Studenti šeste godine integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija medicine na riječkom Medicinskom fakultetu pod vodstvom doc. dr. Nine Pereza i prof. dr. Saše Ostojića, osmislili su knjigu priča o genetici »Slagalica nasljeđa: priručnik za opismenjavanje iz medicinske genetike«.

Knjiga je jučer predstavljena na Medicinskom fakultetu i dostupna je kao besplatan online priručnik namijenjen studentima, pacijentima, ali i liječnicima.

– Na jednostavan način i jednostavnim jezikom prevode se termini pa je tako stanica stančić, a tijelo je, primjerice, grad. To je jedna slagalica i igralica. Puno je ilustracija i objašnjenja stručnih pojmova te primjera rečenica za vježbanje komunikacijskih vještina, kaže doc. dr. Pereza koja je ujedno i kreatorica ove ideje i urednica izdanja.

Dekodirati jezik

Ideju i koncept ovog zanimljivog priručnika dobila je, kako kaže kroz rad sa studentima.

– Na našem kolegiju imamo vježbu komunikacije s pacijetnom, no nešto mi je nedostajalo u toj vježbi u kojoj studenti igraju uloge pacijenta i liječnika. Zato sam im dala izazov da pokušaju 11 stručnih pojmova objasniti na što jednostavniji način.

To je za njih predstavilo izazov jer često razmišljamo u stručnim pojmovima, a vrlo rijetko dekodiramo taj jezik, dodaje Pereza s riječkog Zavoda za medicinsku biologiju i genetiku. Za svoju struku kaže da je razina opće pismenosti iz gentike na neki način podjednaka u svim skupinama kojima je knjiga namijenjena.

– Hrvatska je, naime, jedna od dvije države u Europi koja još uvijek nema specijalizaciju iz medicinske genetike tako da smo i mi stručnjaci zakinuti iz znanja iz gentike, upozorava Pereza.

U knjizi su kroz ilustracije objašnjene osnove genetike čovjeka, kao i osnove medicinske genetike. Od toga kako prepoznati osobu s genetičkim poremećajem, kako nastaju i koje vrste genetičkih poremećaja postoje pa sve do toga na koji ih način možemo dijagnosticirati.

Nakon svake ilustracije na pojedinoj stranici nalaze se definicije 79 pojmova iz medicinske genetike koje čine tezaurus za studente, liječnike i pacijente koji se na bilo koji način susreću s genetičkim poremećajima.

Knjiga sadrži i primjere rečenica u koje su ubačeni stručni pojmovi iz medicinske genetike, a koji su namijenjeni studentima prilikom savladavanja komunikacijskih vještina na kolegiju Medicinska genetika, ali i liječnicima prilikom informiranja svojih pacijenata o genetičkom poremećaju.

Podloga za dalje

Knjigu su jučer predstavile i studentice šeste godine Ivana Crnojević, Paola Čargonja, Roberta Šverko i Magda Gajski, koje su samo neke od autora tekstova.

– Svi smo na ovom projektu izašli iz svoje comfort zone i dobili priliku da budemo maštoviti i kreativni, kaže Ivana Crnojević koja smatra da je komunikacija liječnika i pacijenta kompleksna i treba je učiti cijeli život, dok je Paoli Čargonja bilo najteže s prebaciti diskurs s kompliciranog na jednostavni te je na taj način shvatila kako pacijenti ne misle isto kao i liječnici što vidi kao jako dobru podlogu za svoj daljnji rad.

Magdu Gajski oduševilo je što se knjiga može primijeniti u komunikaciji s djecom za koju se često zboravlja da isto tako mogu biti pacijenti, dok je Roberta Šverko napravila i ilustracije u priručniku.

– Nastava iz genetike je bila fenomenalno realizirana i to me inspiriralo i za diplomski. Uživala sam radeći na ovoj knjizi, poručila je.

Peterlin: Tehnologija nije problem, problem je znanje

Slovenski genetičar prof. dr. Borut Peterlin pojasnio je kako su genetske bolesti stoljećima bile jedan značajan dio intime pojedinaca i velikog psihološkog opterećenja.

– Bilo je tu puno nerazumijevanja, nada i osjećaja krivnje. Kao posljedica došla je mistifikacija, ali stigmatizacija genetike. Tek u pedesetim godinama prošlog stoljeća doznajemo broj kromosoma u čovjeku te smo u kratkom vremenu došli do toga da si svatko od nas može učiniti osobnu sekvencu genoma.

To je velik skok od ničega do toga da znamo sve i uklopimo to u naše iskustvo i medicinski sustav. Genetski testovi se danas prodaju na internetu, dakle tehnologija nije problem, već je problem znanje, zaključio je Peterlin.