U povodu Međunarodnog dana starijih osoba gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel i Karla Mušković, pročelnica Odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Grada, jučer su u Gradskoj upravi održali prijem za predstavnike klubova umirovljenika i starijih osoba koji djeluju pri Matici umirovljenika grada Rijeke te Domu za starije osobe Kantrida, ukupno 16 klubova koji, okupljajući starije osobe u različitim sadržajima, djeluju u svim dijelovima grada.

Čestitajući starijim sugrađanima njihov dan, gradonačelnik im je poželio da ostanu zdravi i aktivni te podsjetio da je Grad Rijeka posljednjih desetljeća razvio, i dalje razvija, niz projekata za starije osobe koji potiču i čuvaju njihovu socijalnu uključenost i općenito im podižu kvalitetu života. Klubovi umirovljenika samo su jedan od tih projekata te će njihov broj Grad i dalje povećavati, ovisno o mogućnostima. Na tom tragu gradonačelnik je zahvalio predsjednicima klubova na njihovu trudu u osmišljavanju programa klubova i okupljaju starijih osoba, najavivši i svoje uključivanje kada uskoro ode u mirovinu.

– Ljudi starije dobi žele ostati aktivni i uključeni, no pandemija je donijela promjene i u radu Matice umirovljenika tako da nema više velikih okupljanja. Sada radimo u manjim grupama i individualno, i to aktivnosti na otvorenom, rekao je Emil Baumgartner, predsjednik riječke Matice umirovljenika zahvalivši Gradu na prepoznavanju potreba starijih osoba i mnogim programima kojima ih prati, pomaže i uključuje.

Kvaliteta života

U Gradskoj vijećnici je u sklopu projekta Rijeka – Zdravi grad održan skup Osobe starije životne dobi u vrijeme COVID-19 pandemije, u skladu sa središnjom temom ovogodišnjeg obilježavanja Međunarodnog dana starijih osoba – Pandemije: mijenjaju li način na koji se odnosimo prema starosti i starenju? Dr. Sanja Smojver-Ažić s Filozofskog fakulteta u Rijeci predstavila je rezultate istraživanja o kvaliteti života starijih osoba u vrijeme mjera uvedenih zbog pandemije, koje je provedeno na prigodnom uzorku oko 200 starijih osoba prosječne dobi 74 godine, i to među osobama koje koriste patronažnu službu te online anketom.

– Oko dvije trećine ispitanika zabrinuto je oko svega što se događalo, za zdravlje svoje i svojih bližnjih, ali i zato što se nisu mogli kretati, nedostataka kontakta i aktivnosti, rekla je dr. Smojver-Ažić. Zaključila je da je situacija donekle slična onoj koju su pokazala istraživanja u drugim zemljama – da socijalna izolacija i nedostatak odgovarajuće pomoći u kući mogu biti povezani i s razvojem nekih depresivnih simptoma starijih građana.

Negativne reakcije

– Ono na što trebamo najviše paziti i u čemu treba pomoći starijima jest to da izolacija ne razultira razvojem simptoma koji će se negativno odraziti na njihovo mentalno zdravlje koje je, naravno, povezano s tjelesnim zdravljem, objasnila je.

Dr. Helena Glibotić Kresina iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ-a izlagala je o izazovima djelatnika i korisnika ustanova za stacionarnu skrb o starijim osobama u vrijeme ove pandemije, objasnivši da u PGŽ-u ima 60 takvih ustanova, od kojih je 45 domova za starije osobe.

– Izazovi djelatnika u domovima za starije osobe bili su brojni. Radili su u smjenama od sedam do 14 dana, i na određeni su način bili i zamjena za obitelj korisnika. Kada su donesene mjere zabrane posjeta i izlaska iz ustanova, korisnici su se našli u situaciji koja narušava njihovo socijalno i psihološko stanje i zdravlje te je došlo do niza negativnih emocionalnih reakcija, od straha i tjeskobe do depresivnih situacija, rekla je.

Odustali od patronaže

O ulozi patronažne službe u vrijeme pandemije izložila je Dubravka Dundović, bacc. med. techn. iz Doma zdravlja PGŽ-a, konstatirajući da je opseg rada te službe sada smanjen zato što neki korisnici zbog moguće zaraze ne žele da patronažne sestre u ovim okolnostima dolaze u posjete.