RIJEKA – Upravna zgrada Lučke uprave u Ulici Riva 1, Mali neboder u Ciottinoj 20, zgrada na Pomeriju 21, riječki željeznički kolodvor – samo su neke od građevina koje su friško omotane skelom i ukazuju na početak radova.

Najavljeni su još neki projekti, a riječ je o energetskoj obnovi nebodera koji bi trebali ići preko Fonda za energetsku učinkovitost. Uglavnom, skele niču kao da sektor fasaderstva i krovopokrivačkih radova još nije osjetio krizu uzrokovanu koronavirusom.

Otežane okolnosti

No, sama najava da više neće biti Javnog poziva za korištenje sredstava spomeničke rente namijenjenih sufinanciranju provođenja Programa sanacije i obnove pročelja i krovova građevina na području zaštićene Urbanističke cjeline Grada Rijeke, ukazuje arada neće sve biti isto kao prije.

Tajnik udruge Hrvatskih fasadera i krovopokrivača sa sjedištem u Rijeci Dževad Osojkić, rekao nam je da je ono što sada vidimo po gradu ugovoreno još puno prije, a da će fasaderi i krovopokrivači recesiju osjetiti posljednji, negdje na jesen.

– Mi ćemo biti zadnji koji će osjetiti taj udarac. Za sada se ne damo, komentirao je Osojkić. Otkriva da se u posljednjih mjesec i pol dana radilo 50 posto manje.

– Bilo je problema zbog ograničenja u kretanju, nabavke materijala zbog zatvorenih dućana, pravila ponašanja koja su se trebala ispoštovati na gradilištima. Radilo se u otežavajućim okolnostima – a sve to zapravo znači da ekonomija već sada nije u istoj računici.

Nadalje, zbog neizvjesnosti, može se osjetiti da već sada radnici ne rade istim elanom kao prije, dodao je naš sugovornik.

Tajnik se osvrnuo na preporuke službi, a vezano za pravila ponašanja na gradilištu. Po njemu mnoge stvari tu nisu baš jasne, a mjere od – pet radnika istovremeno na gradilištu uz razmak od dva metra – gotovo da je nemoguće ispoštovati.

– Sve je to fasadere i krovopokrivače dovelo u otežavajući položaj, a građani vrlo često radnike prijavljuju zbog kršenja pravila o preporučenom razmaku, zaključio je Dževad Osojkić, apelirajući na nadležne da ublaže »aktualni bonton«.

Prema analizi HGK-a Sektora za graditeljstvo i komunalnu djelatnost, u prva dva mjeseca krize još nije bilo na vidiku, iako je već krajem veljače koronavirus stigao u Europu.

Neuočljiv utjecaj

U veljači 2020. godine zabilježen je čak rast obujma građevinskih radova od 11.9 posto u odnosu na isto razdoblje lani (konkretno na zgradama radi se o rastu od 11,4 posto, a na ostalim građevinama 12,6 posto). Riječ je zapravo o nastavku rasta koji traje još od ožujka 2018. godine.

Kada je riječ o odrađenim satima na gradilištu, u prva dva mjeseca ove godine više je sati odrađeno na novogradnjama 35,1 posto, a 27 posto otpada na sate rekonstrukcije, popravke i održavanja.

– Utjecaj koronavirusa na obujam građevinskih radova u veljači 2020. godine nije uočljiv. Mjere za suzbijanje virusa na snazi su od ožujka 2020. godine, a utjecale su na smanjenje poslovnih aktivnosti poduzetnika, stoga će utjecaj tih mjera biti uočljiv tek s podacima za ožujak koji bi trebali biti objavljeni krajem svibnja, ukazuje se dalje.

U HGK -u vjeruju da bi ti podaci mogli biti lošiji u odnosu na isti period lani, a što već upućuju i rezultati ankete koju je Europska komsija radila u ožujku, na uzorku poduzetnika u građevinarstvu.

– Naime, prema rezultatima te ankete, u ožujku je zabilježeno znatnije pogoršanje poslovanja hrvatskih poduzetnika u građevinarstvu u odnosu na isto razdoblje 2019. godine.

Jedna se od lošijih ocjena u anketi odnosi i na knjigu narudžbi (upis novih poslova op. a) a koju su građevinari u ožujku ocijenili ispodprosječnom, odnosno ispodprosječno lošom, istaknuto je.