KRALJEVICA  Zbog planova investitora s Kosova, u tijeku su izmjene temeljnog urbanističkog dokumenta Grada Kraljevice kojim se mijenja kompletna vizura kraljevičke obale i dijela luke. Gradskim vijećnicima prezentirano je idejno rješenje projekta koji je u posljednje dvije godine, otkad je friško osnovana tvrtka Liburnia Group, sa sjedištem u Zagrebu za 607.000 eura kupila bivšu Ortopedsku bolnicu, financijski i građevinski drastično evoluirao. U početku je, podsjetimo, bila riječ o rekonstrukciji oronulog zdanja da bi se danas govorilo o izgradnji čak dva hotela visoke kategorije. U novcima, s 40 milijuna kuna došlo se na ulaganja od 50 milijuna eura što Kraljevica, kako to voli poentirati tamošnji gradonačelnik Dalibor Čandrlić, u proteklih pedeset godina nije mogla ni sanjati.

Nemoguća misija

Hoće li to Kraljevičani i dosanjati, htjeli smo zaključiti iz razgovora sa samim investitorima, prije svega Bedrijem i Mërgimom Prishtinom, koji su zajedno s Korabom Lushajem iz Zagreba u listopadu 2020. godine osnovali tvrtku Liburnia Group. Međutim, svi naši pokušaji da s njima stupimo u kontakt i da nam odgovore na pitanja koja nas zanimaju izrodili su se u nemoguću misiju.

Naša prva adresa bio je upravo kraljevički gradonačelnik Čandrlić koji je, kako tvrdi, u stalnom kontaktu s investitorima koji bi, kako se najavljuje, trebali izgraditi novi waterfront Kraljevice. No, do traženih telefonskih brojeva preko Čandrlića nismo uspjeli doći, uz obrazloženje da je riječ o poslovnim ljudima čiji se brojevi ne »dilaju« tek tako.

Ipak, uputio nas je da ono što nas zanima pokušamo dobiti preko Domagoja Bebića s kojim on, kazao je, i najčešće kontaktira. Riječ je o izvanrednom profesoru na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti koji je pred kraljevičkim vijećnicima elaborirao o komunikacijskim i razvojnim aspektima tog, podsjetimo, 50 milijuna eura vrijednog projekta. Međutim, i do Bebićevog kontakt broja opet smo morali doći sami, mimo Čandrlića. Pokazalo se – uzalud.

Na naše višekratne pozive i SMS-ove od Bebića ni traga ni glasa. Pokušali smo i s pismenim upitom na njegovu službenu mail adresu na fakultetu, na PR agenciju Quintana komunikacije, čiji je Bebić osnivač, ali sve što smo dobili kroz proteklih desetak dana bio je – totalni muk. Jedno od pitanja na koje smo od Bebića tražili odgovor jest i da nam pojasni kako je došlo do suradnje s vlasnicima Liburnia Groupe, kao i o kakvom se konkretno vidu poslovnog angažmana zapravo radi s obzirom na njegovo zvanje i status, kao i činjenice da je pred kraljevičkim vijećnicima istupao kao predstavnik investitora.

Bivša ortopedska bolnica u Kraljevici trenutačno je ruglo u prvom redu do mora / Foto M. GRACIN

Poslovi i tvrtke Bedrija Prishtine

Ni naš direktni upit koji smo odaslali na službeni mail Liburnia Groupe i Mërgima Prishtine nije urodio plodom. Čak ni onim kurtoaznim »Hvala na vašem interesu, ali zasad ne želimo izlaziti u javnost«. O Mërgimu Prishtini, koji je u registru zaveden kao direktor Liburnia Groupe, pronašli smo da na Kosovu vodi farmaceutsku tvrtku Trepharm koja, prema dostupnim podacima, posluje desetak godina i, osim na tržištu Kosova, sa svojim su proizvodima prisutni na Cipru te u Libiji, Afganistanu i Somaliji.

Trepharm je, pak, dio Bedri Prishtina Grupe, kompanije koja je nazvana u čast seniora i osnivača Bedrija Prishtine. Kopajući po dostupnim informacijama, nukleus čini građevinska tvrtka Tregtia, kojoj se titulira da je vodeća u svojoj branši na Kosovu. Upravo je Tregtia na jednoj od posljednjih sjednica Gradskog vijeća Kraljevice spomenuta kao investitor gradnje dva hotela. S vremenom, planovi Bedrija i Mërgima Prishtine išli su očito u pravcu diverzifikacije biznisa tako da u sastavu Grupe, uz Trepharmu, danas posluje i Avex Health za koju je navedeno da se bavi distribucijom medicinske opreme i pomagala.

