Ne samo da je modalitet pregovora s generalom Marijanom Čadom za što je osnovu stvorila vodeća politička garnitura Općine Rijeka iz 1991. godine bio iznimno uspješan, nego smo po istoj osnovi kasnije, u Žitniću, ostvarili još dva jednaka sporazuma s JNA.

Spriječena su na taj način razaranja većih razmjera od Savudrije do Cavtata, a sve što je poduzimalo čelništvo Rijeke bilo je u cijelosti usklađeno s Vladom demokratskog jedinstva na čijem je čelu bio Franjo Gregurić.

Vratim li se na samu Vrhovnikovu knjigu, moram konstatirati da je – nevjerojatna! Toliko dokumenta o jednom pregovaračkom procesu nisam nikad na jednom mjestu vidio.

Hvala autoru na savjesnosti u prikupljanju, čuvanju, kao i osmišljavanju jednog takvog djela, izvanredne osnove za pisanje dokumentirane povijesti o Domovinskom ratu, istaknuo je Davorin Rudolf, ministar pomorstva u trećoj po redu hrvatskoj Vladi, u čije je ime i potpisao Sporazum o mirnom odlasku JNA iz Rijeke, na predstavljaju knjige, bolje rečeno zbirke povijesnih dokumenata »Sjećanja na događaje iz ratne 1991. godine«.

Riječ je o radu što bez ikakvih političkih predznaka dokumentarno oslikava jedan od najznačajnijih događaja u novijoj povijesti Rijeke, povlačenje JNA s njezinog šireg područja.

Unatoč činjenici da se nalazi u 88. godini, Rudolf je u gotovo polusatnom ekspozeu na vrlo živ, plastičan način opisao svoje impresije o susretima s generalom Čadom, baš kao što je to učinio sjećajući se završnih pregovora koji su jadransku obalu oslobodili od agresorske JNA.

Motiv za knjigu

Sam Damir Vrhovnik istaknuo je kako ga je na sastavljanje ovog djela nagnalo često proizvoljno i neargumentirano komentiranje pregovaračkog procesa, kao i ostalih zbivanja s početka rata u Rijeci.

Izrazio je i žaljenje što se u riječkoj Gradskoj vijećnici zbog spriječenosti nisu mogli pojaviti tadašnji premijer Franjo Gregurić kao ni Mile Biondić, od srpnja 1991. godine predsjednik Kriznog štaba za Riječko-goransku regiju, kao i na činjenicu da je samo događanje zbog epidemioloških mjera bilo limitirano kako brojem uzvanika, tako i trajanjem.

Iznimno ostvarenje

Uz gradonačelnika Rijeke Vojka Obersnela, prezentaciji su prisustvovali i njegovi zamjenici dr. Nikola Ivaniš i Marko Filipović, kao i Goran Petrc, voditelj Ureda PGŽ-a.

– Rad Damira Vrhovnika iznimno je ostvarenje, što dodatno potkrepljuje ulogu Rijeke i njezinih stanovnika u Domovinskom ratu.

S obzirom da se tada, 1991. godine, na Rijeku zbog političkog sastava njezinog čelništva gledalo s dozom sumnje, prikupljena građa u »Sjećanjima« još je važnija, baš kao što držim da je i izuzetni izazov za povjesničare, istaknuo je gradonačelnik Obersnel, naglasivši i ulogu riječkih brigada na ličkom bojištu, kao i činjenicu da je njih 230 dalo živote za slobodu domovine.

Za sve koji žele doći do vlastitog primjerka ove na 300 stranica prikupljene dokumentacije, najlakši je put obratiti se nakladniku putem mail adrese: [email protected].

Rijeka postala značajan logistički centar

Jedan od inicijatora izdavanja »Sjećanja na događaje iz ratne 1991. godine« bio je i Franjo Butorac, također istaknuti sudionik tog pregovaračkog procesa, danas direktor Naklade Kvarner.

– Ono što ponekad izostavljamo iz sjećanja na to vrijeme činjenica je da je upravo zahvaljujući S​porazumu o mirnom povlačenju JNA, Rijeka postala jedan od najznačajnijih hrvatskih logističkih centara Domovinskog rata.

Kad kažemo da smo jedno ne baš kratko razdoblje skrbili o 38 tisuća izbjeglica i prognanika, jasno je od koje je važnosti bilo spriječiti razaranje Rijeke, zaključio je Butorac.

Reagiranje Damira Vrhovnika

Na ovaj tekst reagirao je Damir Vrhovnik.

U četvrtak, 20. svibnja 2021. godine, u Rijeci je predstavljena knjiga Damira Vrhovnika “Sjećanja na događaje iz ratne 1991. godine” u organizaciji i pod pokroviteljstvom Grada Rijeke, o čemu je Novi list izvijestio sljedećeg dana u tekstu autora Edija Prodana pod naslovom “Riznica dokumenata podloga za povijesna istraživanja”.

Međutim u tekstu i u podnaslovu potkrala je pogreška, reagirao je autor knjige. Kako navodi Damir Vrhovnik, on i Josip Buršić nikada nisu bili članovi Kriznog štaba Rijeke.

“Krizni štabovi su odlukom Vlade RH bili osnovani i zaduženi za civilne poslove i logističku potporu HV-u u ratu. G. Josip Buršić i ja smo u to doba bili zastupnici u Hrvatskom saboru.

Po toj osnovi smo, u danu dobivanja zapovijedi za blokadu jedinica JNA (13.rujna 1991. godine), izabrani u tročlani tim pregovarača s komandom 13. korpusa JNA, uz Slavka Linića predsjednika Kriznog štaba Općine Rijeka.

Ja sam 17. rujna 1991. godine dobio ovlaštenje Vlade RH za pregovore sa JNA. Naime, s JNA je pregovarala Vlada RH i 8. studenog sklopila Sporazum o odlasku 13. korpusa iz Rijeke”, navodi Vrhovnik i dodaje kako se svi ostale činjenice o tim burnim događajima mogu ponaći u njegovoj knjizi.