru na riječku lansirnu rampu, koja je predstavljala najrazvijeniju tehnologiju tog vremena, izgrađeni su slični objekti širom svijeta.


Foto Sergej Drechsler




Sjednici su prisustvovali članovi Odbora, privremena pročelnica Vlasta Linić, pročelnica Konzervatorskog odjela Lilian Stošić i konzervatorica Dolores Oštrić, ravnatelj Lučke uprave Denis Vukorepa i voditelj odjela za održavanje Lučke uprave Rijeka Davor Žigman.


Iako je u prvom redu na početku sjednice Odbora bilo aktualizirano pitanje zašto dosad nije ništa riješeno po pitanju Lansirne rampe te gdje je točno zapelo, s prebacivanjem odgovornosti s jednoga na druge, Konzervatorski odjel – Lučka uprava – Grad, to je pitanje ostalo neodgovoreno.


Ravnatelj Lučke uprave Vukorepa naglasio je kako se njemu čini da Konzervatorski odjel traži razlog za odugovlačenje, pa se zbog toga izgubilo puno vremena, a Lučka uprava spremna je djelovati odmah, samo trebaju znati što se točno želi raditi te kakvo je stanje lansirne rampe (koji se dio želi sačuvati, a koji rušiti).


Kulturna strategija grada


Želju da se ipak postave neki rokovi izrazila je članica Odbora Antonija Marković, Renato Stanković je kazao kako se treba promišljati o cijeloj zoni oko Lansirne rampe, no u takvome procesu, potreban je, prema njemu, netko tko će koordinirati cijeli proces (projektni menadžer).


To da treba uzeti u obzir i općenito nekakav gradski plan razvoja, pa tako i tog dijela, odnosno zone, napomenula je nekoliko puta i Magzan, ustvrdivši kako opet dolazimo do pitanja koja je točno kulturna strategija grada – što se želi razvijati, kako i gdje.


Foto Mateo Levak

Foto Mateo Levak


Mihael Petar Lukić je pak kazao da ne vjeruje da građani neće imati pristup dijelu s Lansirnom rampom koji se nalazi u zoni Lučke uprave, a Vukorepa je pak potvrdio kako će se, nakon mosta koji će biti gotov 2025. godine, dio s Lansirnom rampom moći izdvojiti iz lučke zone, a dodao je i kako bi zbirka Torpeda trebala biti u Metropolisu.


Pročelnica Linić naglasila je kako je promišljanje o lansirnoj rampi, pa i izmještanju zbirke Torpeda posao koji zahtijeva »dublje promišljanje«, no grad će se svakako uključiti i dat će podršku, no gradski Muzej odigrat će ključnu ulogu.


Konzervatorica Stošić naglašava kako se radi o procesu koji uključuje više dionika, a s obzirom na to da se sve odvija u zoni Lučke uprave, treba jasno definirati prava i obaveze – »tko preuzima koji dio«.


Konzervatorica Oštrić je pak pojasnila kako se u sve trebaju uključiti i Pro Torpedo, udruga koja ima velike zasluge u cijeloj priči, Grad te Muzej, a nakon dorade stručnog mišljenja trebaju vidjeti što će se rušiti, što je bitno zbog izrade faksimila.


Cijeli projekt imao bi tako, zaključila je Linić, dvije faze – onu rekonstrukcijsku i onu interpretacijsku. A o tome ovise i mnogi koraci koji su međusobno uvjetovani, stoga je potrebna i uključenost svih spomenutih dionika, pa se predlaže timski pristup problemu Lansirne stanice, dorada stručnog mišljenja stručnjaka Ribarića, sastanak Lučke uprave, Konzervatorskog odjela, Građevinskog fakulteta, Pro Torpedo udruge i Grada, na kojem će se definirati nositelj projekta, namjena te u konačnici što se predlaže rušiti, a što sačuvati.


Također, predlaže se Gradu i Muzeju grada Rijeke da utvrde koncept budućeg postava torpeda s eksponatima te potrebama i mogućnostima za smještaj, kao i da se razmotri mogućnosti da izmještaj bude u blizini Lansirne stanice.