Riječki i primorsko-goranski proračun trebali bi biti orijentirani prema gospodarstvu, razvoju infrastrukture za poduzetništvo i razvoju privatnog sektora, energetskoj infrastrukturi, energetskoj učinkovitosti, samoodrživosti, zeleno-plavim tehnologijama i demografskoj politici.

Za razliku od toga, kapitalne stavke proračuna su u Gradu orijentirane prema javnoj kulturi i socijalnim programima, a u Županiji obrazovanju i zdravstvu. Spomenuto je svakako potrebno, ali planirano kroz 80 posto proračunskih sredstava ne ostavlja prostor za ostalo.

Uteg razvoju

U Gradu su kreditna zaduženja i dugovi očigledno preveliki i predstavljaju uteg bržem razvoju. Proračuni nisu ponudili nikakva rješenja za povećanje prihodovne strane, što će nam usporavati daljnji razvoj.

Potencijali razvoja uz pomoć europskog novca i bolje suradnje sa resornim ministarstvima se u proračunima ne vide, upozorio je gradski i županijski vijećbike Nezavisne liste Da štima svima Davor Štimac.

On je dodao da je potpuno nezadovoljan konceptom proračuna i da zbog toga nisu podneseni amandmani na proračun.

Županijska i gradska vijećnica Iva Rinčić da Grad i Županija negiraju i prebacuju odgovornost za glavne probleme kao što su demografsko propadanje, nizak izvorni proračun, rast nezaposlenosti i nekonkurentnost regije.

Loši upravljački modeli

– Svjedočimo lošim upravljačkim modelima kao što su županijske lučke uprave ili školski odbori, usporenosti i bezidejnosti vlasti, prevladava forma umjesto sadržaja, uobičajeno je neuvažavanje i nedovoljna komunikaciju izvršne i parlamentarne vlasti o čemu svjedoče pregovori oko projekta luke Mrtvaška.

Naših prvih šest mjeseci rada u Skupštini PGŽ-a svakako je obilježila sad već višemjesečna borba za ostvarivanje temeljnih prava građana Ilovika. Još uvijek nije nađeno rješenje, a prijava cjelokupnog postupka provedbe predana je na postupanje nadležnim tijelima.

Ušli smo u politiku kao ljudi kojima politika nije cilj nego sredstvo ostvarenja određenih ciljeva, prvenstveno unapređenja životnog standarda građana i prirodnog potencijala PGŽ-a, poručila je Rinčić.

Dva primjera nefukcioniranja

Gradska vijećnica Maša Mazgan naglasila je da o nefunkcioniranju gradskog sustava svjedoče dva primjera – nebriga oko Škole za primijenjenu umjetnost i HNK Ivana pl. Zajca.

– Ti primjeri svjedoče o uigranom birokratskom aparatu koji desetljećima reciklira stare i utabane obrasce upravljanja Gradom i Županijom. Oni se temelje na nesinkroniziranosti Grada i Županije u rješavanju važnih pitanja za zajednicu, negiranju i prebacivanju odgovornosti – dug i budžetiranje kazališta, formi umjesto sadržaja – nedavno otvaranje galerije u ŠPURU umjesto tople vode, lošim upravljačkim modelima.

Prava promjena podrazumijeva drugačiji pristup vođenju Grada i Županije, kroz agilne i progresivne sustave i zajednička kreativna rješenja. S obzirom da se svaki sustav, po prirodi stvari, bori za opstanak, ne čude otpori i napadi od strane starog, tromog i nabujalog birokratskog aparata, izjavila je Magzan.

Najveći problem PGŽ-a

Županijski vijećnik Boris Popović podsjetio je da dolazi iz realnog sektora i da može ocijeniti da je županijski proračun neambiciozan, u njemu nema dovoljno gospodarstva ni mladih niti zelene transformacije.

– Najveći problem Primorsko goranske županije je nekonkurentnost, a posljedično i nedovoljna zaposlenost. Stoga ne mogu prestati upozoravati na to da rast BDP i smanjenje siromaštva mora postati glavna tema, a Županija odnosno ljudi koji je vode se tome moraju prestati čuditi.

Naša Županija je sedamnaesta u RH po udjelu zaposlenih u broju stanovnika, rast BDP je ispod prosjeka Republike Hrvatske i najmanji je među svim jadranskim županijama. Uz stopu broja stanovnika koji žive na rubu siromaštva veću od 25 posto, ne možemo govoriti da smo konkurentna Županija.

Naša Županija ide u potpuno krivom smjeru koji je različit od smjera i vizije što smo ga prihvatili planom razvoja do 2027. godine, zaključio je Popović.