Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci domaćin je Petog regionalnog simpozija o klizištima u Jadransko-balkanskoj regiji (5th ReSyLAB) koji se do 26. ožujka održava pod pokroviteljstvom Međunarodnog konzorcija za klizišta, a koje okuplja više od 75 organizacija sa svih kontinenata.

Organizator Simpozija je Hrvatska grupa za klizišta sastavljena od znanstvenika s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koja je svjetski centar izvrsnosti za umanjenje rizika od klizišta za period od 2020. do 2023. godine.

Pojašnjavajući da je prvi regionalni simpozij o klizištima u Jadransko-balkanskoj regiji (1st ReSyLAB) održan u Zagrebu 2013. godine, nakon čega su slijedeći održani u Beogradu, Ljubljani i Sarajevu, voditelj Simpozija prof. dr. Željko Arbanas kaže da se taj znanstveni skup sada vraća u Hrvatsku.

Svjetski stručnjaci

– Na Simpoziju će sudjelovati stotinjak svjetskih znanstvenika iz 11 zemalja iz regije i svijeta svojim osobnim prisustvom u Rijeci ili virtualno. Pozvana predavanja održat će poznati znanstvenici iz Italije, SAD-a, Švicarske, Slovenije i Hrvatske, a bit će predstavljeno i 48 radova iz Hrvatske i svijeta.

Klizišta su jedan od najvažnijih geoloških hazarda u svijetu koji prosječno godišnje izazovu više od 10.000 smrtno stradalih osoba i ekonomsku štetu veću od 10 milijardi američkih dolara. Iako Hrvatska nije visoko na listi ugroženih, štete od klizišta u Hrvatskoj uzrokuju štete veće od 100 milijuna kuna godišnje, a u prošlosti su uzrokovala i gubitke ljudskih života.

Zbog klimatskih promjena, klizišta i u Hrvatskoj postaju sve češća, a u određenim nepovoljnim hidrološkim godinama javljaju se i masovne pojave klizišta, kao na primjer 2013. godine s više od tisuću klizišta na području sjeverozapadne Hrvatske u periodu od tjedan dana, 2014. godine oko 100 klizišta na području Karlovca u svega dva dana i više od 30 klizišta u Istri tijekom prosinca 2020. godine.

Daljnje klimatske promjene utjecat će na sve veći broj pojave klizišta u svijetu pa tako i u Hrvatskoj. U dolini Rječine neka su od najvećih klizišta u Hrvatskoj, a središnji dio doline od Pašca do Lukeži pokrivaju stara klizišta u jednoj od najvećoj koncentracija na svijetu.

Zapamćena velika klizišta nastala su 1996. godine na sjeveroistočnoj obali Rječine nasuprot naselja Grohovo, a 2014. godine klizište je uništilo cestu Grohovo – Lopača na jugozapadnoj obali akumulacijskog jezera Valići, objašnjava prof. dr. Arbanas.

Ujedno dodaje da je nakon potresa u Petrinji bilo sedamdesetak klizišta što je malo, jer kako objašnjava, u vrijeme potresa nije bilo kiše.

Samo u Rijeci i Japanu

– Da je kojim slučajem potres bio tjedan dana ranije, štete bi bile još veće, jer bi imali kombinaciju potresa i kiše te daleko veći broj klizišta. U slučaju zagrebačkog potresa uopće nije bilo klizišta, navodi prof. dr. Arbanas.

Iako je službeno otvorenje Simpozija danas, na riječkom Građevinskom fakultetu već je održano nekoliko radionica, a na jednoj od njih simulirana je pojava klizišta u laboratoriju.

Naime, na Građevinskom fakultetu provodi se projekt »Fizičko modeliranje ponašanja konstrukcija za sanaciju klizišta u uvjetima statičkih i seizmičkih djelovanja« kojeg financira Hrvatska zaklada za znanost, a u okviru projekta istražuje se pojava klizišta uslijed djelovanja kiša ili potresa u laboratoriju.

Riječ je o laboratoriju koji sadrži vrlo rijetku opremu te kako ističe prof. dr. Arbanas pojedini dijelovi opreme postoje još samo u Japanu.

– Na malim klizištima u laboratoriju istražuju se načini sanacije i sprječavanja nastanka klizišta u uvjetima kiša i potresa koji mogu nastati na području Hrvatske.

Mala klizišta nastala u Geotehničkom laboratoriju na Građevinskom fakultetu imaju sve elemente velikih klizišta nastalih u prirodi i omogućuju detaljna istraživanja koja će imati značajan utjecaj na sprečavanje novih klizišta na kojima je procijenjeno da ista mogu nastati.

Riječ je o saniranom klizištu koje je 20 puta umanjeno te predstavlja površinu od 30 metara u prirodi, a mi simuliramo ponašanje saniranog klizišta nakon jake kiše, kaže prof. dr. Arbanas.

Riječ je o modelu koji sadrži tonu i pol materijala i promatra se njegovo ponašanje nakon dva sata intenzivne kiše koja odgovara količini kiše koja u prirodi padne u mjesec dana.

Različite priče

U okviru Simpozija na Građevinskom fakultetu otvorena je i izložba fotografija »Pogledaj klizište« od 28 fotografija koje prikazuju klizišta u Hrvatskoj i svijetu s pripadajućim pričama.

Fotografije će biti izložene do 10. travnja, a nakon toga će se preseliti na Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Izložene fotografije snimili su znanstvenici i inženjeri iz Hrvatske i Slovenije u svojim susretima s klizištima, a svako klizište ima svoju priču.