RIJEKA  Turistička sezona što polako ulazi u svoj smiraj tijekom svog udarnog dijela nadmašila je sve prognoze, ostvarila u dolascima i noćenjima oko 70 posto lanjskih rezultata, jako su dobro poslovali svi raspoloživi kapaciteti. U konačnici, kako se predviđa, Hrvatska bi 2020. godinu mogla završiti na 50-ak posto lanjskih rezultata, što je šezdesetak posto bolje od očekivanog. Na žalost, u Rijeci očigledno nije takav slučaj jer je njezin najpoznatiji hotel, jedan od simbola grada na Rječini, legendarna Bonavia – zatvorena!

Skinut s liste

Jedina raspoloživa informacija zbog čega je tako, dolazila je od strane najmoćnijeg globalnog turoperatora, virtualnog Booking.coma koji je s liste riječke ponude bio skinuo Bonaviju uz napomenu: »U ovom se objektu zbog koronavirusa (COVID-19) trenutačno provode dodatne sigurnosne i higijenske mjere.«

Dakako da javnost nije bila zadovoljna ovakvim pojašnjenjem, krenula je prava lavina »provjerenih informacija« koje su govorile svašta, često kako to biva s »čaršijom« i – ništa.

Najprije je došlo do »pojašnjenja« kako se Bonavia priprema za »temeljito preuređenje«. Uz svo dužno poštovanje na stalno poticanje osvježenja hotela – da se nakon što je 2000. godine svečano reotvorena opet ruši unutrašnjost da bi osvanula u nekom novom ruhu – baš i nije za vjerovati. Ekstremno skupo, s upitnim rokom povrata uloženog, tim više što je i grad kao cjelina u jednoj poprilično depresivnoj fazi, stanju koje se itekako reflektira i na njegov turizam.

Pojašnjenje razloga za zatvaranje Bonavije, što je očigledno i veliki javni interes, potražili smo kod njezinog vlasnika, porečke tvrtke Plava laguna.

– Hotel Bonavia Plava Laguna ​u Rijeci zatvoren je poslovnom odlukom Plave Lagune. Hotel će, kao i svi ostali kapaciteti kojima upravljamo, biti otvoren sukladno stanju bukinga i potražnji gostiju, istaknula nam je u odgovoru Eva de Zan Prusina, voditeljica ureda za odnose s javnošću jedne od najjačih hrvatskih hotelijerskih tvrtki.

Drugim riječima, očigledno da je stanje bukinga Bonavije bilo ispod rentabilnih brojki. Uostalom, logična je to odluka jer velik se broj kompleksnijih hotela na Jadranu, zbog izrazito loših najava, nije ni otvarao. Primjerice, sličan Bonaviji je u nekim parametrima i lovranski Excelsior koji također ovog ljeta nije otvorio svoja vrata, a takvih je primjera mnogo.

Vratimo li se sustavu Plava laguna, ona raspolaže s više od 46 tisuća ležajeva da bi prije nakoliko dana bila zabilježena ispunjenost od 22.500 gostiju, odnosno pedesetak posto kapaciteta. S tim podatkom postaje dakle još jasnija poslovna odluka Plave lagune.

Imidž destinacije

Ali ne i jedna druga priča, ona koja s Plavom lagunom i nema dodirnih točaka. Može se dakako za stanje bukinga kriviti i Plavu lagunu, ili sam managment Bonavije, no oni ipak ne odgovaraju za stanje i imidž – destinacije. Je li tu došlo do katastrofalnih poremećaja? Prema podacima TZ-a Kvarnera, u lipnju i srpnju su Opatijska rivijera i riječko područje bile dvije najgore županijske mikroregije. Opatijska rivijera je u lipnju ostvarila 30, riječko područje 38 posto lanjskih rezultata, u srpnju oboje po 55 posto. Znatno je to lošije od Krka ili Cresa koji su u srpnju dosegnuli više od 70 posto lanjskih rezultata. Promotrimo li riječki turizam kroz ovu prizmu, poslovna odluka Plave lagune tim je jasnija.

Ono što dodatno brine, a takva poruka dolazi s platoa ispred zatvorenih vrata Bonavije, je činjenica da se tako nešto događa u Rijeci, gradu koji se godinama deklarativno okreće prema turizmu. Industrijsko rasulo koje se dogodilo s promjenom društvenog uređenja tražilo je nove razloge postojanja i privređivanja. Pronađeni su, sudeći prema planovima, ali i određenim pomacima, prvenstveno u zoni hostelskog smještaja, u turizmu. S dolaskom EPK godine, posebno su se velike nade polagale u »urbani turizam«.

Na žalost, od svega se malo što realiziralo. Epidemija koronavirusa je očigledno bila jača od krhkog riječkog turizma, kao i od titule Europske prijestolnice kulture.