RIJEKA – Za 56 nastavnika iz 17 primorsko-goranskih srednjih škola koje će od iduće školske godine provoditi fakultativni predmet Škola i zajednica (ŠiZ), održana je prva edukacija, a prema najvama ravnatelja zagrebačkog Instituta za društvena istraživanja Borisa Jokića, do kraja edukacije održat će se pet mjesečnih susreta, dok će između susreta nastavnike pratiti mentorski timovi koji će im pomagati u radnim zadacima.

Proširiti program

Uz Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, kurikulum za novi fakultativni srednjoškolski predmet izradili su i Centar za studije mira i konflikata Sveučilišta u Rijeci te Prva riječka hrvatska gimnazija, koja je već započela s pilot -fazom provedbe ŠiZ-a. Istovremeno s riječkim nastavnicima, edukaciju će pohađati i zagrebački nastavnici, jer kako je jučer objavljeno, čak 47 srednjih škola u Gradu Zagrebu iskazalo je interes za uvođenje novog programa u njihove škole, a edukaciju će pohađati 116 nastavnika.

– To je 84 posto srednjih škola u Zagrebu. Drago mi je da mogu reći da su škole na neki način pošizile za ŠiZ-om i odaziv je nadmašio naša očekivanja. Program se uvodi u 18 od 20 gimnazija i u 28 od 35 strukovnih škola te u Školi za primijenjenu umjetnost i dizajn. Edukaciju za nastavnike tih škola vodit će autori kurikuluma. Dakle, uz Institut to su riječko sveučilište i Prva riječka hrvatska gimnazija. Edukacija za riječke i zagrebačke nastavnike organizirat će se paralelno, a ideja je i da se srodne škole ta dva grada povežu te da tako primjerice surađuju riječka Elektro i zagrebačka Elektro škola, kaže Jokić.

Ujedno najavljuje da će kreatori ŠiZ-a 15. ožujka program predstaviti i svim hrvatskim županima u Virovitici, jer je želja proširiti program u sve hrvatske škole. Predmet Škola i zajednica učenicima bi trebao pružiti jedinstveno, inovativno i sadržajno odgojno-obrazovno iskustvo. Jedna od značajki je i da učenici sudjeluju u aktivnostima učenja usmjerenih prepoznavanju, analiziranju i kritičkom promišljanju problema u svojoj lokalnoj zajednici, a ideja je da na nastavi gostuju i predstavnici različitih organizacija, institucija i ustanova iz zajednice.

Boris Jokić / foto Davor Kovačević

Društvena dobrobit

U konačnici, učenici bi trebali razviti osnovu za dugoročno konstruktivno djelovanje usmjereno osobnoj i društvenoj dobrobiti ljudi i prostora u kojem žive i odrastaju.

– Radi se o predmetu na kojem učenici sami odaberu problem kojim se bave, nakon toga ga istražuju u svojoj zajednici, potom imaju prilike djelovati, biti na mjestu gdje se problem odvija i na kraju imaju prilike predložiti rješenje školama, ali i vlastima, kako bi se problem riješio. Učenici Prve riječke hrvatske gimnazije odabrali su problem nedostatka zelenih površina u Rijeci. Cilj predmeta je da se glas mladih ljudi, koji je često nijem, artikulira, da se on čuje, da se mladi ljudi povežu i osjete da se njihova aktivacija u zajednici može osjetiti, kaže Jokić.

Različiti profili

Dodaje i da je preduvjet da lokalne vlasti preuzmu kurikulum za škole na svom području taj da pokriju sve troškove stručnog usavršavanja te provedbe samog predmeta, što je Primorsko-goranska županija kao osnivač srednjih škola i učinila.

– Ono što nas kao autore programa posebno raduje je da su se i u Rijeci i u Zagrebu za sudjelovanje u programu javile različite škole, od elitnih gimnazija do strukovnih trogodišnjih škola. U programu se mogu prepoznati učenici vrlo različitog profila i kroz taj predmet mogu osjetiti da škola ima smisla, da ima smisla povezati se i djelovati na dobrobit svih u zajednici, zaključio je Boris Jokić.