Prema konsolidiranom financijskom izvješću Bedri Prishtina Grupe za 2021. može se iščitati da su te godine ostvarili oko 18 milijuna eura prihoda od prodaje, uz evidentiranu neto dobit od 656.000 eura. Upisani temeljni kapital iznosio je 6,8 milijuna eura dok je gotovo 28,7 milijuna eura prikazana kao zadržana dobit.

Odakle toliki novci?

Tvrtku Liburnia Group, koja u gradskoj upravi Kraljevice ima status službenog investitora, Bedri i Mërgim Prishtina osnovali su kao fizičke osobe. U njezinu je bilancu lakše je proniknuti, ali već na prvu »bodu« neke nelogičnosti koje otvaraju određena pitanja. Kao prvo, tvrtka je u 2020. i 2021., prema javno objavljenim računima dobiti i gubitka, poslovala s minimalnim prihodima i iskazanim gubitkom. U godini u kojoj je osnovana praktički da i nije imala prihode, samo iskazani gubitak od oko 800 eura da bi u 2021. prikazali oko 6.900 eura prihoda i minus od 12.200 eura. Istovremeno, u bilanci Liburnia Groupe dolazi do pozamašnog povećanja kapitala tvrtke za čak osam puta, na više od 1,3 milijuna eura što se proknjižilo kao rezerve iz dobiti, a vidljiv je i skok od pola milijuna eura koji je evidentiran u kratkotrajnoj financijskoj imovini, odnosno riječ je o potraživanjima za dane zajmove.

S druge strane, Liburnia Group prema zadnjem javno objavljenom izvješću nije imala nikakvih značajnijih obveza, ni kratkoročnih ni dugoročnih. Stoga se nameće pitanje odakle toliki novci tvrtki koja, prema financijskim pokazateljima, posluje praktički na minimumu, s minimalnim prihodima i iskazanim gubitkom?

Jedno od pitanja koje smo postavili Mërgimu Prishtinu odnosilo se upravo na ove nelogičnosti koje smo uočili iščitavajući javno objavljena financijska izvješća Liburnia Groupe u Hrvatskoj. Htjeli smo da nam kaže i zašto vjeruju da je u Kraljevici moguće razvijati visoki turizam u neposrednoj blizini remontnog brodogradilišta i s pogledom na rafinerijske pogone. I konačno, tražili smo komentar na novinske navode u kojima se Trgetiu dovodilo u kontekst sumnjivih veza s bivšim prištinskim načelnikom. U pitanju je tekst koji je prije četiri godine objavljen na portalu »Fakteplus« u kojem se problematizirao način na koji je tvrtka Tregtia došla i ušla u projekt »Kodrina«.

Repovi prištinske Kodrine

Riječ je izgradnji meganaselja u Prištini koje bi, kad se potpuno završi za nekoliko godina, trebalo biti dom za čak 20.000 stanovnika. Prema pisanju portala, Tregtiu se dovodilo u kontekst sumnjivih veza i pogodovanja od strane bivšeg prištinskog načelnika Shpenda Ahmetija i tada vladajuće socijaldemokratske stranke PSD. Tadašnja opozicija problematizirala je izmjenu urbanističkog plana za potrebu izgradnje tog naselja, a optuživalo se i da se u tim projektom narušila slobodna tržišna konkurencija. U prilog tome da su neke sumnjive veze u pitanju, novinar FaktePlusa otkrio je da je, ubrzo nakon što je Ahmeti biran za čelnika PSD-a, sjedište te stranke preseljeno u zgradu u vlasništvu Tregtie, a njegov upit o tome koliko mjesečno plaćaju najam za nove prostore ostao je bez odgovora.

S obzirom na veličinu, projekt Kodrina još je u realizaciji. U konsolidiranom izvješću za 2021. Bedri Prishtina grupe pronašli da su tijekom 2021. Tregtia uspješno završili prvu fazu uređenja naselja Kodrina, izgradivši jedan od predviđenih stambenih blokova s oko 28.000 četvornih metara stambenih jedinica i podzemnih garaža. No, čini se da ne ide sve glatko jer se u proljeće prošle godine pojavio TV prilog o problemima s kojima se suočavaju prvi stanovnici Kodrine zbog prašine i loše neasfaltirane jedne od glavnih prometnica unutar budućeg naselja. Predstavnik tvrtke Tregtia ustvrdio je kako je riječ o nebrizi općinskih vlasti u čijoj je zoni odgovornosti uređenje te ceste dok su s druge strane replicirali kako postoje razlozi zašto se ta prometnica ne asfaltira te da njezino uređenje ne treba očekivati u tekućoj godini.