Velika previranja

Sjednica TZ Rijeke: Očekivani sukob između Obersnela i Filipovića nije se dogodio

Edi Prodan

Snimio SERGEJ DRECHSLER

Snimio SERGEJ DRECHSLER

Rijeka je u komercijalnom smještaju zabilježila rast noćenja od 1% u odnosu na preklani, time je ostvareno 605.909 noćenja



Lani je u Rijeci zatvoren 381 apartman s 1048 kreveta, no s druge strane, vjerojatno i u žurbi zbog novog zakonodavstva koje u višestambenim zgradama postavlja rigoroznu proceduru za dobivanje dozvole, otvoreno je 556 novih apartmana s 1477 kreveta što jasno daje do znanja da je zanimanje za bavljenje turizmom u Rijeci i dalje veliko.


Tome u prilog govore i podaci za prvi kvartal 2025. godine u kojoj je uz 37 zatvorenih apartmana, otvoreno njih čak 199. Govorimo li o prometu, ostvareno je minimalno povećanje tako da se i s te strane događa ono što smo planirali.


Najvažniji je to naglasak Izvješća o izvršenju Godišnjeg programa rada za 2024. godinu koji je na III. sjednici Skupštine Turističke zajednice grada Rijeke iznio njezin direktor Petar Škarpa. Ukupno, s prenoćištima i studentskim domovima, Rijeka je lani raspolagala s 9.502 ležaja, od čega je u privatnom smještaju njih 5.816.




Kad su u pitanju najvažnije brojke o lanjskim riječkim turističkim kretanjima, rezultati su praktično na razini onih koji su zabilježeni 2023. godine. Konkretno, Rijeka je u komercijalnom smještaju zabilježila jedan posto rast noćenja u odnosu na preklani, ali je zanimljivo kako je na taj način, s povećanjem od jedan posto, prešla brojku od 600 tisuća – konkretno ostvareno je 605.909 noćenja.


Kao i kod ostalih destinacija najbolji se fizički rezultati bilježe u središnjim ljetnim mjesecima, dok je najlošiji siječanj. Lanjski je studeni od svih mjeseci zabilježio najveći postotni rast broja noćenja u komercijalnom smještaju – 39 posto, od ljetnih mjeseci podbacio je lipanj,  kolovoz je ostao na predlanjskoj razini, dok je srpanj narastao za 4 posto.


Kad su u pitanju brojke prema smještajnom kapacitetima, veliki podbačaj s realizacijom od 85 posto u dolascima i samo 74 posto u noćenjima zabilježili su – hosteli. Negativno su poslovali i hoteli – 96 posto u odnosu na 2023. godinu bilježe dolasci, no zahvaljujući duljem boravku indeks noćenja je bolji – 99 posto.


Konkretno, pozitivno je poslovao samo privatni smještaj, no kako je on najzastupljeniji, i ukupni su rezultati pozitivni. “Privatnici” u dolascima bilježe 10 postotni, u noćenjima šest postotni rast.



Ono što svim destinacijama čini probleme, sve se glasnije mogu čuti želje registriranih iznajmljivača za promjenama u međusobnim odnosima, posebno za objekte u vlasništvu stranaca, je – nekomercijalni smještaj.


On je zabilježio rast: u dolascima 15 te u noćenjima 18 posto. Ipak, važno je naglasiti da u ukupnom prometu on  participira s tek nešto više od 10 posto. Pribrojimo li riječkoj turističkoj statistici dakle i taj nekomercijalni smještaj, lani je realizirano 226 tisuća dolazaka i 674 tisuće noćenja.


Za one koji se tek kane početi baviti turizmom u glavnom gradu Kvarnera, svaki pojedinačni turist ostaje 2,98 noći – najduže u privatnom smještaju, najkraće u hostelima i hotelima. Veseli svakako da je Rijeka zabilježila i rast dolazaka i noćenja domaćih gostiju od 9 posto, stranaca je bilo jedan posto više u dolascima i dva u noćenjima.


Filipović: Vesele me investicije

Vrlo iscrpni ekspoze koji se u nemaloj mjeri odmaknuo od čisto turističkih tema imao je predsjednik Skupštine i aktualni gradonačelnik Marko Filipović.


– Veseli me čitav niz investicija i pomaka u turističkoj djelatnosti kao što je to primjerice investicija u “Panoramu” u visini od 18 milijuna eura, kao i činjenica da će to značajno djelo arhitekta Ivana Vitića biti dogodine u hotelskoj funkciji.


