RIJEKA – Kako društvene mreže utječu na mentalno zdravlje mladih ili kako se Rijeka nosi s problemom migranata te zbog čega nedostaje kulturnih sadržaja za mlade, samo su neke od tema kojima su se primorsko-goranski srednjoškolci ove školske godine bavili u okviru nove izvannastavne aktivnosti »Škola i zajednica«, ŠiZ.

Dio tih aktivnosti srednjoškolci su predstavili i na Korzu dijeleći građanima promotivni materijal te ih istovremeno upoznajući s problemima s kojima su se bavili, a kako navodi profesorica Prve riječke hrvatske gimnazije Helena de Karina, koja je bila i članica radne skupine za izradu kurikuluma nove aktivnosti, učenici su tijekom ove školske godine sudjelujući u programu ŠiZ-a shvatili da se problemi mogu riješiti. Ujedno se radi i o jedinoj hrvatskoj srednjoj školi koja ima dvogodišnje iskustvo provedbe programa ŠiZ, jer Riječka gimnazija provela je i pilot-projekt, a de Karina kaže da je program među učenicima iznimno dobro prihvaćen.

Besplatni punjač

– Naučili su tražiti gdje se mogu obratiti, koje su to institucije koje mogu riješiti problem, a u okviru projekta proveli su i mala društvena istraživanja. Učenici Riječke gimnazije bavili su se pitanjem migranata te su tijekom godine ostvarili kontakte s HŽ-om, Gradom Rijekom, Riječkom nadbiskupijom i Centrom za mirovne studije. Prošli su vlakom i dio migrantske rute, od Rijeke do Lupoglava, a za božićne blagdane organizirali su humanitarnu akciju za migrante. Sada, na kraju projekta, sami kažu da nisu više isti kao na početku, promijenili su shvaćanja, kaže de Karina.

Tijekom svog istraživanja riječki su gimnazijalci došli do saznanja da građani, zaposlenici trgovina oko željezničkog kolodvora, ali i volonteri nemaju većih problema s migrantima. Shvatili su da se u većini slučajeva radi o muškarcima u dobi između 15 i 35 godina, najčešće iz Afganistana, Pakistana i Konga, a jedina stvar koju traže je besplatno punjenje mobitela.

Za razliku od riječkih gimnazijalaca, učenici Hotelijersko-turističke škole Opatija bavili su se vlastitim problemima, odnosno istraživali su kako društvene mreže utječu na mentalno zdravlje mladih, a kao najveći problem, kaže profesorica Iva Kranjčić, uočili su iskrivljenu sliku stvarnosti koju donose društvene mreže.

– U okviru projekta učenici su sudjelovali i na radionicama na kojima su dobili savjete kako si pomoći, a tijekom školske godine ostvarili su kontakte s KBC-om Rijeka, Nastavnim zavodom za javno zdravstvo te udrugama. Ono što su uočili kao probleme, su već poznato predugo korištenje interneta, iskrivljena slika svijeta, a saznali su i da su nekadašnji mentalni problemi mladih bili bitno drugačiji. Nekada su mladi imali problem s autoritetom, a danas su to anksioznost, samoozljeđivanje i slični problemi, objasnila je Kranjčić.

Sudjelovalo 14 škola

Program ŠiZ provodi se kroz 70 nastavnih sati godišnje, a prema podacima Primorsko-goranske županije, ove je godine bilo uključeno 14 srednjih škola kojima je Županija osnivač te je program pohađalo 255 učenika, a Županija je u proračunu za provedbu programa osigurala 22 tisuće eura. Uz primorsko-goranske škole u program su se uključile i zagrebačke srednje škole, a sam predmet je inovativno odgojno iskustvo.

Kreće od ideje da zajednica nije dovoljno približena školi, kao i škola zajednici, te je stoga cilj približiti školu zajednici. Program je namijenjen učenicima 2. i 3. razreda, a učenici biraju teme iz 11 područja i to teme koje se tiču medija, kulture, fizičke aktivnosti, sporta, umjetnosti, međugeneracijske solidarnosti, migracija, kao i ljudskih prava, demokracije, održivog razvoja te zajednice. Kroz predmet Škola i zajednica učenici usvajaju i razvijaju znanja, vještine i stavove potrebne za aktivno djelovanje u zajednici. Sposobni su uočiti pojave i probleme u zajednici, primijeniti osnove znanstveno-istraživačkog pristupa s ciljem osmišljavanja rješenja te razviti spremnost za aktivno i odgovorno djelovanje, kao i socijalne i komunikacijske vještine.

Identificirati, pa riješiti

Ono što predstavlja inovaciju u edukaciji je da je kurikul novog predmeta projektno definiran i okrenut rješavanju problema. U demokratskom okružju poučavanja i učenja učenici predlažu i razmatraju moguća rješenja prepoznatih problema. Predmet je koncipiran na način da učenici u prvoj cjelini identificiraju problem u svojoj zajednici, a nakon toga ga istražuju te djeluju na način da steknu iskustvo i pronalaze rješenje za odabrani problem.

ŠiZ je utemeljen na pristupima aktivnog poučavanja i učenja. To su prije svega učenje zalaganjem u zajednici, projektno te istraživačko poučavanje i učenje. Korištenjem metoda suradničkoga i iskustvenoga učenja osigurava se demokratsko okružje u kojem učenici sami prepoznaju i analiziraju pojave važne za njihov život. Škola i zajednica nadovezuju se na međupredmetnu temu građanskog odgoja i obrazovanja, a začetnik ideje uvođenja novog predmeta je Sveučilište u Rijeci. Poticaj je bio deficit demokratskih kompetencija kod mladih te je program rezultat jednogodišnjeg rada na projektu Priprema za uvođenje predmeta Građanski odgoj i obrazovanje u srednje škole čiji je nositelj Centar za studije mira i konflikata riječkog sveučilišta, a uz sveučilište na programu su radili i zagrebački Institut za društvena istraživanja te Prva riječka hrvatska gimnazija.