Nakon što su proteklog vikenda započeli hodati od Ljubljane te u ponedjeljak pristigli u Rijeku gdje se održao plesni, kulturni i edukativni program, aktivisti iz inicijative WalkPeace danas su u vijećnici Grada Rijeke organizirali susret mirotvoraca, aktivista i pisaca iz Hrvatske, Italije, Nizozemske i Slovenije na temu mira.

Susretu nazvanom “Rijeka mira” prethodio je Flash Mob ples “Let the Sunshine In” s učenicima iz Osnovne škole za klasični balet i suvremeni ples te Osnovne škole “Vežica”, a u 12 sati posjetitelji, među njima i brojni školarci, u Gradskoj vijećnici čuli su više o samoj inicijativi te načinima očuvanja mira.

Podsjećamo, inicijativa WalkPeace započela je kao odgovor na izraelsko – palestinski rat, ali stoji protiv svih ratova i oblika nasilja s ciljem širenja mirovnog hoda i dijaloga, osobito u prekograničnim regijama.

Inicijalno htjele do Jeruzalema

Kako su u uvodu istaknule Andrea Cvitan i Anna Permondo iz inicijative WalkPeace, vijesti o ratovima svuda oko nas potakle su ih na pokretanje Hoda za mir.

– Inicijalno smo htjeli hodati skroz do Jeruzalema, no shvatili smo da je važno graditi mir tamo gdje jesmo, duž granica i u sredinama u kojima živimo te potaknuti dijaloge, stvarati mostove, suradnje i aktivnosti na ovu temu.

Današnji susret rezultat je svih aktivnosti koje smo do sada imali, krenuli smo hodati iz Rijeke za Trst, onda iz Trsta za Ljubljanu te sada iz Ljubljane za Rijeku, i tako graditi mir.

Ovaj susret pokazuje koliko je tema mira danas bitna… vi ste Rijeka mira – naglasila je Cvitan.

Susretu je nazočio i gradonačelnik Rijeke Marko Filipović koji je pozdravio inicijativu te kazao kako živimo u vrlo izazovnim vremenima te da je mir svima potreban jer rat i nasilje sigurno nisu odgovor na probleme koje danas svijet ima.

– I Rijeka je grad kojeg vjetrovi povijesti nisu mazili, tu su se isprepletali razni utjecaji i na ovaj grad ostavili svoj trag, no unatoč svemu sačuvali smo različitost, to da nas se u Hrvatskoj još uvijek percipira kao odgovornu građansku sredinu u kojoj zaista znamo za koje se vrijednosti valja zalagati – rekao je Filipović.

Put koji se slijedi

Prisutnima se obratio i riječki nadbiskup Mate Uzinić koji je istaknuo kako se udruživanjem i zajedništvom može puno više napraviti oko teme mira, ali da se udruživanje odvija i na drugim razinama te je naveo primjer iz svijeta religije, odnosno Deklaraciju o ljudskom bratstvu za mir u svijetu i zajednički suživot koju su 2019. u Abu Dhabiju potpisali Papa Franjo i veliki imam džamije Al-Azhar, Ahmad Al-Tayyib.

Ovaj je dokument Uzinić nazvao proročanskim jer je pokušao spriječiti upravo ono što se upravo događa.

Nizozemski aktivist i teolog Rikko Vooberg kazao je kako već godinama nastoji povezati ljude diljem Europe u ideji mira, no kako se vidjela jasna promjena, odnosno polarizacija društva nakon 7. listopada prošle godine.

– Nastala je neka tama i beznađe i uvijek će ponekad biti beznađa, u tim tjednima niti ja nisam vidio svjetlo na kraju tunela, već smrt i nasilje na koje se odgovaralo smrću i nasiljem… No, nada je nešto što možemo hodati, to je put koji se slijedi – kazao je Vooberg.

Talijanski pisac, pjesnik i humanist Giacomo Scotti koji se cijeli život zalaže za mir pročitao je nekoliko svojih pjesama, mahom pisanih tijekom posjeta ratnim područjima ’90-ih, a u programu su svoje pjesme čitale i hrvatska spisateljica, pjesnikinja i humanitarka Diana Rosandić Živković te slovenska spisateljica i pjesnikinja Zdenka Kallan-Verbanac.

Škola mira u Mrkoplju

Valentina Otmačić iz Centra za studije mira i konflikata Sveučilišta u Rijeci govorila je o zajednicama koje su se uspješno oduprle ratu, odnosno o moći lokalne zajednice u očuvanju mira u Gorskom kotaru.

Mir je dakako kultura koju je potrebno ustrajno graditi, a gradila ju je i Škola mira koju je u Mrkoplju osnovao Franjo Starčević, a koja je potrajala od 1994. do 2007. godine.

Kako je Otmačić istakla, i Franjo je hodao za mir i to po snijegu i preko barikada u Gorskom kotaru, stoga svakako postoji poveznica u hodanju kao načinu senzibiliziranja javnosti i očuvanja mira.

Najveći je pak problem s kojim se mirovne inicijative suočavaju financiranje koje je rijetko dostupno, iako se isto uvijek nađe za ratove, stoga naposljetku ostaje pitanje – hoćemo li na svim razinama ulagati u militarizaciju i rat, ili ćemo, poput mudrih Gorana, ulagati u mir?