Tu je i činjenica da je izdana građevinska dozvola za obnovu Doma Željezničara što je budući, komercijalni objekt kojim će upravljati “Gavrilović”. A jednako me tako raduje i činjenica da se Adamićeva i njoj pristupne ulice u travnju vraćaju u promet, kao i to da planiranim ritmom napreduje izgradnja Žabice.


Vratimo li se promjenama koje se uvelike odnose i na turizam, Paviljon 1. na glavnoj riječkoj tržnici za nekoliko mjeseci ponudit će naglašeno ugostiteljske sadržaje koji će kvalitetom zadovoljiti kako stanovnike grada tako i turiste.


I za kraj – Galeb ide dogovorenim ritmom, pri samom je kraju radova, zaključio je Filipović dodavši da se pomaci u vidu čišćenja podmorja vide i u – Porto Barošu.

– Sve u svemu zadovolji smo brojkama kao i realizacijom planiranih programa. Ono što nam svakako slijedi već ove godine, pripreme su za jako značajnu 2026. godinu u kojoj postajemo Europska regija gastronomije što bi trebalo donijeti novi veliki uzlet riječkog turizma, zaključio je Škarpa izvještajni dio Sjednice.


Tamara Bossi, ovlašteni revizor riječke tvrtke Eking je poslovanje TZG Rijeke ocijenila “racionalnim i u skladu s planovima”, konkretno lanjski je prihod bio 1,84 te rashod 1,77 milijuna eura.


U sekciji “razno” bilo je poprilično zanimljivo i dinamično. Nakon informacije kako je Statut, zbog stavki održivost i upravljanje destinacijom, usklađen s novim Zakonom o turizmu, za riječ se s primjedbom javio Nenad Miculinić, predstavnik iznajmljivača u Skupštini.


– Na moj svojedobni prijedlog da se u Vijeće TZG-a uvrsti predstavnik iznajmljivača rečeno mi je bilo da će se to učiniti prigodom usklađenja Statuta, no do toga očigledno nije došlo. Mislim da je to greška jer privatni iznajmljivači u svakom smislu, u dolascima i noćenjima, čine više od polovice riječkog turizma, istaknuo je Miculinić.


Isti se govornik osvrnuo i na činjenicu da neki gradovi, konkretno Mali Lošinj najavljuju subvencije iznajmljivačima kako bi im se olakšala situacija zbog rasta davanja, kao i na to da se u Rijeci, za razliku od Splita gdje je naplata “iznajmljivačkog kvadrata” 1,9 eura, ona čak 5 eura.


– Govorimo li pak o davanjima po krevetu, ona su u Rijeci porasla 100 posto, sa 60 na 120 eura. Držim da nas to stavlja u krajnje nepovoljni položaj u odnosu na nekomercijalni smještaj koji se na taj način favorizira jer mi za razliku od njih plaćamo i brojna druga davanja, naglasio je Miculinić predloživši da porez po “kvadratu” bude drastično smanjen.


S time se nije složio novi predsjednik Skupštine Marko Filipović istaknuvši kako dio priča o subvencijama i nerealno niskim naplatama četvornog metra idu i u dio – predizbornih aktivnosti.



Za kraj rasprave Branko Papeš, vlasnik Dogma nekretnina, predložio je da se taj dio priče s privatnim iznajmljivačima riješi budućom podjelom Rijeke na sektore.


– Nije u turističkom smislu isto poslovati na Trsatu i Mlaci tako da bi se podjelom na sektore iznajmljivačima moglo diferencirati davanja, zaključio je Papeš.


Filipović je na sve konstatirao kako su navedene teme vrlo ozbiljne te traže korjenite promjene, odnosno zahtijevaju posebnu, tematsku sjednicu koju će ipak morati sazvati neka buduća gradonačelnica ili gradonačelnik.


I za kraj, iako ju  je zbog niza prijašnjih verbalnih okršaja javnost možda i očekivala, “vatrena” se sjednica nije dogodila.


Verbalni duel se zbog činjenice da su se na njoj po prvi put našli novi i smijenjeni predsjednik Skupštine, Marko Filipović i Vojko Obersnel kao predstavnik KD Autotrolej, nije dogodio, sve je prošlo mirno i na civilizirani način kako i priliči radu jednog ovako ozbiljnog i po doživljaj grada iznimno važnog tijela.