Nakon Dalmacije i Slavonije, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja i Školski sindikat Preporod nastavljaju sljedeći tjedan s cirkuralnim štrajkom u obrazovanju i znanosti te u ponedjeljak, 7. travnja organiziraju štrajk u brojnim osnovnim i srednjim školama, na fakultetima i institutima u Istarskoj, Primorsko-goranskoj i Ličko-senjskoj županiji, najavili su predstavnici triju sindikata na konferenciji za novinare održanoj u Rijeci.

Sve kreće u Medicinskoj školi

– Štrajk kreće u 10 sati u Medicinskoj školi u Rijeci, u 11,15 sati smo u Osnovnoj školi Vežica, a završavamo u 12,30 sati kada će biti organizirano zajedničko okupljanje štrajkaša i konferencija za medije na riječkom Sveučilišnom kampusu, gdje ćemo medijima prezentirati podatke o odazivu na štrajk.

Od ukupno 175 školskih ustanova na području ove tri županije sindikalne podružnice djeluju u njih 115. Imamo velika očekivanja i za ovaj štrajk, očekujemo dobar odaziv, rekao je predsjednik Školskog sindikata Preporod Željko Stipić, koji se osvrnuo i na izjave i podatke o štrajku koje je dalo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih. Mi imamo konkretne ljude iza sebe.

– Dolazimo u konkretne škole, bit ćemo i ponedjeljak u tri konkretne ustanove i vi ćete vidjeti konkretne ljude. Ono što oni imaju to su neki copovi, to su nekakve brojke koje se izvlače na najrazličitije načine, a sve samo s jednim ciljem – da bi se nešto minoriziralo, umanjio značaj.

Ja pritom ne znam da li su oni svjesni kontradikcije u kojoj oni zapravo jesu. S jedne strane, oni umanjuju značaj onoga što mi radimo te Vlada svako malo saziva izvanredne sjednice, rekao je Stipić.

Pridružuju im se i oni koji nisu u sindikatu

Dodao je kako posebno veseli veći broj od očekivanog onih koji nisu članovi sindikata, na koje nisu računali.

– Oni su nam se pridružili jer su se prepoznali u našim zahtjevima. Druga skupina su članovi Sindikata hrvatskih učitelja koji nisu s nama, a na koje mi gledamo kao kolegice i kolege koji su nam se pridružili bez obzira što im voditelji njihovih sindikata govore da štrajk nije zakonski valjan, čime ih zastrašuje i prijeti Vlada.

Dakle, kroz protekla dva održana štrajka u Dalmaciji ništa se loše nije dogodilo, nemojte vjerovati onima koji vas zastrašuju i pozivamo vas da nam se pridružite i sljedeći tjedan u Istarskoj, Primorsko-goranskoj i Ličko-senjskoj županiji, istaknuo je Stipić.

Kako je rečeno na konferenciji za medije, sva tri sindikata zadovoljna su dosadašnjim odazivom na štrajk te je u Slavoniji bio mnogo veći odaziv nego što to ističe Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih.

Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Zrinko Turalija kazao je da je samo u 65 podružnica njegovog sindikata bilo 2.595 štrajkaša.

– Sama ta brojka već nam govori da tu nešto ne štima. Ono što moram naglasiti je da su evidentirana i 874 nečlana. Tu su još podružnice osnovnih škola i ustanove visokog obrazovanja. Dakle, ona računica i statistika, koju smo jučer iznijeli da je bilo nešto više od pet tisuća zaposlenika u štrajku, je točna računica.

Jako puno prosvjetara koji nisu članovi sindikata je u štrajku, to je garancija da radimo dobro, nadamo se da će to konačno i Vlada shvatiti, dodao je Turalija.

Glavni razlozi nastavka štrajka

Kao glavne razloge nastavka štrajka po županijama glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Matija Kroflin iznio je materijalne i nematerijalne, točnije povećanje koeficijenata ili sektorski dodatak, jednogodišnja odgoda modularne nastave, kao i izuzeće zaposlenika sustava znanosti i obrazovanja od ocjenjivanja učinkovitosti rada.

– Možemo reći da smo u štrajk krenuli zbog nepravde i nejednakosti prema sustavu obrazovanja i znanosti, prema sustavima u kojima se kuje budućnost ove zemlje.

Vlada manipulira brojkama te da se počelo govoriti kako su plaće rasle 30 posto, pa onda 60 posto, a jučer je premijer došao na sto posto.

Ako ovaj naš štrajk potraje, bit će to 200, 300 posto, vjerojatno tamo negdje od 93. ili 94. će se početi vući brojke van. Kada čujem da premijer kaže “Vlada je dala”, “diže mi se kosa na glavi”.

Zadnjih deset godina, kao i kolega Stipić, sudjelovali smo u svim pregovorima za osnovicu, za svaki postotak sindikati su se morali krvavo boriti.

Da je do Vlade, ni 50 posto ovog rasta trenutno ne bi bilo na stolu, kazao je Kroflin, koji je, također, zatražio da se javno objave kriteriji i analiza vrednovanja, jer smatraju da nije bilo relevantne metodologije za utvrđivanje koeficijenata za radna mjesta, to se radilo odokativno.

Premijer kaže da budemo racionalni i da ne štrajkamo stalno, a posljednji štrajk u sustavu prosvjete i obrazovanja bio je 2019. godine, zaključio je Kroflin.

Podaci Ministarstva o štrajku

Prema informacijama Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, u pet slavonskih županija štrajkalo je 18,90 posto manje zaposlenika nego 19. ožujka.

Podaci o odazivu na cirkularni štrajk, koji je održan 3. travnja, u osnovnim i srednjim školama te na fakultetima i institutima u Vukovarsko-srijemskoj, Brodsko-posavskoj, Požeško-slavonskoj, Osječko-baranjskoj i Virovitičko-podravskoj županiji, pokazuju kako je u štrajku sudjelovalo ukupno 3.219 djelatnika (19,61 posto) osnovnih, srednjih škola, ustanova visokog obrazovanja te znanosti.

Od toga, 919 djelatnika ili 9,54 posto štrajkalo je u osnovnim školama, 2.227 djelatnika ili 47,42 posto u srednjim školama te 73 djelatnika ili 3,17 posto u visokom obrazovanju i znanosti.

Gdje se štrajka dalje?

Nakon zapadne Hrvatske, štrajk će se nastaviti 9. travnja u Koprivničko-križevačkoj, Varaždinskoj i Međimurskoj županiji, a dva dana kasnije i u Bjelovarsko-bilogorskoj, Sisačko-moslavačkoj, Karlovačkoj, Krapinsko-zagorskoj, Zagrebačkoj županiji i Gradu Zagrebu.

Štrajk će trajati do ispunjenja zahtjeva, odnosno do drukčije odluke sindikata, objavio je Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama.

Zahtjevi sindikata i dalje uključuju povećanje osnovice plaće od 947,18 eura za 10 posto (umjesto od tri plus tri posto), povećanje koeficijenata za obračun plaće i, dok se sustav koeficijenata ne uredi, povratak prosvjetnog dodatka.

Četvrti zahtjev je izuzeće zaposlenika sustava znanosti i obrazovanja od ocjenjivanja učinkovitosti rada, a sindikati traže i odgodu reforme strukovnih škola, modularne nastave te sistematizaciju radnih mjesta u znanosti.