ŠKRLJEVO – Trostruka je godišnjica obilježena u škrljevskom Domu kulture u kom je domaće “ča” glasno i ponosno odzvanjalo u čast čakavskog barda Ljuba Pavešića Jumba.

Večer posvećena novinaru, istaknutom kulturnom radniku, publicistu i Škrljevčanu razgalila je ispunjenu dvoranu koja je proslavila 105. godišnjicu njegova rođenja, komemorirala 30 godina od smrti, a ujedno i obilježila stoljeće i pol djelovanja hrvatske čitaonice u Škrljevu.

Glazbeno-poetskim recitalom pod nazivom “Čičak od zlata” u organizaciji Katedre čakavskog sabora Bakarskog kraja, brojni su sudionici izveli i predstavili najvrednije od škrljevske, kukuljanske i bakarske čakavice, a sjećanje na Pavešića iz profesionalnih i osobnih perspektiva kod publike je, a posebno onih koji su ga poznavali, pobudilo mnoge pozitivne emocije.

– Celoga sebe si daval, domišljan se besed ke su za Jumba rekli i napisali judi od struke, prijatelji, obožavatelji ki su ga voleli i štimali. Bil je lirik nježne nostalgije, bil je boem svevremenske iskrenosti, veli domoljub, humanista, duhovit, ma i ujist je umel. Dobar kot kruh, čovičina, gromačina od čovika, kazala je Ivana Sablić u pogovoru o Ljubu, čiji su stihovi “Trsačkih prošijana”, “Nebuloze” i drugih pjesama oživljene u izvedbi Mensura Puhovca i klavirista Mladena Lenca.

Va Ljubotovom domu

Prigodni su program “va Ljubovom domu” svojim glazbenim nastupima uveličali i klapa Šrkljevo i KUD Lanterna iz Kraljevice, dok su se recitacijama pjesnika prisjetili Vlasta Sušanj Kapićeva, Radovan Tadej i Zlatica Petešić. O Pavešiću su govorili i njegovi prijatelji i suradnici, Darko Čargonja, Gordana Kovačević i Smilja Burić, navodeći kako je uz svoje Škrljevo posebno volio Trsat, s kajdankom u džepu ići po primorskim i istarskim mjestima i zapisivati napjeve, ali i domaće oštarije.

Scenskim nastupima i recitacijom oduševili su i oni najmlađi, djeca iz vrtića Bambi i Pčelice te učenici područnih škola u Škrljevu i Kukuljanovu, a tijekom programa organizatori su se prisjetili i sumještana Nade Cuculić i Joška Bajdića Joža koji su mnogo truda uložili u čuvanje i razvijanje tradicije bakarskog kraja.

– Sto peta obljetnica Pavešićeva rođenja i 150 godina hrvatske čitaonice na Škrljevu zaista su velike obljetnice, a namjera naše Katedre je da okupljamo pjesnike i glazbenike koji su na putu pisanja i umjetničkog stvaranja Ljuba Pavešića. Također, ovim okupljanjem za cilj imamo potaknuti pisanje i izdavanje monografije o njegovom liku i djelu što je zahtjevan i odgovoran projekt od posebne važnosti, a nadam se da ćemo na zgradu Doma kulture postaviti spomen-ploču koja bi sadržavala prigodan stručni tekst o osnutku i djelovanju čitaonice, navela je Ružica Cipro, predsjednica Katedre čakavskog saveza Bakarskog kraja.

Značaj čitaonice

O značaju hrvatske čitaonice na Škrljevu koja je osnovana 1874. godine govorio je Boris Petković, istaknuvši kako je upravo u to doba narod uzeo stvari u svoje ruke i odupro se tuđincima koji su htjeli da ne govore po domaći.

– Ondašnji Škrljevčani ki su osnovali čitaonicu ovdi su se okupljali, među sobon se družili, govorili, posuđivali štampu i knjige, pokušali storit’ od ovoga puka svjestan narod ki će se odupret’, borit’ za svoju slobodu i svoju decu. Ova čitaonica je jedan trdi primorski koren, a naš zadatak je da održavamo uspomenu na ti ljudi jer su oni znali ča su, kade su i da bi teli bit svoj na svome, govorit’ i kantat’ po domaću, zaključio je Petković.